Skandal u RBA

Šef Uprave Raiffeisen banke Michael Müller podnio neopozivu ostavku

AUTOR:

OBJAVLJENO:

23.1.2020. u 8:53

AUTOR:

OBJAVLJENO:

23.1.2020. u 8:53

Zagreb, 160714.
Raiffeisen Bank, Petrinjska ulica.
Michael Mueller, predsjednik Uprave Raiffeisen Banke.
Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / CROPIX

Michael Georg Müller, predsjednik Uprave Raiffeisen Banke

Michael Müller na vlastiti zahtjev jučer je podnio neopozivu ostavku na mjesto predsjednika Uprave Raiffeisen banke, vezano uz negativnu percepciju javnosti oko pozivnog natječaja za odabir PR agencije.

Sporni dio pozivnog natječaja koji je provela RBA odnosi se na zahtjev agenciji da radi pritisak na Ustavni sud u vezi s odlukama koje se tiču procesa u slučaju “švicarskog franka”.

“Svjestan sam snažnog negativnog dojma koji je nastao oko Raiffeisen banke i njezinog menadžmenta, te naglašavam kako predmetni dokument ni na koji način ne odražava namjeru menadžmenta banke. Kao profesionalni menadžer, odlučio sam odstupiti sa svoje pozicije kako bih spriječio daljnju reputacijsku štetu banci”, zaključio je Müller.

“Prihvatio sam ostavku Michaela Müllera kao znak njegova odgovornog stava, te mu se zahvaljujem na dugogodišnjem radu i doprinosu Raiffeisen banci i RBI grupaciji. Naglasio bih kako se RBI i Raiffeisen banka zalažu za zakonitost, visoke etičke standarde i povjerenje”, izjavio je Andreas Gschwenter, predsjednik NO-a Raiffeisenbank Austria d.d. i član Uprave matične banke Raiffeisen Bank International (RBI).

U ovom prijelaznom razdoblju, Liana Keserić, iskusna članica tima Uprave Raiffeisen banke, bit će vršiteljica dužnosti predsjednika Uprave banke, po odobrenju Hrvatske narodne banke, poručili su iz RBA.

Samo dan prije Müllerove ostavke iz RBA su poručili kako “za ostavkom ili smjenom predsjednika Uprave nema potrebe, jer nije bilo nikakvih kaznenih ni kriminalnih radnji” te dodali kako je banka predala svu dokumentaciju koju je HNB zatražio i da čekaju nalaz regulatora. Boris Vujčić, guverner HNB-a, već je prvog dana afere kazao da bilo kakav pritisak na rad Ustavnog suda i bilo kojeg suda ili suca u Hrvatskoj predstavlja neprimjereno i nedopustivo, “a moguće i kažnjivo ponašanje”.

HNB je mogao slučaj proslijediti DORH-u ili upravi oduzeti licencu, ali je vjerojatno najprije tihom diplomacijom stupio u kontakt s upravom RBA i vlasnicima te banke i upozorio ih da bi bilo najbolje da Müller što prije da ostavku, kako HNB ne bi prvi put nekom direktoru velike banke oduzeo licencu u sredini mandata. Moguće je i da su vlasnici RBA shvatili, ispravno, da im je najbolje hitno “zatvoriti” aferu ostavkom Müllera. Tako se već trećeg dana od objave priče prvi čovjek RBA u Hrvatskoj, koji je na tu poziciju došao 2014., morao oprostiti sa svojim radnim mjestom.