Velika konferencija

Cappelli: 'Hoće li Hrvatska snižavati cijene turističkih usluga? Ja kažem nikad!'

AUTOR:

  • Filip Pavić,
  • Lea Balenović

OBJAVLJENO:

13.11.2018. u 9:59

AUTOR:

  • Filip Pavić,
  • Lea Balenović

OBJAVLJENO:

13.11.2018. u 9:59

Zagreb, 131118. Hotel Esplanade, Smaragdna dvorana.
Konferencija Sustav turistickih zajednica u 21. stoljecu u organizaciji Jutarnjeg lista. Partneri konferencije su Ministarstvo turizma i Hrvatska turisticka zajednica. Na fotografiji: Barbara Mesic, Milan Bandic, Gari Cappelli.
Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Goran Mehkek / Hanza Media

Barbara Mesić, Milan Bandić, Gari Cappelli

Kada me pitaju, u svjetlu jačanja konkurencije u našoj okolici, hoće li Hrvatska snižavati cijene turističkih usluga, ja kažem nikad! Mi se moramo nametnuti kvalitetom – kazao je Gari Cappelli, ministar turizma na konferenciji „Sustav turističkih zajednica u 21. stoljeću“ u organizaciji Jutarnjeg lista, u prepunoj dvorani zagrebačkog hotela Esplanade.

Tema je konferencije novi zakon o turističkim zajednicama, članarini i pristojbi, a ministar Cappelli je uvjeren da će upravo te nove izmjene osigurati „novi konkurentni identitet Hrvatske". Kako kaže, cilj zakona o turističkim zajednicama jest uspostaviti turističke zajednice po modelu destinacijske menadžment organizacije (DMO), a to bi značilo da će se financijski poticati sporazumno udruživanje lokalnih i regionalnih turističkih zajednica koje mogu zajedničkim snagama razviti turistički proizvod i promovirati destinaciju. Takav model, također, donosi i decentralizaciju pa će, po prijedlogu novog zakona, o visini pristojbe sada odlučivati regionalne i lokalne razine, a ne Vlada, kaže. Dodatno, veliko je pitanje bilo i ono članarina koje su turističkim zajednicama plaćale sve osobe i organizacije koje se bave turističkim i ugostiteljskim djelatnostima. Ta bi članarina, predlaže ministar turizma, sada bila umanjena za 20 posto, čime bi se rasteretilo gospodarstvo.

Dobri rezultati

Ponovio je ministar i rezultate ovogodišnje turističke sezone. Navodeći da je Hrvatsku u protekloj sezoni posjetilo 19 milijuna turista koji su ostvarili 104 milijuna noćenja, a Hrvatske je time uprihodila čak 3 milijarde eura.

Uz ministra turizma, uvodnim govorom okupljene je pozdravio i Milan Bandić, gradonačelnik grada Zagreba.

- Ovo su povijesni rezultati u Hrvatskom turizmu – otvorio je gradonačelnik Bandić osvrćući se na rezultate turističke sezone. No, tu ne možemo stati. Moramo razmišljati kako podići ljestvicu za iduću godinu. Napomenuo je da on, uz funkciju gradonačelnika, ima i onu predsjednika zagrebačke turističke zajednice. Uputio je okupljene da po povratku s konferencije svrate na Trg kralja Tomislava jer se tamo upravo postavlja „Ledena bajka“, već tradicionalno zagrebačko zimsko klizalište. No voditi grad ne može se bez suradnje s Vladom, naglašava.

- Zaplješćite suradnji grada i Hrvatske, suradnji grada i Vlade, nemojte štedjeti dlanove – poručio je Bandić okupljenima.

Nakon pozdravnih govora, Siniša Topalović, ISHC direktor Horwath HTL-a, predstavio je svjetske trendove u izgradnji brendova turističkih zemalja.

