Energetsko tržište

'Hrvatskoj treba energetska strategija koja će trajati, ne koju će svaka vlada mijenjati!'

AUTOR:

OBJAVLJENO:

22.4.2018. u 17:48

AUTOR:

OBJAVLJENO:

22.4.2018. u 17:48

HANZA MEDIA

Nova energetska strategija morala bi dobiti podršku ne samo vlasti nego i oporbe. Radi se o dugoročnom dokumentu, čija provedba znatno nadilazi mandat jedne Vlade. Poruka je to s jučer održane energetske konferencije “Hrvatsko energetsko tržište u Europskoj energetskoj uniji”, koju su organizirali zagrebački Ekonomski fakultet i KPMG Croatia, a čiji je medijski pokrovitelj bio Jutarnji list.

- Hrvatskoj je potrebna energetska strategija koja će trajati, a ne takva koju će svaka nova vlada mijenjati. Energetsku strategiju nije dovoljno samo donijeti, treba voditi računa i o tome da će je jednog dana i današnje oporbene stranke morati provoditi - istakao je na konferenciji Darinko Bago, predsjednik Uprave Končar Elektroindustrije.

Do kraja godine

Nešto slično, dodao je, dogodilo se i u Njemačkoj, koja je prije dvadesetak godina definirala da želi postati energetski neovisna, istaknuo je Bago.

Odgovor na pitanje kakva će točno biti energetska politika Hrvatske u budućnosti, trebala bi, dati nova energetska strategija, koju bismo trebali dobiti do kraja godine. Potrebu za njezinim usvajanjem pokazuju i podaci koje je iznio Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike, a prema kojima proizvodnja prirodnog plina u Hrvatskoj u posljednjih pet godina značajno opada dok proizvodnja sirove nafte stagnira. Stvari zapinju i u proizvodnji struje.

Posljedica svega toga je da Hrvatska uvozi oko 40 posto električne energije i prirodnog plina, a iz uvoza se namiruje čak 80 posto potreba za sirovom naftom. Stoga je, poruka je s konferencije, prijeko potrebno pojačati iskorištavanje prirodnog plina i sirove nafte, koje Hrvatska ima u značajnim količinama, baš kao što je nužno povećati i ulaganja u obnovu postojeće i gradnju nove energetske infrastrukture. Bez toga, a s prosječnim stopama pada proizvodnje nafte od 10 posto godišnje te plina za 15 posto, proizvodnja nafte i plina mogla bi se do 2035. u potpunosti ugasiti, podaci su ministarstva.

U realizaciji projekata iz energetike Hrvatskoj na raspolaganju stoji i velik novac iz blagajne EU, uključujući i Junckerov plan. No, dosta se očekuje i od javno-privatnog partnerstva, odnosno jače suradnje javnog i privatnog sektora u energetici.

- Potrebna je jača sinergija javnog i privatnog sektora, kao i diplomacije i energetskih tvrtki - ocijenio je Pavao Vujnovac, predsjednik Uprave PPD-a.

Diverzifikacija opskrbe

Uz to, nova bi energetska strategija trebala ponuditi i odgovor kako će se Hrvatska uklopiti u energetsku politiku EU i jedinstveno europsko energetsko tržište. Veliku ulogu u svemu tome trebao bi imati LNG terminal u Omišlju na Krku, koji bi trebao pridonijeti kako diverzifikaciji opskrbe tim energentom tako i slabljenju ovisnosti o samo jednom pravcu dotoka plina, poručili su i ministar Ćorić i Branko Baričević, voditelj Predstavništva Europske komisije u Zagrebu.

- Kontroverze koje proizlaze iz tog pitanja odražavaju interese onih koji ne žele da se on sagradi, to vam otvoreno kažem - naglasio je Ćorić.

Sudionici panela složili su se i da novom energetskom politikom treba angažirati i domaće kapacitete, povećati zaposlenost i potaknuti gospodarski rast.

Inače, Maja Pokrovac iz gospodarskog udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatska smatra da Hrvatska treba krenuti u “novu energetiku” i više koristiti ono što ima - biomasu, drvo, sunce i vjetar.

Na pozitivne aspekte obnovljivih izvora energije (OIE) ukazao je i Laszlo Horvath iz Energetskog instituta Hrvoje Požar, tvrdeći da sadašnji pokazatelji korištenja tih izvora nisu ispravni. Naime, strategija EU, koja definira udio obnovljivih izvora u ukupnoj energetskoj potrošnji, povećala ga je na 20 posto za zemlje članice. Hrvatska je taj postotak dosegnula već 2014. godine, no Horvath upozorava da su ti rezultati posljedica primjene pogrešne metodologije. S time se složila i Pokrovac.

- Jedina smo zemlja koja je u jednoj godini skočila za deset posto u udjelu obnovljivih izvora, a to je rezultat birokratske vratolomije - tvrdi ona te dodaje da si je Hrvatska time uskratila novac iz fondova EU za projekte tih izvora.

Graditi spalionice

Uz to, obnovljivi izvori energije ne doprinose samo očuvanju okoliša nego i gospodarskom rastu, poruka je sa skupa. Tako je u tom sektoru lani na području EU bilo zaposleno 1,4 milijuna ljudi, istaknuo je Horvath. Jednako tako, naglasio je da ulaganja u taj sektor, koja su za prošlu godinu iznosila 1,8 milijardi kuna, nisu dovoljna te da je za realizaciju ciljeva potrebno gotovo dvostruko više.

Govoreći o ulaganju u energetsku infrastrukturu, Daniel Lenardić iz KPMG-a Croatia smatra da potrebne investicije u gradnju industrijskog kapaciteta, obnovljive izvore energije i objekte poput spalionica smeća premašuju i pet milijardi eura.

Da je LNG strateški projekt Republike Hrvatske, smatra i Vedran Špehar, član Uprave Plinacra.

- Ono što je sporno jest da svaka infrastruktura košta jer se radi o dugoročnom ulaganju i teško je vidjeti isplativost - rekao je osvrćući se na standardne modele ulaganja koji povrat očekuju unutar pet do deset godina. Prema njegovim riječima, ulaganjima u energetsku infrastrukturu povrat se može očekivati tek nakon 20 i više godina. Pokriće za optimistične prognoze Špehar vidi i u rastu potrošnje plina.