Idealno vremensko razdoblje za rad kod jednog poslodavca je između tri i pet godina, smatra većina ispitanika koji su sudjelovali u istraživanju provedenom u europskim tranzicijskim zemljama, među kojima je i Hrvatska.
Naime, opciju rada za jednog poslodavca u razdoblju od tri do pet godina idealnom smatra gotovo dvije petine ispitanika, ili njih 39 posto. Nešto više od četvrtine ispitanika, pokazuju rezultati istraživanja u kojem je sudjelovao i hrvatski portal MojPosao, ili njih 26 posto, smatra da je optimalno razdoblje rada za istog poslodavca šest do devet godina, dok nešto manje od petine ispitanika, njih 19 posto, vjeruje da je 10 i više godina idealno vremensko razdoblje za rad kod jednog te istog poslodavca. Samo osam posto ispitanika smatra da za jednog poslodavca ne treba raditi duže od dvije godine, a otprilike jednak broj, 8,5 posto njih, idealnim smatra rad za istog poslodavca tijekom cijelog radnog vijeka.
Naravno, odabir optimalnog razdoblja rada za jednog poslodavca u velikoj mjeri ovisi o dobnoj skupini ispitanika. Tako, primjerice, gotovo polovica ispitanika u dobi od 25 do 34 godina, njih 48 posto, kao optimalno razdoblje rada za jednog poslodavca bira opciju tri do pet godina. No, kod ispitanika starijih od 45 godina za tako nešto se zalaže samo 21 posto ispitanika.
Stariji ispitanici, naime, preferiraju duže vremensko razdoblje rada za jednog poslodavca, pokazuje istraživanje. S druge, pak, strane, mlađi ispitanici skloniji su kraćem razdoblju rada za istog poslodavca.
U usporedbi s ostalim zemljama koje su sudjelovale u istraživanju, u Hrvatskoj je, općenito gledano, najveći udio ispitanika koji smatraju da je poželjno cijeli radni vijek odraditi kod jednog poslodavca. Dok je zagovornika takvih rješenja u Poljskoj nula posto, u Estoniji tri posto, u Srbiji 10 posto, a u Sloveniji 11 posto, u Hrvatskoj gotovo petina ispitanika, ili njih 19 posto, zagovara rad za samo jednog poslodavca tijekom cijelog radnog vijeka, pokazuje istraživanje. Već i taj podatak pokazuje u kojoj se mjeri hrvatsko tržište rada razlikuje od onih u drugim zemljama, prije svega po slaboj mobilnosti radne snage, te u kojoj se mjeri razmjerno malo promijenilo u usporedbi s drugim bivšim socijalističkim zemljama.
Istraživanje je, inače, provedeno, na uzorku od 57.719 ispitanika iz 12 europskih zemalja u tranziciji u siječnju i veljači ove godine. Proveo ga je međunarodni portal PyLab, i to putem partnerskih portala u zemljama obuhvaćenim istraživanjem. U Hrvatskoj je istraživanje obuhvatilo 6.480 ispitanika.