Želi srušiti monopol Ubera

Taxify je osnovao sa samo 19 godina, novcem koji su mu roditelji štedjeli za fakultet

AUTOR:

  • Jozo Vrdoljak/Privredni vjesnik

OBJAVLJENO:

2.12.2018. u 12:32

AUTOR:

  • Jozo Vrdoljak/Privredni vjesnik

OBJAVLJENO:

2.12.2018. u 12:32

Taxify

Prije nekoliko dana Taxify je sa svojom uslugom došao u Zagreb. Danas je Taxify vodeća europska platforma usmjerena na jednostavniji, brži i pouzdaniji urbani prijevoz te je jedna od najbrže rastućih platformi za prijevoz u Europi i Africi, s investitorima koji uključuju Daimler, Didi Chuxing, Korelya Capital te suosnivača uspješnog startupa TransferWise Taaveta Hinrikusa. Taxify ima više od 15 milijuna korisnika u više od 25 zemalja.

Markus Villig osnivač je i predsjednik Uprave kompanije Taxify. S bratom Martinom, koji je prije radio u Skypeu, napravio je prvu verziju platforme Taxify 2013., kada je imao samo 19 godina. Kao najmlađi predsjednik Uprave tehnološke kompanije uvršten je i na Forbesovu ljestvicu “30 under 30”, koja donosi mlade i uspješne poduzetnike, a ujedno je i najmlađi osnivač kompanije vrijedne više od milijardu dolara u Europi. Taxify je nastao u Tallinnu, u kojem su rođene i druge poznate globalne platforme, poput Skypea i TransferWisea.

Zašto je vaša zemlja postala poznata kao idealno mjesto za razvoj startup tvrtki?

- Nekoliko je razloga za to. Prije svega, naše su dvije glavne prednosti kvalitetno tehničko obrazovanje i malo lokalno tržište. Malo tržište je prednost jer startupima olakšava odluku da odskoče, a ujedno ih motivira da od samog početka razmišljaju u međunarodnim okvirima. Također, velik uspjeh Skypea, prvog pravog startupa iz Estonije, donio je golemo iskustvo, ali i potrebni kapital u nacionalni ekosustav startupa. Njegov uspjeh bio je ogroman dobitak i na psihološkoj razini jer je potaknuo i inspirirao novu generaciju poduzetnika koji su shvatili da mogu razvijati proizvode i usluge koji mijenjaju svijet te da to mogu raditi praktički kod kuće, bez preseljenja u London ili San Francisco.

Postoji li pozitivna regulatorna ili edukacijska pozadina koja dodatno podržava razvoj startupa u Estoniji? Koliko je tvrtki iz estonske startup zajednice steklo status ‘jednoroga’, odnosno došlo do tržišne kapitalizacije od milijardu dolara?

- Estonija je zemlja koja ima općenito visoku razinu tehnološkog razvoja, ali i razumijevanja za društvenu važnost tehnologije. To uključuje i vladu. Svi vodeći ljudi iz estonske politike visoko su među svoje prioritete uvrstili tehnološki napredak te uspjeli izgraditi brand e-Estonije, što uvelike olakšava rast našim tvrtkama. Jednako tako, provukli smo nekoliko ciljanih zakonodavnih izmjena koje su nam omogućile lakše privlačenje stranih talenata i njihov dolazak na estonsko tržište. Primjerice, olakšano i pojednostavljeno je dobivanje vize ili boravišne dozvole, a uvedeni su i koncept e-državljanstva te mogućnost korištenja svih prednosti koje sa sobom nose estonske e-usluge. Vlada ne može pomoći u izgradnji uspješnog startupa. Svojim odlukama ili nečinjenjem ona može spriječiti uspjeh nekog od njih. Estonija je kao država učinila puno toga kako bi uklonila prepreke koje stoje na putu potencijalno uspješnim startupima, što se pokazalo iznimno korisnim.

Postoje li preporuke iz vaše zemlje koje bi Hrvatska trebala razmotriti?

- Slično kao u Estoniji, ni poduzetnici u Hrvatskoj nemaju taj luksuz oslanjanja na veliko domaće tržište, pa ako žele stvarno rasti i uspjeti, moraju već u početku razmišljati globalno. Uspješne poduzetničke priče poput Skypea pokazale su nam da mi, estonski poduzetnici, ne moramo biti u Silicijskoj dolini da bismo izradili proizvod koji mijenja svijet i ima globalni utjecaj. Ako Hrvatska trenutno nema tako velike i uspješne priče, vaši poduzetnici mogu tražiti inspiraciju u uspjehu drugih malih država, poput Estonije. Još je jedna od prednosti kad ste mali, snažna povezanost startup zajednice - svi zdušno podržavaju kolege koji se uspinju na ljestvici. To je jedan od pristupa koji je koristio svakome na našoj sceni.

