Hrvatskoj nedostaje 257 obiteljskih liječnika, 110 ginekologa i 90 pedijatara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, objavila je Hrvatska liječnička komora, naklon velike ankete Studija hrvatskog liječništva 2022. PZZ, čiji su rezultati danas predstavljeni.
Hrvatska liječnička komora, kaže kako po prvi put objavljuju liječničku procjenu vremena koje imaju na raspolaganju za pacijente. Tako obiteljski liječnici kažu da za pregled pacijenta imaju 10 minuta umjesto predviđenih 15 do 25 minuta za prvi pregled, dok pedijatri u PZZ-u prosječno imaju 9 minuta za pregled beba i djece, što je daleko ispod norme propisane Vremensko-kadrovskim normativima koja kaže da bi sistematski pregled dojenčeta trebao trajati 30 minuta, a prvi pregled bolesnog djeteta 20 minuta. Ništa bolja situacija nije niti u ginekološkim ordinacijama u PZZ-u jer ginekolozi prosječno za pregled imaju tek 15 minuta od normativima predviđenih pola sata.
- Ovi rezultati nikoga nisu iznenadili. Rezultati su proizašli iz velikog anketnog istraživanja Studija hrvatskog liječništva 2022. koje je Hrvatska liječnička komora provela tijekom svibnja i lipnja prošle godine - ističe Ivan Raguž, voditelj ovog projekta u Liječničkoj komori.
Uz dr. Raguža na konferenciji za novinare na kojoj su predstavljeni rezultati koji se tiču stavova liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti sudjelovali su i Vikica Krolo, zamjenica predsjednika HLK-a, Ines Balint, predsjednica Povjerenstva za primarnu zdravstvenu zaštitu HLK-a, specijalistica pedijatrije Ilonka Artuković i specijalistica ginekologije Mirjana Semenić Rutko – obje članice ovog Povjerenstva HLK-a.
Analiza stavova liječnika, kažu iz HLK, pokazala je, uz iznimno visoko nezadovoljstvo manjkom vremena za preglede i konzultacije s pacijentima, i izrazito visoko nezadovoljstvo liječnika količinom administrativnog posla.
- Jedan od većih problema su različita obećanja zdravstvene administracije o rasterećenju koja nikad, ali baš nikad ta ista administracija ili ministar ne ispune - ističe zamjenica predsjednika HLK-a dr. Krolo. U preopterećenosti administrativnim poslom nema velike razlike između liječnika zaposlenih u domovima zdravlja i zaposlenih u privatnim ordinacijama s ugovorom s HZZO-om. Osam od deset obiteljskih liječnika i pedijatara, bez obzira na mjesto zaposlenja te ginekologa u privatnim ordinacijama, vrlo su nezadovoljni količinom papirologije koju moraju ispunjavati.
Podaci pokazuju veliko nezadovoljstvo liječnika vremenom koje imaju na raspolaganju za pacijente. Broj obiteljskih liječnika i pedijatara iznimno nezadovoljnih vremenom za pacijente kreće se oko 80 %, dok je kod ginekologa taj broj na oko 60 %.
- Kada pogledamo tipičan radni dan obiteljskih liječnika, anketa je pokazala da oni koji rade u domovima zdravlja dnevno pregledaju 29 pacijenata, imaju 37 kontakata u ordinaciji vezanih uz medicinske konzultacije te dodatnih 27 kontakata zbog administrativnih razloga preko maila, telefona ili sms-a. Liječnici u privatnim ordinacijama dnevno pregledaju 37 pacijenata, imaju 41 medicinsku konzultaciju te dodatnih 30 kontakata zbog administrativnih razloga - naglašava dr. Ines Balint.
Tipičan radni dan pedijatra u domu zdravlja uključuje 40 pregleda malih pacijenata i 23 medicinske konzultacije u ambulanti, dok oni u privatnim ordinacijama odrade 48 pregleda dnevno i 28 medicinskih konzultacija.
U Hrvatskoj danas u PZZ-u radi 2.647 liječnika, od čega 2.187 liječnika obiteljske medicine, 224 ginekologa i 236 pedijatara. Generalno gledajući, u Hrvatskoj nedostaje 257 obiteljskih liječnika odnosno desetak posto do popunjenosti mreže HZZO-a.
- Posebno je teška situacija u tri županije u kojima nedostaje više od 1/5 obiteljskih liječnika, a to su Brodsko-posavska, Požeško-slavonska te Sisačko-moslavačka županija. S ginekolozima u PZZ-u, kojih u cijeloj državi nedostaje 110 tj. čak jedna trećina u odnosu na mrežu HZZO-a, situacija je iznimno loša u Brodsko-posavskoj županiji gdje ih nedostaje čak 67%, Bjelovarsko-bilogorskoj 56% te Šibensko-kninskoj županiji gdje ih nedostaje 50%. Alarmantna je situacija s primarnim pedijatrima kojih u PZZ-u nedostaje 90. Po crnim brojkama nedostajućih pedijatara najlošija situacija je u Koprivničko-križevačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji gdje do popunjenosti mreže nedostaje 63 % pedijatara, a u Sisačko –moslavačkoj nedostaje 58 %. - kažu podaci HLK.
Nezadovoljni su i time da skoro 60 % liječnika u privatnim ordinacijama u PZZ-u ne iskoriste cijeli godišnji odmor, pokazuje istraživanje.
A po pitanju uvjeta rada kod liječnika PZZ-a je prisutno nezadovoljstvo u više segmenata poput toga da imaju osjećaj fizičke nesigurnosti na poslu i vrlo čestu visoku izloženost verbalnom nasilju. Liječnici u domovima zdravlja iznimno su nezadovoljni medicinskom opremom, a svi liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti nužnim radom u slobodno vrijeme.
Liječnici u domovima zdravlja su svoje zadovoljstvo poslom na skali od 0 do 10 ocijenili ocjenama od 5,2 do 5,8 (ovisno o specijalizaciji), dok su liječnici u privatnim ordinacijama dali veću ocjenu od 6,1 do 6,7. Istu razliku vidimo i kod zadovoljstva primanjima: viša ocjena (5,6 do 6,5) u privatnim ordinacijama i značajno niža ocjena i veće nezadovoljstvo primanjima u domovima zdravlja (2,9 do 4,9).
Mjere koje HLK predlaže za povećanje atraktivnosti rada u PZZ-u su:
Slobodan izbor mjesta rada za liječnike: privatna ordinacija ili dom zdravlja
Omogućiti prijenos privatnih ordinacija na drugog liječnika
Uvesti dugoročno i sustavno planiranje kadrova u zdravstvu: nacionalno planiranje, raspisivanje, dodjeljivanje, financiranje i nadzor specijalizacija
Raspisati veći broj specijalizacija za PZZ –za domove zdravlja i privatne ordinacije
Gradovi i županije trebaju se aktivno uključiti u privlačenje liječnika u lokalne sredine (bonusi, osiguravanje stanovanja, nabava opreme i sl.)
Omogućiti grupne privatne prakse tj. donijeti nužne pravilnike
Smanjiti broj administrativnih procedura koje liječnici provode – treba ih preuzeti HZZO
Smanjiti standardan broj pacijenata po timu obiteljskog liječnika na 1500 - kvalitetnija prevencija i rasterećenje bolničkog sustava
Omogućiti zapošljavanje dodatne medicinske sestre i/ili zdravstvenog i nezdravstvenog radnika i donijeti Pravilnik o kadrovskim standardima za timove
Izjednačavanje koeficijenata za liječnike u primarnoj zdravstvenoj zaštiti s koeficijentima liječnika u bolničkom sustavu