Filozofija i poljoprivreda

Želite biti biodinamički poljoprivrednik? Trebat će vam kravlji rog punjen gnojem

AUTOR:

  • Vid Barić

OBJAVLJENO:

23.6.2019. u 16:31

AUTOR:

  • Vid Barić

OBJAVLJENO:

23.6.2019. u 16:31

Dijana Posavec / Centar dr. Rudolf Steiner / Boris Kovačev / Cropix

Dijana Posavec, ravnateljica Centra dr. Rudolfa Steinera, smještenog u međimurskom selu Donjem Kraljevcu: 'Kravlji rog puni se gnojem i zakapa na jesen u plodnu zemlju'

U studenome 2018. godine Dijana Posavec posjetila je SEKEM, najveću biodinamičku farmu u Egiptu, smještenu 60-ak km sjeveroistočno od Kaira.

- Tikvice, salate, razno drugo povrće i voće, doista ima svega što danas ovdje raste i uspijeva. Do prije četrdesetak godina, tu je bila pustinja. Dr. Abouleish, osnivač farme SEKEM, uz primjenu biodinamičkih pripravaka i metoda pretvorio je pustinjsko tlo u plodno tlo prepuno plodova - kaže mr. sc. Dijana Posavec, ravnateljica Centra dr. Rudolfa Steinera, smještenog u međimurskom selu Donjem Kraljevcu. Ondje je 1861. godine rođen dr. Rudolf Steiner, austrijski filozof, pisac i ezoterik, čovjek koji se još za života proglašavao jednim od najvećih umova novog vijeka.

Prema njegovim učenjima, tri su osnove biodinamičke poljoprivrede. Onaj tko se želi njome baviti, naime, treba koristiti biodinamičke pripravke, kao i poštovati plodored i tlo. Tlo se pritom shvaća kao osnova za rad pa se ne truje kemijskim pripravcima, nego se čuva za buduće generacije. Tome pridonose, reći će biodinamičari, Steinerovi biodinamički pripravci od prirodnih materijala i biljaka. Biodinamička poljoprivreda je holistička, a cilj joj uzgoj prirodne hrane uz održavanje balansa u prirodi. Ključnu ulogu u svemu tome igra ni manje ni više nego - kravlji rog, koji se puni kravljim gnojem i zakapa na jesen u plodnu zemlju. Otkapa se iza Uskrsa, a s njegovim se sadržajem zatim tretiraju nasadi. Na forumima i web stranicama posvećenim tom tipu poljoprivrede može se pročitati da se “koristi zbog povezivanja sila Zemlje i svemira”. Biodinamička poljoprivreda općenito prepoznaje duhovnu dimenziju i smatra da planetarni život stoji u izravnoj vezi sa životom na zemlji, kako se da iščitati iz online priručnika posvećenih temi.

Zagreb, 290519.
Predavanje Dijane Posavec, ravnateljice Centra dr. Rudolfa Steinera, u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Dr. Andrija Stampar.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovacev / CROPIX

Predavanje Dijane Posavec, ravnateljice Centra dr. Rudolfa Steinera

 

- U biodinamičkoj poljoprivredi temeljni pripravak je Pripravak 500 ili ‘gnoj iz roga’. Pripravak 500 snažno strukturira tlo i promiče rast korijenja te pojačava mikrobiološku aktivnost koja stvara humus. To je, zapravo, aktivator koji potiče na razgradnju i djeluje tako da dubinski rahli zemlju. Ukratko, pretvara neaktivno i zbijeno tlo u dobro strukturirano i humusom obogaćeno, aktivno tlo na kojemu se mogu saditi poljoprivredne kulture - objašnjava Dijana Posavec.

A tek pripravak 501...

- Osim navedenog pripravka, postoje drugi biodinamički pripravci koji se koriste na razne načine u toj vrsti poljoprivrednog gospodarenja. Biodinamička poljoprivreda predstavlja nadgradnju, nadstandard ekološke poljoprivrede, koja ipak koristi sredstva i pripravke koje biodinamičari ne uzimaju kao posve zdrave za tlo i hranu proizvedenu na ekološki način - nastavlja Posavec pa obrazlaže i druge biodinamičke pripravke.

