Konferencija Hanza Medije

Horvat: 'Razgovaramo sa svjetskim brodograditeljima, neki od će možda i doći u Hrvatsku'

AUTOR:

OBJAVLJENO:

11.9.2018. u 7:47

AUTOR:

OBJAVLJENO:

11.9.2018. u 7:47

Zagreb, 110918.
Konferencija Europske investicijske banke, predstavnistva Europske komisije u Zagrebu i Hanza Medije pod nazivom Industrijska proizvodnja i strana ulaganja odrzala se u hotelu Esplanade.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovačev / CROPIX

Konferencija Industrijska proizvodnja i strana ulaganja

- Pozivam sve da odlučno radimo na poticanju razvoja industrije, a naročito na poticanju stranih ulaganja, kako bismo Hrvatskoj osigurali siguran i stabilan rast u narednim godinama - poručio je na otvaranju konferencije "Industrijska proizvodnja i strana ulaganja'' Anton Kovačev, voditelj zagrebačkog Ureda Europske investicijske banke (EIB).

Konferenciju o industrijskom razvoju i stranim ulaganjima zajednički organiziraju Hanza Media, EIB i Predstavništvo Europske komisije, uz podršku Ministarstva gospodarstva. Održava se danas u hotelu Esplanade, čija je smaragdna dvorana bila premala da bi primila sve uzvanike. Konferenciji prisustvuje i niz ministara - Tomislav Tolušić, Darko Horvat i Predrag Štromar. Na konferenciji je i Mate Rimac, osnivač uspješne hrvatske tvrtke Rimac automobili, a on će kasnije sudjelovati na panelu.

Ovdje, rekao je Kovačev, ne možemo dati odgovore na sva pitanja, no možemo staviti naglasak na industriju, čiji je razvoj neophodan Hrvatskoj. Osim što je razvoj industrije pretpostavka stabilnog gospodarskog razvoja, ona je i ključ budućeg zapošljavanja, naglasio je Kovačev.

Goran Ogurlić, glavni urednik Jutarnjeg lista, istaknuo je da Jutarnji list i Hanza Media na konferencijama nastoje otvoriti značajne društvene teme, a tema industrijskog razvoja to svakako jest.

- Prije samo šest mjeseci na sličnoj smo konferenciji potakli osnivanje jamstvenog fonda za brodogradnju, a danas se na tome intenzivno radi - istaknuo je Ogurlić.

I Branko Baričević, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, ukazao je na važnost razvoja industrije kako u Hrvatskoj, tako i u EU u cjelini. U ostvarenju tog cilja Hrvatskoj i ostatku EU pomaže i Junckerov plan.

EIB uložio lani 590 milijuna eura u Hrvatsku

EIB će i u budućnosti biti aktivna u poticanju gospodarskog razvoja Hrvatske, najavio je Dario Scannapieco, potpredsjednik EIB-a na konferenciji.

- Cilj nam je održati visoku razinu zajmova Hrvatskoj u rasponu od 500 do 600 milijuna eura - kazao je Scannapieco.

Dodao je kako su u fokusu EIB-a razvoj prometne infrastrukture, energetike, energetske učinkovitosti i borbe protiv klimatskih promjena, ali i socijalne infrastrukture te poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva u suradnji s lokalnim financijskim institucijama.

Ukupna ulaganja EIB-a u Hrvatskoj krajem 2017. iznosila su, pokazuju podaci koje je iznio Scannapieco, 590 milijuna eura, što čini 1,22 posto hrvatskog BDP-a. Hrvatska po tome zauzima treće mjesto medu članicama EU-a. Ulaganja EIB-a u Hrvatsku rastu iz godine u godinu pa je lani zabilježen rast od 28 posto u odnosu na 2016. godinu.

Tomislav Tolušić, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, pohvalio se da je Vlada puno napravila na oporavku hrvatskoga gospodarstva te da je istodobno u red dovela javne financije. I Tolušić smatra da je udio industrije u Hrvatskoj pao na premalu razinu, a izlaz iz te situacije vidi u poticanju stranih ulaganja. No, upozorio je da inozemni ulagači neće doci tek tako.

- Strana ulaganja nisu transakcija, nego partnerski odnos između države i ulagača - naglasio je Tolušić.

Potrebna strategija stranih investicija

Do kraja ove godine Hrvatska može postići dvije milijarde eura ulaganja u njezino gospodarstvo, najavio je ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat na početku panela. Razrađujući tezu o mogućih dvije milijarde eura ulaganja u našu privredu, ministar Horvat iznio je podatak da su u prvom kvartalu investicije u Hrvatsku dosegle 486 milijuna eura.

- Tijekom 2013. dotaknuli smo dno, s 300 do 400 milijuna eura investicija godišnje, da bi 2017. dosegli iznos od milijarde i 800 milijuna eura. Sada pokušavamo prebaciti magičnu brojku od dvije milijarde eura - naveo je ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta. Kao izvore najavljenih investicija Horvat je označio, među ostalim, rasterećenje poduzetništva kroz posljednju poreznu reformu od dvije i pol milijarde kuna te privlačenje novca iz strukturnih fondova Europske unije. 

- Ministarstvo gospodarstva trenutno radi natječaje za milijardu i 500 milijuna kuna za srednja i mala poduzeća, a slijede natječaji za još isto toliko iz strukturnih fondova. Ide Zakon o digitalizaciji računovodstva. Uvodimo porezne olakšice za istraživanje i razvoj s ciljem da dosegnemo udjel od 0,5 posto BDP-a koji odlazi u istraživanje i razvoj kako bi uhvatili europski prosjek - najavio je Horvat.