Koje su ključne prednosti Taxifya u odnosu nadruge?

- Mi razumijemo da samo sretni vozači stvaraju sretne korisnike, a u konačnici bolje i održivo poslovanje. Naša je misija da budemo poštena platforma. I dok konkurencija naplaćuje vozačima 25 posto provizije za svaku vožnju, mi se fokusiramo na naše interno funkcioniranje i učinkovitost, sve kako bismo imali prostora da ponudimo vozačima znatno manju proviziju te dodatne bonuse kojima mogu značajno povećati svoju zaradu. Upravo to smo napravili i u Hrvatskoj.

Druga je bitna razlika, koja se pokazala osobito važnom u Europi, da smo na ovom kontinentu ipak lokalna kompanija. To znači da razumijemo potrebe europskih korisnika te važnost regulacije. U konačnici, prijevoz je iznimno lokaliziran biznis pa morate razumjeti lokalne probleme i potrebe. Jednako tako, morate raditi zajedno s regulatornim tijelima i pomagati im u rješavanju problema s kojima se suočavaju njihovi građani, poput onih povezanih s prometnim gužvama u gradovima.

Zašto ste izabrali baš Hrvatsku kao sljedeću zemlju u kojoj ćete lansirati Taxify?

- Vidjeli smo da na hrvatskom tržištu postoji velika potražnja za povoljnim i visokokvalitetnim uslugama dijeljenja prijevoza, kako od vozača tako i od potencijalnih putnika. Često nam se događa da je nepovoljno regulatorno okruženje jedino što nas sprečava u ulasku na tržište. Najčešće je pak riječ o tome da je regulativa takva da niti podržava konkurenciju, niti štiti tradicionalnu taksi-industriju.

Hrvatska je poduzela sve potrebne regulatorne korake i pokazala otvorenost prema konkurenciji.

Kako planirate privući nove vozače za svoju platformu, posebno one koji trenutno rade u drugim tvrtkom?

- Na kraju dana, svi bi vozači trebali biti potpuno slobodni u odabiru platforme koju žele koristiti za pružanje svojih usluga. Mi im nudimo upravo to - bez obzira koriste li trenutno drugu platformu ili su klasični taksisti. Svima planiramo pristupiti našim poštenijim pristupom, koji u konačnici ima i financijsku pozadinu kroz manju proviziju i sveukupno bolju zaradu. Vozači za korištenje naše platforme plaćaju do 40 posto manje u usporedbi s konkurencijom. Sve se to pokazalo uspješnim u drugim zemljama središnje i istočne Europe, u kojima je Taxify brzo postao broj jedan na tržištu ili će to uskoro postati. Naš lokalni tim u Zagrebu je iznimno kvalitetan i vjerujem da će brzo napraviti najbolje ponude za vozače partnere.

Je li vaša platforma jeftinija od drugih? Kako to da si vi možete priuštiti manju proviziju od vozača a razliku od drugih?

- Došli smo na hrvatsko tržište s uvodnim 50-postotnim popustom za apsolutno sve vožnje. Popust traje i dalje, potrebno je samo unijeti karticu. To će biti dobra prilika za korisnike da isprobaju našu uslugu, a i dugoročno želimo za korisnike biti povoljniji od konkurencije. To smo i pokazali našim javno objavljenim cijenama koje su već najkonkurentnije na tržištu.

Kako uspijevate pružati bolju uslugu uz povoljnije cijene?

- Zahvaljujući učinkovitijem internom funkcioniranju i poslovanju te naprednim tehnologijama. Investiramo u naš globalni rast, ali već je sada na našim zrelim tržištima, onima na kojima smo prvo krenuli, Taxify profitabilan i održiv.

Lansirali ste platformu u Zagrebu, imate li možda planove za druge hrvatske gradove?

- Da, planiramo se proširiti i na druge hrvatske gradove. Još ne možemo otkriti planove, ali čim budemo imali dobru vijest, odmah ćemo je podijeliti s hrvatskom javnošću.

Koliko vam je vremena trebalo da Taxify postane operativan, od same ideje do prvih automobila na ulicama Tallinna?

- Od konačne odluke da krenem u ovu priču do prvih vozača i korisnika platforme na ulicama trebalo je nekoliko mjeseci iako sam u početku većinu poslova obavljao sam, uključujući i nagovaranje vozača da se priključe novoj platformi. Ipak, prije toga sam si uzeo nešto vremena kako bih temeljito razmotrio ideju, proveo sam nekoliko anketa među ljudima oko sebe da bih dobio stvarnu sliku o problemima koji postoje s ondašnjim taksi-prijevoznicima. Njihovi odgovori, kao i iznimno pozitivna povratna informacija o ideji, ulili su mi povjerenje za početak. Nakon toga sve se odvijalo jako brzo. U samo nekoliko mjeseci od lansiranja aplikacija je imala desetke tisuće preuzimanja.

