Poul Mathias Thomsen

'Ako Hrvatska ne završi reforme do ulaska u eurozonu, propustit će svoju ključnu priliku'

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

16.7.2019. u 13:04

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

16.7.2019. u 13:04

Željko Puhovski

Poul Mathias Thomsen

Kako očuvati gospodarski rast u uvjetima negativnih demografskih trendova tema je kojom su se pozabavili sudionici konferencije u Dubrovniku u organizaciji HNB-a i MMF-a.

Među njima je bio i Poul M. Thomsen, direktor, Europskog odjela MMF-a, koji je upozorio na zabrinjavajuće posljedice tog trenda u regiji Srednje i Istočne Europe, ali ukazuje i na moguća rješenja.

Zašto ovo pitanje smatrate tako važnim, koliki rizik negativni demografski trendovi doista predstavlja za dugoročni rast?

- Ova je tema važna jer rast i životni standard presudno ovise o broju ljudi koji rade i njihovoj produktivnosti na radnome mjestu. U nekoliko zemalja već vidimo da tvrtke ne mogu naći potrebne ljude, a emigracija je važan čimbenik koji stoji iza toga. Zemlje Srednje, Istočne i Jugoistočne Europe (CESEE) izgubile su oko 5,5 posto svog radno sposobnog stanovništva od 1995. godine zbog migracije, što je smanjilo BDP regije za oko 7 posto. Gledajući unaprijed, nepovoljna demografija samo će pogoršati nedostatak radnika. Naši stručnjaci procjenjuju da će se broj stanovnika regije, bez Turske, u sljedećih 30 godina smanjiti za 12 posto zbog starenja i emigracije. Projicirani pad radne snage mogao bi biti i veći, oko 25 posto do 2050. godine.

Koji je mogući utjecaj starenja i migracija u regiji na rast prihoda i približavanje razini životnog standarda u Zapadnoj Europi?

- Naše istraživanje sugerira da starenje stanovništva neće samo smanjiti broj ljudi koji rade u regiji, nego i njihovu produktivnost. Kombinirani učinak manjeg broja ljudi i niže produktivnosti radne snage, kao i fiskalni pritisci zbog povećane potražnje usluga zdravstva i mirovinskog sustava, mogu stajati jedan posto BDP-a godišnje i usporiti konvergenciju regije prema životnom standardu Zapadne Europe. Naše su procjene da bi, u nedostatku demografskih pritisaka, BDP po stanovniku u regiji mogao dosegnuti 74 posto zapadnoeuropske razine 2050. godine, u usporedbi s 52 posto u 2020. godini. Uz negativne demografske trendove, u istom razdoblju procjenjuje se da će doseći samo 60 posto.

U kojoj je mjeri moguće ublažiti te nepovoljne trendove?

- Oni se mogu riješiti povećanjem sudjelovanja radne snage, posebno žena i starijih radnika, privlačenjem onih koji su emigrirali iz regije, poticanjem kapitalnog produbljivanja te ulaganjem u obrazovanje, tehnologiju i druge politike koje mogu povećati produktivnost. Jačanje upravljanja ostaje važan prioritet politike za regiju jer ne samo da bi pomoglo povećati produktivnost, nego i ublažiti značajnu emigraciju iz regije.

Unatoč tim negativnim trendovima, čini se da mnoge zemlje Srednje i Istočne Europe, poput Poljske, Mađarske i Rumunjske, nastavljaju rasti prilično brzim tempom?

- Doista, nekoliko zemalja u regiji zabilježilo je solidne stope rasta posljednjih godina. Međutim, već postoje znakovi da se te zemlje suočavaju s ograničenjima kapaciteta, zbog manjka radne snage i neusklađenosti vještina. Više od 40 posto tvrtki u Srednjoj i Istočnoj Europi smatra da im je nedostatak radne snage glavni faktor koji ograničava produktivnost, u usporedbi s 15 posto u EU 15. Stoga očekujemo da će u sljedećim godinama ta gospodarstva usporiti. U budućnosti vidimo demografske trendove kao strukturni izazov s kojim se zemlje Srednje i Jugoistočne Europe moraju pozabaviti kako bi povećale svoj potencijal rasta.

Koje zemlje ostvaruju najveći napredak u rješavanju uskih grla na tržištu rada?

- Mnoge zemlje Srednje i Jugoistočne Europe već su poduzele korake za poboljšanje ponude i učinkovitosti radnika. Primjerice, Sjeverna Makedonija, Mađarska i Slovačka povećavaju broj vrtića kako bi ohrabrile žene da ostanu na tržištu rada. Litva, Latvija, Bugarska i Poljska poduzele su mjere kako bi olakšale imigraciju. Hrvatska jača svoje aktivne politike tržišta rada. Estonija razmatra kako bolje uskladiti obrazovni sustav sa zahtjevima tržišta rada za boljim vještinama i tako poboljšati učinkovitost svoje radne snage. Mnoge su zemlje reformirale mirovinske sustave, pooštrile uvjete za prijevremeno umirovljenje i podigle dobnu granicu za odlazak u mirovinu kako bi potaknule ponudu radne snage starijih radnika. Sve su to koraci u pravom smjeru.

Koje su se mjere pokazale najuspješnije kada je u pitanju povećanje participacije radne snage, osobito žena i starijih radnika?