- Vrlo je važan i Pripravak 501 ili ‘kremen iz roga’. Zakapa se u zemlju u ljetnim mjesecima i sadrži kvalitetu sunca. Koristi se za jačanje biljke kojoj daje otpornost, svježinu i sjaj. Ujedno podiže vrijednost hrane, aromu i okus. Ako je jako kišna godina, onda je dobro tretirati nasad kremenom iz roga, jer djeluje kao da unosite ‘sunce’ u nasad. Prije berbe također je dobro tretirati plodove Pripravkom 501, kako bi zrioba bila uspješnija i kvalitetnija. Dakle, to su dva osnovna pripravka kojima se prskaju biljni nasadi. Oba se pripravka moraju koristiti vrlo pažljivo i uz praćenje svih uputa, kako bi bili učinkoviti i korisni - govori Dijana Posavec koju smo upitali i da objasni situaciju s obnovljenom Steinerovom međimurskom kućom, koja predstavlja biodinamički centar za domaće zainteresirane poljoprivrednike, ali i turističku atrakciju za štovatelje Steinerova djela i učenja. Osim što je utemeljitelj antropozofije i začetnik koncepta biodinamičke poljoprivrede, Steinerovo učenje je i temelj Waldorfske pedagogije pa je njegovo ime danas u cijelom svijetu poznato i u tom kontekstu.

- Centar dr. Rudolfa Steinera osnovala su kao ustanovu općina Donji Kraljevec i Međimurska županija 2007. godine na temelju činjenice da je u Donjem Kraljevcu Steinerova rodna kuća u kojoj je živio kao dijete. Sam Rudolf Steiner spominje ga kao vrlo važno mjesto rođenja i navodi da je rođen na tromeđi germanske, keltske i slavenske kulture. I upravo taj slavenski element u njega unosi impuls znanja koje će kasnije prenositi diljem svijeta, u tisućama svojih predavanja i mnogobrojnim knjigama. Danas u posjet rodnoj kući i Centru dolaze posjetitelji iz mnogih država i svih kontinenata, obično su to poznavatelji njegova rada, istraživači, znanstvenici, mnogi zanimljivi ljudi od Australije do Argentine. Često smo nemalo iznenađeni gdje se sve primjenjuje Steinerovo znanje, a koliko premalo kod nas - navodi Dijana Posavec.

Centar dr. Rudolf Steiner

Djelatnici u Centru dr. Rudolfa Steinera

 

U Centru dr. Rudolfa Steinera ona sa suradnicima neumorno radi na promociji biodinamičke poljoprivrede, a uz podršku Ministarstva poljoprivrede te hrvatskih županija i institucija provodi i radionice te projekte. Trenutačno, govori, rade i na uspostavljanju pravilnika i certifikata putem kojih će hrana uzgojena na biodinamički način biti jasno označena prepoznatljivim certifikatom.

Oživljavanje tla

No, kakva je točno bila veza između Steinera i najvećih poljoprivrednika njegova doba? Na koji način im je on bio od pomoći?

- Rudolf Steiner iza sebe je ostavio širok opus znanja, u više od 360 napisanih knjiga i više od 7500 održanih predavanja. Nekoliko puta dolazili su mu veleposjednici, agronomi, veliki i mali poljoprivrednici tog doba, tražeći od njega savjete o ispravnom načinu proizvodnje hrane. Naime, nakon prvog svjetskog rata, kemijska industrija koja je dotad proizvodila bojne otrove, okrenula se poljoprivredi. Kao pomoć poljoprivrednoj proizvodnji počela su se proizvoditi kemijska sredstva (mineralna gnojiva, kemijska zaštitna sredstva - pesticidi i sl.). To je ujedno početak tzv. konvencionalne poljoprivrede. Tada se kemijski proizvodi počinju koristiti u proizvodnji hrane koja se temelji isključivo na prinosu i prihodu. No, ubrzo kreću problemi sa sjemenjem, tlom, vodom, kao i sa stokom. Tada poljoprivrednici uviđaju da tzv. novi način na koji su počeli proizvoditi hranu, nije možda i najbolji način zbog navedenih problema. Dr. Rudolf Steiner stoga 1924. godine, nekoliko mjeseci prije svoje smrti, održava glasoviti desetodnevni poljoprivredni tečaj tijekom kojega daje znanja o poljoprivredi budućnosti. Duhovno-znanstvene osnove za napredak poljoprivrede bile su sabrane u knjizi, i to pod nazivom ‘Poljoprivredni tečaj’ - odgovara Dijana Posavec koja u najužem timu u Centru ima agronomkinju Amalku Vukelić.

