Šef Ubera

Tko je čovjek koji stoji iza možda najvećeg burzovnog promašaja u povijesti?

AUTOR:

OBJAVLJENO:

19.5.2019. u 16:36

AUTOR:

OBJAVLJENO:

19.5.2019. u 16:36

Uber Technologies Inc. CEO Dara Khosrowshahi, (C) Chairman Ronald Sugar (L) and Board Member John Thain (R) stand together on the trading floor of the New York Stock Exchange (NYSE) during the company's IPO in New York, U.S., May 10, 2019. REUTERS/Andrew Kelly TPX IMAGES OF THE DAY
REUTERS

Dara Khosrowshahi (centralno)

Uberov loš prošlotjedni početak trgovanja na Wall Streetu mogao bi se pokazati kao najlošiji start u povijesti burze, trubili su mediji prošlog vikenda. Možda se to pokaže i točnim jer je kompanija čiju su vrijednost optimisti procijenili na 120 milijardi dolara, nekoliko dana nakon izlaska na burzu vrijedila otprilike upola toliko. Samo prvoga dana trgovanja, ulagači koji su se prvi odlučili sudjelovati u Uberovoj inicijalnoj ponudi dionica izgubili su 655 milijuna dolara. Još gore su prošli stari investitori, oni koji Uber financijski prate još od 2016., a izgubili su, zbroji li se njihov zajednički gubitak, 2,27 milijardi dolara.

Felix Salmon, jedan od najčitanijih američkih financijskih komentatora njihov je poraz sažeo u jednoj, bolnoj rečenici: “Ulagači koji su investirali u Uber prije tri godine, prvog dana trgovanja izgubili su petnaest posto uloženog novca; oni koji su tijekom te tri godine ulagali u paket dionica S&P500, danas su pedeset posto bogatiji.”

U poruci utjehe koju je prošlog ponedjeljka uputio zaposlenima, Dara Khosrowshahi, predsjednik Uberove uprave, priznao je da dionica nije zaživjela onako kako su se u vrhu kompanije nadali, da je ponedjeljak, kao prvi sljedeći dan trgovanja također bio težak, ali da zaposleni (i ulagači) trebaju loš Uberov start usporediti s burzovnim počecima kompanija poput Facebooka i Amazona, čiji su prvi dani također najavljivali katastrofu.

Uber Technologies Inc. CEO Dara Khosrowshahi (L) stands on the trading floor of the New York Stock Exchange (NYSE) during the company's IPO in New York, U.S., May 10, 2019. REUTERS/Andrew Kelly
Andrew Kelly / REUTERS

Procjenjuje se da je Uber doživio najlošiji početak trgovanja u povijesti burze

 

Pesimistično podcjenjivanje

“Na kraju će nam se suditi na temelju dugoročnog vrednovanja kompanije, a to je ono što pozdravljam i sudbina čega je danas u našim rukama”, napisao je Khosrowshahi. On sam, ne dođe li do značajnog zaokreta u vrednovanju kompanije, izgubit će obećani bonus od 100 milijuna dolara, što mu je bilo namijenjeno za slučaj da Uber dosegne, a onda i uspije barem šest mjeseci zadržati ciljanu vrijednost od 120 milijardi dolara.

Pad se čini još većim i zato što su Khosrowshahi i njegovi savjetnici u IPO-u nominalnu cijenu dionica postavili na 45 dolara, što se u tom trenutku smatralo pesimistično konzervativnim podcjenjivanjem.

Vrijednost dionice do srijede popodne spustila se na 31 dolar, ali u četvrtak je dan završila na optimističnih 43 dolara, s doduše mlitavim, ali ipak jasno naznačenim najavama da bi moglo doći do pozitivnog preokreta. Prve statistike pristigle iz Dealogica, analitičke i trgovinske platforme sa sjedištem u Londonu, nisu bile u korist Ubera. Prosječan prvi dan trgovanja tehnološke je kompanije na američkim burzama od 2010. do danas učinio 23 posto bogatijima, napisali su Dealogicovi analitičari. Ipak, u toj računici treba znati i da je otprilike četvrtina svježe izlistanih kompanija potonula odmah nakon prvog dana trgovanja. Zato, kažu, prve klimave Uberove dane zasad ne treba previše uzimati k srcu. Uberovi dioničari zasad ne mogu trgovati novoizlistanim dionicama koje će još šest mjeseci biti “pod ključem”. To znači i da ne može doći do velike rasprodaje koja bi njihovu cijenu pogurala još dublje ispod površine.