- Došlo je vrijeme za temeljite promjene, ne možemo više biti pasivni jer se sve događa veoma brzo, došli smo u godine borbi za svakog gosta – naglasio je i dodao da je sustav destinacijskog upravljanja jedan od najintenzivnijih i najbrže rastućih sustava u sektoru.

U sklopu toga, naveo je Austriju, Portugal i Veliku Britaniju kao primjere dobrih praksi u izgradnji brenda i promocije zemlje. Austrija, primjerice, troši na proizvode i promociju doživljaja poput skijanja i posjet filharmoniji, ali se i njihova turistička zajednica bavi istraživanjima gostiju i to onda dijeli s ostalim sektorima unutar industrije.

Britanija zapravo najveći dio budžeta troši upravo na istraživanja i točno znaju koliko se utrošena funta u marketing isplati, odnosno koliko gosti potroše na svaku uloženu funtu, a Portugal je „šampion u digitalizaciji“, kako je Topalović objasnio, jer je njihova turistička zajednica prebacila cjelokupni budžet marketinga isključivo na digital i time su postali „proroci i prosvjetitelji u digitalnom sektoru“.

- U situaciji kad konkurencija trči ne možemo si dozvoliti da čekamo idealnu situaciju za promjene – upozorio je Siniša Topalović.

Nova uloga HTZ-a

A novi paket zakona dokaz je da je Hrvatska ipak počela s promjenama, iako s 15 do 20 godina zakašnjenja, smatra direktor Horwath HTL-a. On taj paket zakona vidi kao veliki iskorak u menadžmentu našeg turizma.

-  Otvaramo prostor da počnemo izazivati ona najbolja tržišta. Hrvatska turistička zajednica dobiva novu ulogu, a u novoj će organizaciji regije doživjeti najveći iskorak. Došlo je i do povećanja budžeta pa će valjda biti i novih zapošljavanja, a nadam se da će biti zaposleni stručnjaci za razvoj proizvoda jer to je ono što nam je potrebno. Oni koji znaju što je ljetni, zimski i gradski odmor, što je turizam za biciklizam i slično. Potrebno je napraviti promociju 15 ključnih regionalnih proizvoda – rekao je Topalović u panelu u kojem se razgovaralo o nacionalnim i regionalnim turističkim zajednicama.

S druge strane, Božo Skoko, stručnjak za odnose s javnošću, međunarodne odnose i brending destinacija, vjeruje da se po pitanju hrvatskog turizma već učinilo mnogo i da to nije područje na kojem je potreban daljnji rad. On problem vidi u generalnom identitetu zemlje.

- Pomaknuli smo se s rata kao prve asocijacije na Hrvatsku prema prirodnim ljepotama, moru, suncu, sportu. Ministarstvo je napravilo mnogo, a ono što nije moglo napraviti je koordinirati sve ostale segmente promocije. Kada govorimo o brendu naše zemlje, veže se relativno malo proizvoda, kulture, povijesti i svega ostaloga što Hrvatska nudi. Nedostaje nam priča kojom ćemo prikazati sveukupnu sliku što je to točno Hrvatska – objasnio je Skoko, koji je za rješenje tog problema predložio stvaranje jedinstvenog mjesta za koordinaciju navedenog ili, pak, povećanje budžeta.

 

Idealna prilika za hrvatski turizam

A za spomenuto, prema tom stručnjaku, nema puno vremena jer je hrvatsko predsjedanje Europskom unijom idealna prilika za „pričanje priče“ i promociju našeg imidža. Ipak, prema novom zakonu upravo bi HTZ trebao dobiti tu ulogu i fokusirati se na jačanje i promociju brenda Hrvatske, za što su se svi sudionici panela složili da nam je potrebno.

- Brend je ono što ljudi pričaju kad izađete iz sobe, a još nismo sto posto dokučili što ljudi pričaju o Hrvatskoj. No, novi zakoni pružaju dobre temelje – smatra Damir Krešić, direktor Instituta za turizam.

Uz to, ono što pružaju novi zakoni i što je Krešić pohvalio, su decentralizacija, depolitizacija i profesionalizacija sustava te poticanje regionalnog okrupnjivanja, naglasio je.

