Porazno istraživanje

Ovo su razlozi zašto mladi odlaze! Od hrvatske radne snage konkuretniji su i Crnogorci

AUTOR:

  • Novac.hr

OBJAVLJENO:

1.7.2020. u 8:38

AUTOR:

  • Novac.hr

OBJAVLJENO:

1.7.2020. u 8:38

Bruno Konjevic / CROPIX

Ilustracija, iseljavanje

Hrvatska radna snaga slabo stoji prema svjetskom indeksu konkurentnosti. Pokazalo je to novo istraživanje 'Svjetski indeks konkurentnosti ljudskih potencijala za 2019. godinu' prema kojem je Hrvatska rangirana na 55. mjesto od 125. zemalja. U odnosu na lani pali smo za deset mjesta, a u 2020. mogli bismo pasti još i niže.

Prema ovogodišnjem istraživanju, koje globalno uspoređuje stanje radne snage pojedine zemlje uzimajući u obzir parametre kao što su radni uvjeti, obrazovanje, mogućnost napredovanja, način zapošljavanja, daleko su ispred nas, na 29. mjestu, Slovenci, a bolji od nas su i Crnogorci koji zauzimaju 51. mjesto. Također, prema podacima za 2020. bolja je i Srbija. Na vrhu svjetske ljestvice konkurentnosti radne snage, ne iznenađuje, nalaze se Švicarci.

Ove nimalo pohvalne podatke istraživanja, za Novac.hr je analizirao Vladimir Benić, direktor zagrebačkog CareerCentra.

Prema njemu, iako je Hrvatska u nekim segmentima ocijenjena u skladu s rezultatima sličnih zemalja s kojima se volimo uspoređivati, u važnim kategorijama smo na iznimno niskom mjestu. Te kategorije, kaže Benić, mogu objasniti zašto su brojni mladi napustili Hrvatsku u zadnjih nekoliko godina, a i zašto će se taj trend teško promijeniti.

Između ostalog, jako loše stojimo u kategoriji "profesionalno zaposlenog menadžmenta". To znači da se u Hrvatskoj, u odnosu na ostale zemlje svijeta, na rukovodeća mjesta još uvijek dolazi preko osobnih poznanstava prije nego stručnosti. Osim toga, u Hrvatskoj je odnos poslodavac-zaposlenik jedan od najgorih na svijetu i tu smo na samom začelju ljestvice.

No ima i pozitivnih aspekata. Tako smo među top 20 zemalja svijeta s najmanjom razlikom u plaćama između muškaraca i žena. Također, imamo visoki udio žena s visokom stručnom spremom i izvrsno stojimo prema broju učenika upisanih u stručne škole.

Pogledajmo prvo koja su to područja, prema rezultatima Global Talent Competitiveness Indexa (GTCI) za 2019. godinu, u kojima je Hrvatska najbolje ocijenjena.

Najbolje smo ocijenjeni u područjima:

 

a. ICT infrastruktura (33. mjesto),

b. udjelu žena u ukupnom broju diplomiranih studenata (33. mjesto),

c. razlici u plaćama između žena i muškaraca (20. mjesto),

d. broju upisanih u stručne škole (4. mjesto),

e. broju tvrtki koje zaposlenicima nude treninge (21. mjesto),

f. mirovinskom sustavu (28. mjesto), osobnoj sigurnosti (31. mjesto), dobrim ekološkim pokazateljima (37. mjesto),

g. radno sposobnom stanovništvu sa stručnom školom (9. mjesto),

h. gustoćom novih tvrtki (26. mjesto).

Najgore smo ocijenjeni u područjima:

a. priljev ljudskog potencijala (strani radnici): 123. mjesto, jedino su BiH i Venezuela lošije ocijenjene od Hrvatske,

b. odnos između poslodavaca – zaposlenika: 123. mjesto. Ovo je posebno porazna kategorija jer sugerira da je odnos poslodavac – zaposlenik u bitno većoj mjeri suprotstavljen, u odnosu na drugi pol, a to je odnos suradnje,

c. razvoj zaposlenika u organizacijama: 122. mjesto. To izravno znači ulaganje u zaposlenike kroz edukaciju, razne treninge i razvoj vještina.

d. suradnja unutar organizacija: 112. mjesto što sugerira kako zaposlenici iste tvrtke surađuju u bitno manjoj mjeri u odnosu na takvu suradnju u drugim zemljama.

e. delegiranje u organizacijama: 107. mjesto, što sugerira kako management u manjoj mjeri prepušta odgovornost članovima tima i ekspertima. U modernoj organizaciji to je jedan od važnijih modela pristupa poslu jer stručni pojedinci žele i autonomiju i preuzimati odgovornost budući da tako osjećaju veći doprinos poslu i izraženiju svrhu posla,

f. prilike za dolazak na liderske pozicije za žene: 105. mjesto

g. jednostavnost pronalazaka stručnjaka kod zapošljavanja: 104. mjesto.

Također smo niže rangirani na kategorijama profesionalno zaposlenog managementa (97. mjesto) što sugerira kako je i dalje prisutna percepcija da management dolazi na pozicije zbog bliskosti s vlasnikom, dioničarima, a ne zbog stručnosti te na kategoriji povezanosti učinka rada i plaće (96. mjesto).

Vladimir Benić / CareerCentar

Hrvatska i susjedi: Usporedili smo najlošije ocijenjene kategorije:

 

- Razvoj zaposlenika, poticanje suradnje, odnos učinka i plaće temelji su na kojima je moguće graditi konkurentne i uspješne organizacije. Ako su temelji slabi i klimavi, teško je u organizacijama provoditi naprednije aktivnosti i projekte. Teško je zamisliti autentične projekte u kojima se zaposlenicima predstavljaju programi napredovanja ili razvoja, a oni sami u svakodnevnom radu nemaju priliku za razvoj, nemaju priliku za suradnjom s drugim odjelima ili su u suprotstavljenom odnosu s drugim odjelima iste tvrtke, nemaju prilike preuzeti odgovornost i dobiti povjerenje nadređenih - smatra Benić.

Kaže i da istraživanje pokazuje kako kulture nacije ili zemlje imaju veći utjecaj na kulturu organizacije pa nije svejedno što i kako komuniciramo, kakve vrijednosti, ponašanja, očekivanja ugrađujemo u svoje organizacije i institucije,  jer dugoročno iznimno utječemo na ponašanja i očekivanja naših ljudskih potencijala.

Upozorava i poslodavce:

- U sustavima s puno slabosti, odgovornost je još veća na onima koji imaju znanja, vještine, ekonomsku snagu i ideje utjecati i mijenjati ovakvu stvarnost. Jako je bitno da tvrtke kao najizraženiji predstavnici naprednijih organizacija poduzimaju aktivnosti koje će unaprijediti iskustvo rada, razvijati zaposlenike, dizajnirati procese i poslove na način koji će predstavljati vodilju svima ostalima na tržištu. Pritom treba imati u vidu ove slabosti našeg tržišta jer se mogu odraziti na uspjehe raznih poslovnih inicijativa - zaključuje.