Što je postigao?
Nije klasični menadžer, ali već je šest godina na čelu Hrvatske narodne banke, jedne od ključnih institucija hrvatske države. Sada je dobio drugi šestogodišnji mandat na tom, po mnogima, za financijaše najboljem poslu u državi. Dobio ga je zato što Hrvatska narodna banka (HNB) funkcionira bez potresa. U vrijeme Vujčićeva mandata HNB je, s jedne strane, vodio umjereno ekspanzivnu, protukriznu monetarnu politiku, dok je banke i dalje zadržao na visokoj razini obavezne rezerve. Započeo je pripremu za proces uvođenja eura. Na njemu je sada da taj proces dovede do kraja.
Zašto je to važno?
HNB je, uz Sabor, Vladu i sudstvo, jedna od četiri ključne poluge vlasti u državi. Od svih tih poluga HNB se dosad pokazao najučinkovitijim i profesionalno najdoraslijim zadatku. Kontinuitet u takvoj instituciji temelj je sigurnosti sustava. Od Vujčiće se ipak, kao ni od njegovih prethodnika, ne može očekivati da radom HNB-a kompenzira propuste ostalih ključnih poluga. Odlično je da u Vladi ima dobrog sugovornika u ministru financija, loše je što u ostalim sektorima još nema dovoljno hrabrosti za iskorak prema nužnim društvenim i političkim promjenama.
Kako posluje?
Hrvatski bankarski sustav je stabilan, kao i kuna, čija stabilnost cijene drži na podnošljivoj razini. Vječna rasprava o tome je li HNB mogao, pa i trebao, učiniti više kako bi hrvatska ekonomija postala globalno konkurentnijom, pada na prvoj stepenici – Zakonu o Hrvatskoj narodnoj banci gdje u trećem, vrlo kratkom članku piše: ”Cilj Hrvatske narodne banke jest održavanje stabilnosti cijena.” To znači i održavanje stabilne kune.
Što će učiniti u budućnosti?
Cilj je uvesti Hrvatsku u eurozonu. Do tada, znajući dosadašnji Vujčićev model ”rada u pokretu”, povezat će HNB sa svim relevantnim institucijama globalne monetarne politike, ako je preostala neka koju dosad nije obišao.