Kojom brzinom raste kompanija?

- Prošle je godine broj vožnji preko Taxifya rastao čak deset puta. U 2018. ćemo ostvariti vožnje u vrijednosti većoj od milijardu eura.

Izgradnja ovakve platforme čini se kao prilično skupa priča. Kako ste osigurali kapital za pokretanje Taxifya?

- Novac za pokretanje tvrtke posudio sam od roditelja. Godinama su štedjeli za moj fakultet i školarinu. Prvih nekoliko godina oslanjao sam se uglavnom na lokalne investitore u startupe. Lani smo, pak, privukli 175 milijuna dolara vrijedno ulaganje i investitore poput Daimlera, Didi Chuxinga, Korelya Capital fonda te suosnivača uspješnog startupa TransferWise Taaveta Hinrikusa.

Je li u konačnici ipak moguće stvoriti istinski globalni startup bez Silicijske doline, njezinih stručnjaka i investitora?

- Mislim da primjeri Skypea i Spotifya dokazuju da startup može uspjeti iz Europe. Naša je želja da jednog dana to napravimo i s Taxifyem; bit ćemo najveća europska tehnološka kompanija. Naravno, moramo raditi na tome da budemo konkurentniji američkim i azijskim startupovima koji imaju ogromne domaće baze korisnika te puno lakše dolaze do veće količine novca. Što se više europskih zemalja zatvori i izolira, manje su nam šanse za globalno uspješne startupovske priče.

Zbog čega vas je Forbes uključio na ljestvicu ‘30 under 30’?

- Pokrenuo sam Taxify kao 19-godišnjak i prilično sam siguran da u ovom trenutku u nekoj europskoj zemlji postoji srednjoškolac s poslovnom idejom koja će napraviti disrupciju u nekoj drugoj tradicionalnoj industriji. Takve su ljestvice važne ponajprije zato što inspiriraju mlade poduzetnike.

Koliko ljudi trenutno radi u Taxifyu?

- Imamo oko 700 zaposlenika u više od 25 zemalja, uključujući 54 različite nacionalnosti. Sjedište nam je u Tallinnu u Estoniji, gdje trenutno radi oko 200 ljudi.

Je li Taxify vaš jedini projekt? Pokrećete li neke nove startupe?

- Kao što sam rekao, samo lani broj vožnji putem Taxifya povećao se deset puta. Stoga sam prilično siguran da ćemo imati dovoljno izazova u idućih pet do deset godina. Međutim, redovito se nalazim s osnivačima različitih startupa i nastojim ih podržati koliko mogu. No, želio bih istaknuti da s bratom Martinom, koji je suosnivač Taxifya, te Taavetom Hinrikusom, osnivačem TransferWisea, trenutno u Estoniji pokrećem zakladu koja planira podignuti razinu obrazovnog sustava u zemlji. Smatram da je obrazovanje dugoročno jedno od najvažnijih područja u koje trebamo ulagati da bismo bili uspješni.

Kako vidite budućnost industrije prijevoza?

- Vjerujem da ljudi u budućnosti neće posjedovati automobile. Trenutno je posjedovanje osobnog automobila izuzetno rastrošan koncept. Vozimo ih pet posto vremena, a na parkiralištu stoje preostalih 95 posto vremena. U pojedinim gradovima ljudi izgube nekoliko sati dnevno na gužve u prometu. Udio vožnji na zahtjev je u porastu. Promatrajući globalno, vožnje na zahtjev čine tek do četiri posto od svih vožnji. Vjerujem da će to za deset godina narasti na oko 25 posto i da ćemo ga obavljati novim vozilima. Primjerice, automobil od dvije tone nije uvijek najbolja ideja za prijevoz jedne osobe gradom. To je savršena udaljenost za kretanje jednostavnijim prijevoznim opcijama poput električnih skutera, bicikala, motocikala, odnosno ono što podrazumijeva mikromobilnost. Prva smo platforma koja je pokrenula prijevoz skuterima u Parizu, a uvodit ćemo ih i u druge gradove tijekom 2019. godine. Jednako tako, samovozni automobili na cestama će biti prije nego što mislimo, no u početku će običnim ljudima biti preskupi. S druge strane, platforme poput Taxifya bit će među prvim korisnicima takvih automobila, ali kratkoročno bismo se svi trebali više koncentrirati na mikromobilnost kako bismo riješili stvarne prometne probleme u gradovima.