Intervju s Markom Krištofom

Za kvalitetnu statistiku potrebni su registar stanovništva i identifikatori nekretnina

AUTOR:

OBJAVLJENO:

1.5.2018. u 15:03

AUTOR:

OBJAVLJENO:

1.5.2018. u 15:03

Zagreb, 280714.
Zavod za statistiku, Ilica 3.
Portret ravnatelja Zavoda za statistiku Marka Kristofa u uredu.
Na fotografiji: Marko Kristof - ravnatelj Zavoda za statistiku.
Foto: Tomislav Kristo / CROPIX
Tomislav Krišto / HANZA MEDIA

Marko Krištof, ravnatelj DZS-a

U lipnju će se napuniti pet godina od imenovanja Marka Krištofa na dužnost ravnatelja Državnog zavoda za statistiku i to je bio povod za razgovor sa ovim 38-godišnjim makroekonomistom u kojem je rekapitulirao svoju prvu petoljetku na čelu te institucije.

Što je napravljeno u vašem mandatu u cilju poboljšanja statističke metodologije, izvještavanja i društvene relevantnosti "državne statistike" u Hrvatskoj?

 - Službena statistika temeljna je državna informacijska infrastruktura, a kako bi ostala relevantna mora se prilagođavati vremenu u kojem se nalazimo. To znači da su statističari dužni istraživati nove izvore podataka, unaprjeđivati procese, te se brinuti da opterećenje izvještajnih jedinica ne bude preveliko. Prije nego sam preuzeo vođenje Zavoda, imao sam pogrešan dojam da se radi o zastarjeloj organizaciji koja ne odgovara potrebama modernog društva. Bio sam samo djelomično u pravu, komunikacija s javnosti nije postojala, razvoj unutar različitih statističkih područja bio je neujednačen, no postojala je dobra „tehnološka“ baza razvijena uz pomoć predpristupnih fondova EU, te motivirani i dobro obučeni kadrovi. Zahvaljujući entuzijazmu službenika Zavoda, sva istraživanja su do kraja 2015. prebačena sa starog centralnog (mainframe) računala na moderni sustav obrade pogonjen meta-podacima, počevši od 2016. serije podataka su dostupne u excel-u, razvijen je geoportal koji omogućuje pregled statističkih informacija na karti, a razvijena su i objavljena mnoga nova istraživanja od kojih bih posebno istaknuto input-output tablice, indekse prometa usluga, poslovnu demografiju, indeks cijena stambenih nekretnina, statistiku socijalne zaštite, statistiku duga i deficita, ekonomske račune poljoprivrede, okoliša i šumarstva, istraživanje o prostornom rasporedu rizika od siromaštva te studiju o socioekonomskim karakteristikama braniteljske populacije. Istovremeno, moderniziran je proces proizvodnje službene statistike, anketna istraživanja se prikupljaju putem laptopa i telefona, a razvijeni su i brojni web obrasci koji su uz upotrebu administrativnih obrazaca omogućili i značajno smanjenje količine papirnatih obrazaca. DZS je do 2013. tiskao preko 11 milijuna stranica obrazaca godišnje, a 2017. manje od milijun. Sve navedeno smanjilo je i opterećenje izvještajnih jedinica te smo u nedavno provedenom SCM mjerenju utvrdili da se opterećenje izvještajnih jedinica u poslovnom sektoru u posljednjih 6 godina smanjilo za 23,8%, odnosno da sva poduzeća u RH na ispunjavanje statističkih obveza godišnje utroše 120.000 radnih sati manje nego što su trošila prije 6 godina.

Još uvijek se čeka na novi Zakon o službenoj statistici, možete li reći koje glavne novine bi trebao donijeti?