Dodatan je uteg i to što je Uberov IPO sjeo u za američke burze najlošijem tjednu 2019., kada su napetosti između SAD-a i Kine značajno ohladile vrijednost cijelog tržišta. Naruku im nije išao ni štrajk Uberovih vozača koji su uoči izlaska na burzu (netko je lukavo pogurao sindikate) u nekoliko najvećih svjetskih metropola obustavili vožnju, tražeći pravedniju raspodjelu zarade i bolje radne uvjete. Čini se da je sudska odluka od sredine prošlog tjedna, prema kojoj “Uberovi vozači nisu zaposlenici kompanije”, pomogla da vrijednost dionice u četvrtak počne rasti.

An Uber driver sends a message to CEO, Dara Khosrowshahi, during a strike against the company's recent 25 percent wage cut outside Uber's head office in San Francisco, California, U.S., May 8, 2019. REUTERS/Kate Munsch
Kate Munsch / REUTERS

Uoči izlaska kompanije na burzu, Uberovi vozači su prosvjedovali

 

Dara Khosrowshahi, Uberov hiperambiciozni šef, u kompaniju je stigao u kolovozu 2017., nakon što je u pobuni najjačih dioničara poslije niza teških afera, koje su uključivale raskalašene partije, loš odnos prema zaposlenima i sve veće financijske gubitke, smijenjen njegov prethodnik Travis Kalanick. Od Kosrowshahija se od početka očekivalo znatno više od samog vođenja kompanije bez skandala. Kako bi uspio, pisali su tada analitičari, on se najprije mora suočiti s realnošću Uberova disfunkcionalnog poslovnog modela.

Model s rokom trajanja

Uber, pisao je tada New York Times, iako je prerastao u globalnu kompaniju, u svojoj biti još nije postao više od spretne aplikacije za mobitel, u svakom slučaju nikada nije naučio kako da ponudi uslugu taksija po nižoj cijeni, a usput i zaradi. Poslovni model kompanije temeljio se na subvenciji ulagača, koji su pokrivali 50 posto cijene svake vožnje kako bi se na tržištu izborili za monopol. Takav model dolazi s rokom trajanja. U jednom trenutku ulagači očekuju ne samo povrat novca nego i zaradu. Khosrowshahi bi trebao, pisali su financijski analitičari, zaboraviti megalomanske futurističke projekte svojeg prethodnika, poput istraživačkog centra za samovozeća, pa i leteća vozila (zadnja Kalanickova ideja prije nego što su ga najurili s vrha kompanije), napustiti operacije na međunarodnim tržištima, osim londonskog, i kompaniju prije daljnjih izleta u “muskovski” futurizam usmjeriti u poslovno održivi okvir. Khosrowshahi je, čini se, imao drukčiju viziju.

Da bi se lakše razumjelo način rada današnjeg šefa Ubera, treba zagrepsti po prošlosti velike obitelji Khosrowshahi, koja je 1978. stigla u Ameriku iz Irana, gdje ih je, zbog visokog statusa u starom društvu, u doba šaha Reze Pahlavija, sustav ocijenio kao nepoželjne. “Svatko od nas stigao je s ugrađenim čipom čovjeka koji je izgubio sve u političkom prevratu u državi i koji se u novoj sredini želi iznova dokazati kao poduzetnik”, rekao je jednom prilikom jedan od Darinih rođaka u velikoj seriji portretnih članaka nakon što je Dara Khosrowshahi 2015., kao prvi čovjek Expedije (tada pod kapom Barryja Dillera), proglašen najbolje plaćenim izvršnim direktorom u SAD-u.

