Da hrvatski pacijenti na odlasku s bolničkog liječenja dobiju račun, onda bi znali da četiri dana bolničkog liječenja na respiratoru, zbog Covida-19, koštaju 123.134 kune. Za one koji nisu trebali respirator i inače su zdravi za prosječno 11 dana liječenja plaćeno je 2709 kuna, ali su zato teški pacijenti s dijabetesom, nekom srčanom ili bubrežnom bolešću koštali sustav 8620 kuna.
Pokazalo se da je Covid-19 u svakom pogledu skupa bolest za sve zemlje jer je maksimalno istrošila zdravstvene blagajne, a o onome što je učinila gospodarstvu vjerojatno će se još dugo vući repovi.
Bez zdravstvenog
Nedavno je objavljen bolnički račun jednog Amerikanca, koji je za 42 dana liječenja iznosio više od milijun dolara. Jedan dan intenzivne njege koštao je gotovo 10.000 dolara, a korištenje respiratora mjesec dana 82.000 dolara. Dva dana u kojima je bio životno ugrožen koštala su 100.000 dolara, a 42 dana korištenja sobe s podtlakom 400.000. Valja napomenuti da su ti golemi iznosi uobičajeni u američkom zdravstvenom sustavu, ali i podsjetiti da čak 50 milijuna Amerikanaca nema zdravstveno osiguranje, a njima se zbog Covida-19 pridružilo još četrdesetak milijuna onih koji su izgubili posao.
Koronavirus je nedvojbeno skup za liječenje ako je potrebna hospitalizacija čak i kad nije potreban respirator. Pokazuju to i brojke Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Dakako, u stalnoj nestašici kuna u zdravstvenoj blagajni ovakvi izvanredni troškovi povećavaju i dugove. Doda li se tome činjenica da tijekom epidemije ostatak sustava gotovo da i nije radio, a ipak je sve plaćeno, jasno je da će posljedice financijski biti pogubne.
“Za Covid-19 morali smo naći dodatnih 200 milijuna kuna da se pokriju svi troškovi na koje se nije računalo kad se radio zdravstveni proračun za ovu godinu. Od tih 200 milijuna kuna, 120 milijuna kuna koštalo je testiranje, 13,2 milijuna kuna naknade za samoizolaciju, a još 40 milijuna kuna potrošeno je za liječenje oboljelih”, napominje dr. Lucian Vukelić, direktor HZZO-a.
Račun po dijagnozi
Dodao je da se kod nas liječenje pacijenta u bolnici ne plaća po danu liječenja, nego po dijagnozi, odnosno dijagnostičko-terapijskoj skupini (DTS) za koju je određen prosječni trošak liječenja. Kad je riječ o Covidu-19, u protekla gotovo tri mjeseca tri su dijagnoze bile najčešće.
Tako se za jednog hospitaliziranog pacijenta s dijagnozom upale srednjeg uha i infekcije gornjih dišnih putova, koji nije imao komplikacije ni neku svoju kroničnu bolest koja bi pogoršavala njegovo stanje, liječenje plaćalo 2709 kuna. Za bolničko liječenje pacijenta s infekcijom dišnog sustava s teškim ili umjerenim komplikacijama, ali bez potrebe za respiratorom cijena je bila 8620 kuna, a za upalu dišnog sustava bez komplikacija i komorbiditeta cijena po DTS-u je 4843 kune.
Prosječno trajanje liječenja za te tri najčešće skupine pacijenata bilo je 11 dana. Tom iznosu treba dodati i cijenu lijekova koja se kretala od 64 do 760 kuna. I ovi hrvatski primjeri troška zbrinjavanja pacijenata s koronavirusom pokazuju da će se svi zdravstveni sustavi naći u nevoljama.
To je razlog što se u EU pokrenuo mehanizam COST, odnosno čak 250 raznih akcija pomoći, i to ne samo zemljama Europske unije, kako bi se prebrodila ova kriza. To podrazumijeva i pravednu raspodjelu lijekova koji mogu pomoći u liječenju, ali i budućeg cjepiva, sve ne bi li se stalo na kraj pandemiji i u konačnici ublažio utjecaj na ekonomiju jer se samo u EU zoni u prvom tromjesečju BDP smanjio prosječno za 3,8 posto.