 - Novi Zakon o službenoj statistici donosi se radi usklađivanja s Uredbom (EU) br. 2015/579 o Europskoj statistici, a čiji temeljni cilj je jačanje neovisnosti službene statistike. Uredba propisuje obvezu da države članice urede postupak izbora čelnika nacionalnih statističkih ureda, što uključuje proceduru, uvjete imenovanja, trajanje mandata i razloge za razrješenje. Osim toga, novi Zakon trebao bi omogućiti kvalitetniji pristup novim izvorima podataka (Big data), unaprijediti koordinaciju statističkim sustavom, uspostaviti jasne ovlasti za donošenje službenih klasifikacija, potaknuti jačanje znanstvene aktivnosti, omogućiti provođenje istraživanja po narudžbi međunarodnih organizacija, državnih ili lokalnih tijela te omogućiti da se prihodi od posebnih obrada za tržište upotrijebe za daljnji razvoj službene statistike.

Hoćete li se kandidirati na još jedan mandat?

 - Da.

Zbog brojnih nesporazuma na tu temu, možete li pojasniti što kaže službena statistika o migracijama u zadnjih nekoliko godina?

 - Izvor podataka za statistiku migracija stanovništva su evidencije o prijavi i odjavi prebivališta koje vodi MUP. Iako postoji zakonska obveza da se svaka primjena prebivališta mora prijaviti, mnogi tvrde da su podaci o migracijama nisu realni, te da dinamika odjava ne prati stvarno stanje. Naše analize ukazuju da osobe koje se odsele u inozemstvo svoj status u službenim evidencijama ne reguliraju odmah, nego tek nakon što u stranoj zemlji provedu određeno vrijeme, pa postoji mogućnost da će trendovi u statistici migracija kasniti za stvarnim stanjem, no nažalost ne postoji drugi izvor podataka koji bi omogućio povećanje kvalitete statistike informacija. Mnogi analitičari kao primjer navode nesklad u statistikama migracija drugih statističkih ureda, no vjerujem da uzrok tog nesklada leži u činjenici da značajan dio osoba koje su se doselile u Njemačku ili druge zemlje nisu stanovnici RH, već drugih susjednih zemalja, koji su činjenicu da posjeduju Hrvatsku putovnicu iskoristili za slobodan pristup tržištu rada, koji ne bi mogli ostvariti da su se prijavili s putovnicom zemlje nečlanice.

Rješenje tog problema nalazi se u izradi registra stanovništva koji je povezan s registrom zgrada i stanova, no to ne može biti posao DZS-a jer se podaci koje Zavod prikupi ne smiju koristiti na individualnoj razini. Stoga su potrebni administrativni podaci, o čijoj kvaliteti se trebaju brinuti tijela državne uprave, svako iz svog djelokruga. Prvi korak je uspostava jedinstvene evidencije svih poslovnih prostora i stambenih jedinica, dodjeljivanje jedinstvenih identifikatora („OIB stana“), te zatim korištenje tih informacija u svim ostalim evidencijama. Osobno smatram da je uspostava temeljnih administrativnih registara preduvjet za istinsku modernizaciju državne uprave. Temeljni registri na jednom mjestu sadrže sve potrebne vjerodostojne informacije, čime se značajno olakšava obavljanje poslova. Bez temeljnih registara nije moguća ni potpuna primjena  načela „once only“,  prema kojemu nadležna tijela ne smiju isti podatak tražiti više od jednom, već su ih dužne interoperabilno razmjenjivati. Uspostava temeljnih registara unaprijedila bi i mnoge druge poslove poput pravosuđa (gdje je problem dostava pismena), zaštite i spašavanja, biračkih popisa, prostornog planiranja ili procjene vrijednosti nekretnina. Za statistiku su administrativni registri važni jer eliminiraju potrebu provedbe terenskog Popisa stanovništva, tako da se nadamo da će Popis 2021. (za čije provođenje su započele pripreme) biti posljednji terenski popis u RH. Naravno, nije namjera provoditi popis pomoću papira i olovaka, već putem digitalnih uređaja i interneta, a o planovima za Popis ćemo detaljnije izvijestiti javnost prije ljeta.