Uber Technologies Inc. CEO Dara Khosrowshahi, (C) Chairman Ronald Sugar (L) and Board Member John Thain (R) stand together on the trading floor of the New York Stock Exchange (NYSE) during the company's IPO in New York, U.S., May 10, 2019. REUTERS/Andrew Kelly TPX IMAGES OF THE DAY
Andrew Kelly / REUTERS

Dara Khosrowshahi, izvršni direktor Ubera, s predsjedajućim Ronaldom Sugarom i članom Uprave Johnom Thainom

Čvrst odgoj

Ukratko, Darini roditelji Lili i Ashgar (u Americi je postao Gary) Khosrowshahi bili su visokopozicionirani članovi bogate iranske elite. Ashgar je bio jedan od direktora u industrijskom konglomeratu koji je vodio s rođacima. Obitelj se iz Irana doselila u Tarrytown, mali grad (11.500 stanovnika) u državi New York, gdje se rođacima uselila u kuću. Dara Khosrowshahi, tada devetogodišnjak, to opisuje kao “teško razdoblje za odrasle, a odlično za djecu koja su dobila mogućnost neograničenog druženja i zabave”. Kada se nakon četiri godine otac vratio u Iran kako bi se pobrinuo za svojeg teško bolesnog oca, zaglavio je u zatvoru na šest godina. Američki dio obitelji ostao je pod “upravom” majke, koja se pokazala čvrstom u odgoju.

Politička klima osamdesetih nije bila sklona Irancima u Americi, ali obitelj koja nije bila siromašna upravo je u tome pronašla poticaj. U vrijeme buma tehnoloških dionica svi su se našli među investitorima i pokazali da znaju prepoznati metu. Ulagali su u Facebook, Dropbox, Airbnb, uložili su i u Uber. Darin brat Kaveh Khosrowshahi jedan je od direktora u kompaniji Allen & Company, bratić Farzad igrao je značajnu ulogu u stvaranju Google Docsa, drugi bratić, Amir, jedan je od direktora u Intelu, treći, također Amir, partner je u Google Ventures.

Obitelj se držala zajedno. Dara se zaposlio kod bratića Kaveha, kao analitičar u tvrtki Allen & Company (sklon prirodnim znanostima i medicini, završio je bioelektrični inženjering na Brownu, ali zaposlio se kao financijski ekspert). Jedan od klijenata bio mu je i serijski poduzetnički mogul Barry Diller, koji ga je ubrzo zaposlio u svojoj kompaniji. Diller je 2001. od Microsofta preuzeo većinski udio u Expediji, jednom od prvih portala za rezervaciju putovanja i sve ostale putničke usluge, i kada je pet godina kasnije tražio novog predsjednika uprave, znao ga je dovoljno kako bi zaključio da je upravo on najbolji za vođenje kompanije.

Globalni mediji naširoko su izvještavali o Dillerovoj borbi da krajem devedesetih za QVC, jednog od najvećih teletrgovaca i operatera kabelske televizije, preuzme Paramount (iz kojega je otišao desetak godina ranije kako bi sa 20th Century Foxom pokrenuo Fox TV). Preuzimanje nije uspjelo; iako je Dillerova ponuda bila financijski bolja, Paramount se priklonio partneru Viacomu, ali mladi Khosrowshahi tu je odigrao jednu od ključnih uloga, što mu Diller nikada nije zaboravio. Nekoliko godina kasnije, dok je objašnjavao svoj odnos s Khosrowshahijem novinarki New Yorkera, Diller je bio pun pohvala.

“On je jedinstveni primjer čovjeka kod kojega ćete odmah primijetiti talent”, rekao je. Odlučio je slijediti svoj princip - bacio je Khosrowshahija “u duboku vodu” i gledao hoće li potonuti (“Nekada je dobro da malo potonu, to im daje iskustvo”, rekao je). Khosrowshahi, koji do tada nije vodio nijedan projekt, nije potonuo. Prihod Expedije je u vrijeme dok joj je on bio na čelu, od 2005. do 2017. godine, porastao sa 2,1 milijarde dolara na 10,1 milijardu. Kada je u ljeto 2017. Khosrowshahi Dilleru, s kojim je u međuvremenu postao obiteljski prijatelj, najavio da odlazi u Uber, on ga je samo upozorio na opasno okruženje koje će ga tamo dočekati, ali nije ga zadržavao. “Čovjeku se mora dati prilika da se razvija”, rekao je.