Miguel Morgado, direktor EIB-a za Jadransku regiju najavio je daljnju potporu Europske investicijske banke hrvatskom gospodarstvu.

EIB je već puno pomogla razvoj hrvatskog gospodarstva, a pomagat će i dalje. Ukazao bih na nedostatak velikih razvojnih projekata, koji bi bili dio državne strategije razvoja. Trebate strategiju velikih izravnih stranih investicija koje bi imale multiplikativne učinke - upozorio je Miguel Morgado, čije je izlaganje podržao osnivač Rimac Automobila Mate Rimac, zauzevši se za donošenje državne strategije o uvođenju novih tehnologija u industriju. Rimac je upozorio kako se velike investitore u domaću auto industriju može privući te otkrio kako Rimac Automobili rade studiju o budućnosti hrvatske autoindustrije s kojom će upoznati i državne institucije.

- Ne mogu najaviti kada će studija biti gotova, ali valja reći da se ne radi o velikoj mudrosti, sve se već zna, samo moramo biti bolji i konkurentniji od ostalih - dodao je Rimac.

Uzevši učešće u panelu, savjetnik predsjednika Hrvatske gospodarske komore Marko Jurčić usprotivio se spajanju Agencije za izvoz i konkurentnost i Ministarstva gospodarstva. Zemlje u okruženju, upozorio je Jurčić, uspješnije su u agitiranju za privlačenje stranih investitora.

- Mi se očito i dalje mislimo oslanjati na slučajno navraćanje nekog investitora ovdje i njegovu odluku da uloži u Hrvatsku - dodao je Jurčić.

Panel se nastavlja izlaganjem Merete Clausen, voditeljice Odjela za financiranje politike inovacija, konkurentnosti i zapošljavanja Europske komisije uz moderiranje Marka Biočine, izvršnog urednika Jutarnjeg lista (i urednika priloga Magazin).

Horvat: 'Ova Vlada je rekla dosta financiranju bankrotiranih firmi'

Model državnog jamstvenog fonda za brodogradnju biti će utvrđen i usvojen do kraja ove godine, najavio je ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat na Konferenciji o industrijskoj proizvodnji i stranim ulaganjima koju su priredili Europska investicijska banka I Europska komisija uz medijsku potporu Jutarnjeg lista. Ministar Horvat nije iznosio detalje o visini fonda, njegovom načinu djelovanja i ovlastima, no otkrio je da u državnom proračunu postoji novac koji će biti prebačen u fond.

- Ova Vlada konačno je rekla dosta financiranju bankrotiranih firmi. Održivost kroz jamstveni fond mora biti dugoročna. U Rijeci i Puli moraju se graditi brodovi koji su ugovoreni i izgrađeni u roku. Situaciju u Uljaniku nije uzrokovala država ni Vlada. Pokazalo se u Uljaniku da radničko dioničarstvo nije samo po sebi rješenje. Imamo vrlo opsežnu komunikaciju s dionicima brodogradnje u svijetu, neki od njih uskoro će doći u Hrvatsku - otkrio je Horvat, koji se dotakao brodogradnje reagirajući na istup vlasnika Brodosplita Tomislava Debeljaka.

Uključivši se u panel na Konferenciji, Tomislav Debeljak je problematizirao uvjete financiranja investicija u Hrvatskoj. Požalio se da je kod Hrvatske banke za obnovu i razvoj zatražio sufinanciranje kredita za izgradnju broda koji je 90 posto europska proizvodnja, ali je dobio nepovoljne uvjete s kamatom od 4,5 posto.

- Definiranu kamatnu stopu i procjenu rizika odradio je HBOR, odnosno stručne službe. Ne znam kako je obrađen zahtjev, ali znam da je ostavljena mogućnost poboljšanja i kamatne stope i procjene rizika - odgovorio je Debeljaku ministar Horvat.

Nema, dodao je Horvat, brodogradnje bez seta državnog subvencioniranja.

- Je li kamata od četiri, 4,4 ili 4,5 posto velika..? HBOR je odlučio tako, vi ste prihvatili takve uvjete, kamata može biti i niža - dodao je ministar odgovarajući Debeljaku.

U panel se uključio i poduzetnik Branko Roglić izrazivši zadovoljstvo najavom da Vlada više neće financirati bankrotirana poduzeća poput Uljanika.

- Dosada je država bacala novac u rupe da bi netko dobio izbore. S takvom praksom treba prekinuti. Nadam se da će ovaj jamstveni fond biti konzistentan, jasan i efikasan. Nadam se da će taj novac biti vraćen. U Uljaniku vlasnici poduzeća štrajkaju sami protiv sebe, to nema nigdje u svijetu - zaključio je Roglić.

Mate Rimac zaključio je svoj nastup na panelu osvrtom na nedostatak radne snage u Hrvatskoj. Naveo je da iz Rimac Automobila nitko ne odlazi, da su u tvrtku došli zaposlenici iz 26 zemalja. Govoreći o najavljenoj novoj tvornici i kampusu za potrebe Rimac Automobila, Rimac je otkrio da su trenutno u postupku traženja zemljišta.

- Tražili smo proizvodne prostore za tvrtku u okolici sadašnje tvornice i tu smo naišli na problem, nema adekvatnih poslovnih i industrijskih prostora. A to samo potvrđuje da tvrtka ne može biti otok za sebe, mora funkcionirati u okruženju koje je industrijsko i poslovno - istaknuo je Rimac, zaključujući panel na Konferenciji o proizvodnji i stranim ulaganjima u hotelu Esplanade.