- U mnogim zemljama uspješnim su se pokazale politike prilagođene obitelji, kao što su javna potrošnja na obrazovanje i vrtići za djecu, fleksibilni radni aranžmani, roditeljski dopust i ciljani fiskalni poticaji za radnice. U slučaju starijih radnika, viša obrazovna postignuća i prilike za cjeloživotno učenje i prekvalifikaciju povezuju se s duljim radnim vijekom. Također, važno je obeshrabriti prijevremeno umirovljenje povećanjem obvezne dobi umirovljena i stvaranjem pravednijeg mirovinskog sustava. Važno je imati na umu i da su za veću participaciju starijih i njihov dulji životni vijek ključni bolji zdravstveni rezultati.

Čini se da veća fleksibilnost tržišta rada i obrazovanje neće biti dovoljni za rješavanje tih problema. Koliko roboti ili imigracija mogu pomoći u rješavanju problem?

- Prvo, s obzirom na znatnu emigraciju iz regije, kreatori politike trebali bi razmotriti mjere kojima bi potaknuli ljude da ostanu ili se vrate, čime bi se povećala ponuda radne snage. U Poljskoj, Slovačkoj i Češkoj su pojednostavljene procedure za kratkotrajno zapošljavanje stranih radnika iz odabranih zemalja izvan EU. To je povećalo ponudu radne snage i korak je u pravom smjeru. Osim toga, poboljšanje upravljanja u regiji ostaje važan prioritet politike jer bolje institucije mogu ponovno privući neke od najobrazovanijih ljudi koji su otišli. Drugo, tehnološki napredak može biti komplementarno rješenje za demografske izazove regije, kao što je već slučaj u Japanu, zemlji koja je suočena s rapidnim starenjem stanovništva. U Japanu nove tehnologije povećavaju sposobnost radnika da ostanu na tržištu rada i povećaju produktivnost. Nekoliko zemalja Srednje i Istočne Europe već ubrzano usvaja automatizaciju. No, kako bi tehnologija bila dio rješenja za demografske izazove, potrebno je ulagati u vještine i prekvalifikaciju, poboljšati socijalne politike kako bi se osiguralo da svi imaju korist od tehnoloških promjena.

Prema nekim istraživanjima, do 2055. godine 60 posto radne snage u svijetu bit će online, na zahtjev, što upućuje na to da će se radno okruženje dramatično promijeniti. Za njega se teško pripremiti?

- Prema Svjetskom gospodarskom forumu, glavnih deset vještina koje radnici moraju imati su se promijenile i sada uključuju rješavanje složenih problema, kritičko mišljenje, kreativnost i emocionalnu inteligenciju. Jedan od načina da se radnici pripreme za budućnost je jačanje suradnje između vlada, poslodavaca i obrazovnih institucija tako da srednje škole i sveučilišta te programi za obuku zaposlenih razvijaju module i nastavne programe koji razvijaju vještine potrebne za budućnost. Osim toga, s obzirom na to da poslodavci ne mogu samo čekati sutrašnju radnu snagu, potrebno je osposobiti i pripremiti sadašnje radnike. U nekim europskim zemljama potrebna su velika ulaganja u prekvalifikaciju, a vlade mogu pomoći u financiranju tih napora. Inicijative poduzete u drugim dijelovima svijeta, kao što je Skilling Australians Fund, bile su od pomoći u podržavanju naukovanja, pripravništva i drugih programa obuke vezanih uz zapošljavanje.

Jedno od važnih pitanja za kreatore politike u Hrvatskoj je pridruživanje eurozoni. MMF-ov dokument ‘Jačanje eurozone: uloga nacionalnih strukturnih politika u izgradnji otpornosti’, koji je upravo objavljen, smatra da je recesija povećala raznolikost iskustava gospodarstava eurozone i zaključuje se da nedostatak reformi čini gospodarstva osjetljivijima na šokove. Moglo bi se zaključiti da ulazak u eurozonu bez spremnosti da se stalno provode reforme i nema smisla.

- Razumijem argument hrvatskih vlasti da žele prihvatiti euro. Hrvatska je ostvarila značajan napredak u jačanju fiskalne pozicije i financijskog sektora. To je ključno za dobro funkcioniranje u monetarnoj uniji. No, da bi uspjela u europodručju, Hrvatska također treba početi široku lepezu reformi, uključujući područja tržišta rada, javnu upravu i pravosudni sustav. Mislim da je Vlada potpuno svjesna toga. Kako su ekonomski uvjeti povoljni, sada je vrijeme za ‘veliki poticaj’ za provedbu dubokih strukturnih reformi. Ako te reforme ostanu nedovršene, ključna prilika će se zatvoriti. Vjerujemo da će te reforme povećati participaciju radne snage, da će ojačati privatna ulaganja i produktivnost, stvoriti više radnih mjesta i poboljšati životni standard u srednjoročnom razdoblju.

U 2020. globalni rast će ubrzati izbjegnu li se političke pogreške

Tijekom proteklih mjeseci MMF upozorava da trgovinska napetost između SAD-a i Kine predstavlja prijetnju globalnom gospodarstvu. Istodobno, upućujete i signale jačanja rasta jer središnje banke odustaju od povećanja kamatnih stopa.

- Trgovinske napetosti stvorile su negativne posljedice za globalnu ekonomiju, ugrozile su poslovno povjerenje i sentiment na financijskim tržištima. One su dijelom pridonijele slabijim ulaganjima i usporavanju globalne trgovine od prošle godine. Globalna aktivnost u prvoj polovici 2019. godine još uvijek je slaba. Podrška središnjih banka razvijenih zemalja, kao i onih u razvoju, poput Kine, pomogla je ublažiti neke od tih učinaka, posebno u smislu raspoloženja financijskih tržišta. Naša je prognoza da će se rast ubrzati u 2020. godini, ali to u velikoj mjeri ovisi o tome koliko će se izbjeći političke pogreške koje su naštetile ekonomiji u posljednjih nekoliko mjeseci.