Kada je krajem kolovoza 2017. Khosrowshahi prvi (i jedini) put predstavljao svoj program pred Uberovim Odborom direktora u San Franciscu, bio je treći, rezervni kandidat za lidera kompanije, nakon Jeffreya Immelta, bivšeg šefa General Electrica, i Meg Whitman, koja je u to vrijeme vodila HP. Tadašnji Uberov šef Travis Kalanick sjedio je točno nasuprot njemu. Khosrowshahi je bio izravan: u kompaniji može biti samo jedan CEO, odaberete li mene, Kalanick mora otići. Immelt, koji je bio Uberov prvi kandidat, objavio je da se povlači. Odbor se odlučio za Khosrowshahija, Kalanick je udaljen iz aktivnog života Ubera, u kojem je ostao kao jedan od najvećih pojedinačnih dioničara i član Odbora neizvršnih direktora.

Odlazak iz strogog okruženja financijaša, koje je napustio kada je preuzeo Expediju, Khosrowshahija je izvukao i iz financijaške uniforme. Danas, rekao je nedavno Vanity Fairu, odijelo odijeva samo kada se mora nekome ispričati. To je, međutim, djelomično još i zbog Kalanickova nasljeđa, češće nego što bi poželio. Ispričavao se u Brazilu čija je vlada kanila promijeniti zakon koji bi zaoštrio regulativu ta taksiste, jer optužili su ga za nelojalnu konkurenciju, ispričavao se, neuspješno, gradu Londonu koji je Uberu uskratio licencu jer je “neopremljen za obavljanje službe taksiranja”.

FILE PHOTO: The Chief Executive Officer (CEO) of ride-hailing company Uber, Dara Khosrowshahi, on stage during an event in New York City, New York, U.S., September 5, 2018. REUTERS/Carlo Allegri/File Photo
Carlo Allegri / REUTERS

Dara Khosrowshahi, izvršni direktor Ubera

Nikad u plusu

Morao se ispričati cijeloj svjetskoj javnosti kada se otkrilo da je Uber, još godinu dana prije nego što je on došao na njegovo čelo, zatajio hakerski napad koji je ugrozio sigurnost 57 milijuna putnika i vozača.

Morao se, što čovjek i ne bi očekivao, ispričavati i svojim roditeljima (otac se vratio u SAD nakon šest godina iranskog zatvora) kada je portal Glassdoor, koji zaposlenicima daje mogućnost da ocjenjuju svoje menadžere, objavio ljestvicu najboljih predsjednika uprava. Dara Khosrowshahi na toj je ljestvici 100 najboljih bio na visokom 39. mjestu. Prije dvije godine bio je jedanaesti, suho je rekao tata Ashgar (opet Gary, otkad se vratio u Ameriku).

Visoka pozicija na Glassdoorovoj ljestvici znači i da je Khosrowshahi ispunio prvi od početnih ciljeva - podigao je razinu korporativne kulture u kompaniji, barem u njezinim uredima.

Nakon što se susreo s Ericom Meyhoferom, šefom Uberove divizije za samovozeća vozila, u prijašnjoj karijeri suosnivačem Carnegie Roboticsa, odustao je od ukidanja razvojnog programa na koji kompanija troši ogroman novac - jedan od posljednjih izvještaja koje je objavio TechCrunch spominje trošak od 20 milijuna dolara mjesečno - što je vjerojatno, uz neto minus od 865 milijuna dolara u zadnjem tromjesečju prošle godine i uz, doduše poznatu, činjenicu da kompanija nije nikad bila u plusu, oslabilo entuzijazam ulagača za sudjelovanje u Uberovu izlasku na burzu.