Statistička izvješća DZS-a o broju zaposlenih (putem obrazaca Porezne uprave) izgubila su primat u i u medijskim, ali i u stručnim krugovima, pa se sve češće kao orijentir za broj zaposlenih uzimaju podaci HZMO-a ili podaci DZS-a iz Ankete o radnoj snazi. Možete li to komentirati, u čemu je problem?

 - Podaci o stanju na tržištu rada ne mogu se prikupljati isključivo iz jednog izvora, administrativni izvori su potrebni kako bi dobili detaljne informacije o stanju u pojedinim djelatnostima, a anketa služi kako bi se dobile međunarodno usporedive informacije. Tako u DZS-ov podatak o broju zaposlenih iz administrativnih izvora (JOPPD obrazac) uključuje samo zaposlene u pravnim osobama i to samo one koje su posao obavljale na teritoriju RH, a zaposlene su putem ugovora o radu. Podatak iz Ankete o radnoj snazi ne evidentira zaposlene temeljem ugovora o radu, već sve osobe starije od 15 godina koje su u referentnom tjednu obavljale bilo koju aktivnost za koju su primile naknadu u novcu ili naturi. Istovremeno, podatak HZMO-a uopće ne govori o ukupnom broju zaposlenih, već o broju osiguranika – obveznika plaćanja doprinosa. DZS ima namjeru detaljno razjasniti razliku između broja zaposlenih iz JOPPD-a i broja osiguranika HZMO-a, i to na način da se postojeća objava proširi dodatnim setom informacija (poput broja izaslanih radnika, pomoraca, članova uprava poduzeća, stručnog osposobljavanja te svih ostalih oblika zaposlenja koje nemaju karakteristike ugovora o radu). Trenutne se kolege iz statistike tržišta rada bave modernizacijom postojećeg istraživanja, a čim završe obradu podataka iz web obrasca (istraživanje RAD-1g) krenut će u analizu baze podataka HZMO-a. Nadam se da će posao biti završen tijekom jeseni.

Tomislav Krišto/CROPIX
 

Koje su glavne slabosti DZS-a koje još niste uspjeli riješiti?

 - Smatram da za korisnike trenutno najveći problem Zavoda predstavlja zastarjela web stranica. Nova nažalost još nije dovršena, jer smo precijenili vlastite kapacitete. Želimo da ona bude jednostavna za korištenje i da uključuje baze podataka s informacijama o svakom statističkom području, što se pokazalo kao vrlo zahtjevan posao koji se nadamo dovršiti do kraja ove godine. Unatoč tome, čini mi se da je ponuda podataka zadovoljavajuća, a da trenutno postoji problem kapaciteta u sustavnom korištenju podataka, naročito u državnom sektoru. Unatoč naporima nekoliko tijela državne uprave, smatram da dio problema proizlazi iz činjenice da ni jedno tijelo nije izravno nadležno za dugoročno planiranje i strategiju te se stoga analitički poslovi preklapaju. Dugoročno to dovodi do neefikasnosti unutar sustava, potencijalnih sukoba nadležnosti, te neusklađenih sektorskih politika koje se zbog toga često ni ne provode u punom obujmu.

Nedostaje li DZS-u sredstava i kadrova za ambicioznije ciljeve?