No, upravo je stalni spomen regija stvorio najveće probleme u panelskoj raspravi jer se sugovornici nisu uspjeli složiti na što se točno pod tim pojmom misli, na županije, odnosno na administrativne zajednice, ili na povijesne i političke regije, kako su ih nazvali, poput Dalmacije, Slavonije, Međimurja, Istre.

- Malo je regija u kojima se povijesne i političke granice poklapaju s administrativnim granicama. Turistima s azijskih i drugih dalekih tržišta teško je objasniti što je Slavonija, odnosno Požeško-slavonska županija. Istra i grad Zagreb su jedno, s ostalim regijama i županijama, koji god termin koristimo, moramo biti vrlo inovativni – rekao je direktor Instituta za turizam.

Što s prekomjernim turističkim posjetima?

Siniša Topalović, pak, u tome nije vidio nikakvu komplikaciju. On smatra da je “ključ u udruživanju“, odnosno da bi onome tko je premali da sam napravi nešto za sebe, trebala pomoći neka veća ili iskusnija županija.

- Neka Slavonija funkcionira i diše kao jedna cjelina pa ćemo dobiti veliki broj ljudi koji mogu raditi organizirano i sinkronizirano – savjetovao je Topalović stavivši naglasak na profesionalizaciju sustava.

Naime, kako je pojasnio, važna je suradnja privatnog i javnog sektora, odnosno sinergija viših i nižih razina odlučivanja kako bi se novi zakoni pravilno implementirali. S time se složila i Đurđica Šimičić, direktorica odjela za razvoj proizvoda u Jadranka hotelima koja vjeruje u novi zakonski paket upravo zbog poticanja sinergije gospodarstva, turističkih zajednica i destinacija.

- Veoma je bitna veza s gospodarstvom jer ono mora dati jaku snagu turističkim zajednicama i mora politici stvoriti pritisak da prati izazove tržišta i to regionalnom i nacionalnom nivou.

Uz to, ono što su panelisti postavili kao nov izazov hrvatskom turizmu jest njegova održivost za što su od velike važnosti, složili su se, ulaganja u istraživanja.

Cappelli ponovno zatražio riječ

- Moramo paziti da ne dođe do prekomjernih turističkih posjeta. Ključ je u korištenju poslovne inteligencije i velikih baza podataka jer sve podatke nužno moramo iskoristiti da bi donijeli informirane odluke. Uz to, ta su mjerenja važna jer, realno, nemamo pojma što se događa na kontinentu. Znamo što se događa u Zagrebu i primorju, ali ne i u Slavoniji, odnosno koji turisti dolaze, što ih zanima, na što troše i slično – upozorio je Damir Krešić.

Budući da je pozorno pratio panel i tako ispisao čak 15 stranica bilješki, ministar Cappelli je ponovno zatražio za riječ kako bi se osvrnuo na sve rečeno tijekom rasprave.

- Nemojmo ove zakone shvatiti kao točku na i. To je samo početak. Kako se radi još uvijek o prijedlogu zakona, ovaj mi je panel ukazao na neke nepravilnosti koje ću spomenuti tijekom sljedeća dva čitanja. Predložit ću veća sredstva za udruživanje, odnosno koordinaciju, i za pomoć najslabijim regijama – nadovezao se na ministar turizma.

Dodatno, spomenuo je i konkurentnost identiteta Lijepe naše na kojem se još uvijek mora puno raditi.

- Moramo stvoriti identitet Hrvatske, a na tome mora poraditi Nacionalni ured. Svi znamo ispucati što je Italija, ali kad je riječ o Hrvatskoj, gubimo se u širini koju imaju i drugi. Moramo prezentirati sve ono najbolje, od ljepota, Tesle, kravate, Podravke. Ključna je sinergija turizma, kulture, gospodarstva, zaštite okoliša te javnog i privatnog sektora – zaključio je Gari Cappelli.