Uz pomoć mentora i savjetnika iz Slovenije, Njemačke i Švicarske, Centar tako širi znanja o biodinamičkoj poljoprivredi proizvođačima, ali i potrošačima. I to ne samo u Hrvatskoj, govori Dijana Posavec.

- To je važno jer potrošači moraju znati što kupuju, a trenutačno biodinamički proizvodi na nacionalnoj razini nemaju certifikat. U ekološkoj proizvodnji koristi se 50-ak različitih sredstava koja se ne koriste u biodinamičkom načinu uzgoja, stoga je važno istaknuti i prepoznati nešto proizvedeno na drukčiji i kvalitetniji, u ovom slučaju biodinamički način - smatra naša biodinamičarka koja se osvrnula i na jedan postojeći certifikat za biodinamičke proizvode.

- Postoji Demeter certifikat biodinamičke proizvodnje. To je prvi i najstariji certifikat za hranu koji postoji. Dosad je bilo prepreka u dobivanju toga certifikata na našim prostorima. Naša je želja omogućiti proizvođačima proizvodnju prema Demeter smjernicama, ali istovremeno držimo kako bi bilo dobro imati i svoj nacionalni, možda regionalni standard za označavanje hrane ili kozmetike proizvedene prema biodinamičkim principima - otkriva pobornica biodinamičke poljoprivrede za koju govori da, provjereno, ne šteti tlu, nego ga obogaćuje i “oživljava”.

A što naši poljoprivrednici misle o biodinamičkoj proizvodnji, proizvodnji koja ne koristi nikakva kemijska sredstva, upotrebljava astrološki kalendar pri određivanju vremena sadnje i žetve te smatra da su utjecaji planetarnih ritmova na razvoj biljaka i životinja vrlo važan segment poljoprivrede?

- Kako Centar dr. Rudolfa Steinera provodi mnogo edukacija, mogu reći da je sve više zainteresiranih. Mnogi kažu da nisu u mogućnosti odmah krenuti na ovakav način proizvodnje zbog raznih razloga. Ali, nitko ne kaže da to nema smisla i da se ne može proizvoditi na ovakav način. Centar surađuje sa svim relevantnim obrazovnim institucijama, održavamo gostujuća predavanja u cijeloj Hrvatskoj i šire. Isto tako, rado gostujemo i na našem Agronomskom fakultetu pa su u posljednje vrijeme neki studenti odlučili napisati svoje završne diplomske radove na temu biodinamike. To pokazuje pomak s gotovo mrtve točke. Osobno smatram da je biodinamička poljoprivreda jedna od mogućih poljoprivrednih proizvodnji u budućnosti. Ona nije rješenje koje će odmah preobraziti proizvodnju hrane kakvu danas poznajemo, ali ljude treba upoznati s činjenicama o tome koliko je ona dobra za tlo, za pitke vode, za zdravlje. Zato smo zadovoljni činjenicom što kod nas postoji Centar dr. Rudolfa Steinera, gdje zainteresirani mogu dobiti relevantne informacije o toj temi. Činjenica je da na razini Europe i svijeta poljoprivreda nailazi na probleme, a veliko je pitanje što slijedi uz ovakve klimatske promjene i što nas još čeka. Hrana koja se proizvodi na konvencionalan način te se tretira pesticidima i drugim kemijskim sredstvima može biti zdravstveno ispravna, ali pitanje je koliko je vrijedna energetski i nutritivno - objašnjava Dijana Posavec i navodi da je tlo sa sadržajem humusa u nas također ispod granice onoga što bi trebalo biti te da hrana koja se proizvodi na takvom tlu ne može imati optimalnu energetsku vrijednost.