 - Temeljni problem službene statistike je da ona ne može napredovati bez adekvatnih resursa, službena statistika nažalost nije samo matematička disciplina, već predstavlja i značajno mjesto troška. Statističke obveza propisane su EU zakonodavstvom, koje precizno propisuje ne samo koliko je odgovora potrebno prikupiti, već i točan način na koji se prikupljaju, kontroliraju i ispravljaju, ali i statističke metode koje je potrebno primijeniti da bi se došlo do rezultata. Osim toga, današnja statistika je ovisna o informacijskim tehnologijama (IT). Za ozbiljan rad potrebne su skupe licence za ključne programe, kvalitetna serverska infrastruktura i jaka računala, no najvažniji su motivirani i dobro educirani djelatnici. Nažalost, u posljednje vrijeme rad u javnom sektoru nije privlačan kao u doba recesije. Plaće državnih službenika rastu sporije nego u privatnom sektoru, zabrana zapošljavanja još je na snazi, a obveze koje donosi EU i očekivanja domaće stručne javnosti kontinuirano rastu. Kombinacija ta tri faktora demotivira zaposlenike, pa se mnogi odlučuju potražiti drugo zaposlenje. Danas se od statističara očekuje da budu podatkovni znanstvenici (data scientist), što podrazumijeva da osim statističkih metoda poznaju programiranje, ekonometriju ili forenzičko računovodstvo te da znaju i jasno komunicirati rezultate svog rada. Takve kadrove privatni sektor plaća i po nekoliko puta više nego državni. Naše plaće nisu dovoljno visoke da bi privukle već formirane kadrove te smo se zbog toga u posljednje vrijeme orijentirali na privlačenje visokoobrazovanih bez radnog iskustva, koje kontinuirano obrazujemo te se nadamo da će ih zanimljiv posao potaknuti da u Zavodu provedu barem nekoliko godina. Trenutno najveći problem stvara zabrana zapošljavanja, zbog koje novu osobu možemo zaposliti tek kada dvije odu i takva situacija je za službenu statistiku u trenutnim uvjetima neodrživa.

Koliko su ulazak u Eu i digitalizacija pridonijeli promjenama u načinu rada Zavoda?

 - Digitalna revolucija promijenila je način na koji se danas gledaju podaci, no vjerujem da je za porast važnosti službene statistike ključni faktor bilo pristupanje EU. Naime značajan dio EU zakonodavstva temelji se na automatskom donošenju odluka, pa se službena statistika koristi za utvrđivanje visine uplata u zajednički proračun, raspodjelu sredstava iz EU fondova, utvrđivanje prioriteta poljoprivredne politike,  ali i za automatsko pokretanje kaznenih i korektivnih procedura poput prekomjernog deficita ili prekomjernih neravnoteža. Korištenje službene i u idućem razdoblju će rasti, prvo uslijed sve većih mogućnosti za EU financiranje koje traži statističke dokaze, a kasnije u sve većoj mjeru kao rezultat potreba privatnog sektora koji se orijentira na digitalno gospodarstvo – a koje nije moguće razvijati bez kvalitetnih i sveprisutnih podataka.

DZS je u vašem mandatu postao otvoreniji prema javnosti,"laičkoj" i stručnoj, što gotovo svi smatraju pohvalnim, a vi ste znali i otvoreno polemizirati sa nekim kritičarima nekih izvješća DZS-a?

 - Otkako sam na čelu Zavoda trudim se što više komunicirati, kako sa stručnom javnosti, tako i interno. Smatram da je ključna zadaća tijela javne vlasti da budu servis građana, a to u današnje vrijeme nije moguće bez otvorene komunikacije, što podrazumijeva i prisutnost na društvenim mrežama. Zahvaljujući entuzijazmu i zalaganju djelatnika Sektora za odnose s korisnicima, način na koji Zavod prezentira rezultate vlastitog rada se drastično promijenio, pa nekad suhoparna priopćenja danas sadrže i kratke teksove prilagođene za širu publiku. Zavod aktivno koristi i društvene mreže, a na Facebooku i Twitteru svaka objava popraćena je prigodnom ilustracijom, izrađenom u vlastitoj radinosti, bez vanjske pomoći. Osim toga, kolege se trude promovirati i statističku pismenost, pa su na vlastitu inicijativu pokrenuli Malu školu statistike, u kojoj pomoću kratkih i zabavnih YouTube videa objašnjavaju osnovne statističke pojmove. Važnost promocije statističke pismenosti prepoznao je i Eurostat, koji je sufinancirao i projekt Statističke olimpijade za učenike srednjih škola, a koji je u RH premašio sva očekivanja jer se prijavilo preko 1400 učenika (najviše u EU). Za uspješnu komunikaciju projekta Hrvatska udruga za odnose s javnošću Zavodu je dodijelila nagradu GrandPRix za odnose s javnošću u tijelima državne vlasti, na što sam iznimno ponosan.