Stvaranje dobrog sjemena

- Danas više nitko ne opovrgava da s intenzivnom, konvencionalnom poljoprivredom uništavamo tlo. Naravno, tako štetimo i podzemnim pitkim vodama. Upravo iz tih razloga prije pedesetak godina nametnula se ekološka poljoprivreda kao jedno od rješenja navedenih problema, što je dobro, no u osnovi se ne može reći da će ekološki način uzgoja pridonijeti očuvanju humusa i organske tvari u tlu. S druge strane, u biodinamici je dokazano da što više proizvodite upravo na biodinamički način, više pridonosite stvaranju humusa i organske tvari. Konvencionalna poljoprivreda dopušta više od tisuću raznih kemijskih sredstava. U ekološkoj je pak dopušteno njih pedesetak, a u biodinamičkoj se koriste samo prirodna sredstva, njih 17. Uz gnoj iz roga i kremen iz roga, treba spomenuti kompostne pripravke načinjene od ljekovitog bilja stolisnika, kamilice, koprive, hrastove kore, maslačka i valerijane. Ovi pripravci služe kao dodaci kompostu te pomoću tako prepariranog komposta biljke dovode u stanje ravnoteže. Svi ti pripravci koriste se kao dodatak nasadima, oni posreduju energijama u svrhu oživljavanja tla i samim tim potiču biljke na zdrav razvoj i stvaranje dobrog sjemena, što je danas posebno važno - tvrdi Dijana Posavec.

Upitali smo je da nam dodatno objasni razliku između ekološke i biodinamičke poljoprivrede.

- Stvar je u tome da u biodinamici ne idete na uništavanje bolesti na biljkama ako se ona pojavi. Prije svega djelujete preventivno, pratite što se događa na nasadu i oko vas. Ako očekujete kišnu godinu, onda djelujete s pripravcima koji su namijenjeni za to. Nakon velikih kiša, najčešće kreću bolesti. Konvencionalci će prskati kemijskim sredstvima, ekološki poljoprivrednici s ekološkim, onim manje štetnim, kako bi uništili nametnike. Biodinamičari, s druge strane, rade preventivno. Također prskaju nasade, ali čajevima i preparatima od ljekovitog bilja. Tu nema karence i opasnosti da će ovako uzgojena hrana biti potencijalno opasna za prehranu. Ovdje bih spomenula i važan priručnik koji se koristi u biodinamici, a to je Sjetveni priručnik Marie Thun - odgovara Posavec.

Centar dr. Rudolf Steiner

Kravlji rog punjen gnojem zakapa se na jesen u plodnu zemlju

 

Odakle rogovi? imamo mi!

Gdje pak pronaći kravlje rogove, tako nužne za biodinamičku poljoprivrednu proizvodnju?

- Kao što sam već navela, Steinerov centar provodi edukativne programe i radionice na nacionalnoj razini, a osim potrebnih biljaka, za pripravke koristimo određene životinjske dijelove, i za to imamo dozvolu Veterinarskog instituta u Zagrebu pa možemo vršiti tzv. manipulaciju kafilerijskim otpadom. Na taj način dolazimo do potrebnih materijala kako bismo, kad je za to prikladno vrijeme, mogli izraditi već spomenute pripravke. Svi oni koji su polaznici naših edukacija i radionica i znaju kako se koriste biodinamički pripravci, mogu nabaviti sve što im treba kod nas u Centru. Biodinamički pripravci se ne koriste u velikim količinama, kako bi bili učinkoviti. Na primjer, za jedan hektar zemlje potrebno je prskati pripravkom 500, koji stane u četiri roga. Ne koriste se tone pripravaka - navodi naša sugovornica biodinamičarka.

- Steiner je jednom prigodom napomenuo: ‘Kada bismo mogli biodinamička imanja vidjeti iz zraka, ona bi predstavljala svjetionike koji svijetle u mraku’. Mislim da to najbolje opisuje što znači baviti se biodinamičkim uzgojem za svijet u kojem živimo. Kako bismo još bolje razumjeli principe i zakonitosti biodinamike, provode se mnoga istraživanja u znanstvenim ustanovama, fakultetima i institutima diljem svijeta. Da sve to itekako ima smisla, dokazuje sve veći broj biodinamičkih potrošača koji se informiraju i konzumiraju tako proizvedene proizvode. Restorani sve više traže proizvode koji su proizvedeni na biodinamički način, kako bi podigli razinu i kvalitetu svoje ponude. Trenutačno u suradnji s Turističkom zajednicom Međimurske županije radimo na kreiranju turističkog proizvoda Cesta biodinamičkih proizvođača, slično konceptu vinske ceste ili ceste maslinova ulja. S Gradom Zagrebom provodimo projekt Zagrebačkih gradskih vrtova, gdje provodimo edukacije i radionice upravo o toj temi. Sve više školskih i vrtićkih vrtova uključeno je u projekte s Centrom.