Ovo je priča o Herbertu Wertheimu, od milja Herbieju ili, za prijatelje Dr. Herbieju, optičaru i malom poduzetniku. Aha, da i investitoru te 2,3 milijarde dolara teškom bogatašu za kojeg vjerojatno nikada niste čuli.
Njegovo bogatstvo nije toliko plod poduzetničke ingenioznosti ili nevjerojatne predanosti poslu i karijeri, koliko dugogodišnjeg opreznog ulaganja u dionice i to po principu kupi-i-zadrži (eng. buy-and-hold investing), piše Forbes.
Herbie, recimo, u svom dioničkom portfelju ima stotine milijuna dolara u dionicama tehnoloških divova poput Applea i Microsofta koje je kupio 1980-ih, u vrijeme kada su te kompanije putem inicijalne javne ponude (IPO) izlazile na burzu. On je i najveći pojedinačni dioničar Heica, proizvođača avionskih dijelova. Dionice te tvrtke, koju je 80-ih preuzeo njegov prijatelj Laurans Mendelson, kupio je u vrijeme kada se Heico mučio da opstane na tržištu, a cijena njihove dionice iznosila je svega 33 centa. Njegova originalna investicija u Heico od pet milijuna dolara danas vrijedi više od 800 milijuna. Ima Herbie svoje udjele i u drugim divovima poput Googlea i Bank of America, a nije zgorega spomenuti ni njegove dionice kompanije General Electric, u koju Wertheim vjeruje unatoč činjenici da su njihovi poslovni rezultati nedavno dotakli novo dno.
- Osjećam se vrlo, vrlo ugodno s General Electricom zbog njihove tehnologije - objašnjava Dr. Herbie.
To je, naime, njegova caka, osim one da rijetko, vrlo rijetko, dionice koje je kupio proda. Wertheim investira u ono što zna i razumije - tehnologiju. Umjesto da se čvrsto drži financijskih izvješća i poslovnih rezultata, on detaljno proučava tehnologiju i patente koje kompanija razvija i na osnovu njih odlučuje o investicijama. Uložite li u intelektualno vlasništvo tvrtke, nije važno hoće li tržište malo potonuti, smatra ovaj milijarder, jer proizvod ima dugoročnu vrijednost.
Odakle jednom optičaru toliko znanja o tehnološkim izumima i patentima, pitate se? Wertheim, rođen 1939. godine u židovskoj obitelji, nije imao lako djetinjstvo. Osim disleksije zbog koje je loše prolazio u školi, tijekom 1950-ih često je bježao od kuće zbog svog nasilnog oca. Američkoj mornarici priključio se 1956. kada je imao samo 17 godina i to je, prisjeća se, označilo njegovu životnu prekretnicu.
- Daju vam svakojake testove da bi vidjeli koliko ste pametni, a od nas 135 u generaciji, mislim da sam ispao na samom vrhu, posebno u području mehanike i organizacije - prepričao je za Forbes Herbert koji je tada krenuo izučavati fiziku i kemiju.
To je ujedno i period u kojem je po prvi puta uložio u dionice neke kompanije. U dobi 18 godina, zahvaljujući stipendiji koju je primao od mornarice kupio je dionice Lear Jeta, tvrtke koja je proizvodila zrakoplovne dijelove tijekom 2. svjetskog rata. Kasnije, nakon izlaska iz vojske, studirao je na državnom fakultetu Brevard, a zatim i na Sveučilištu Florida gdje je studirao strojarstvo, iako nikada nije diplomirao. U istom je razdoblju radio i u NASA-inom odjelu za unaprjeđivanje instrumentacije za letove s ljudskom posadom. Tada se Dr. Herbie zainteresirao za oči te instrumente za vid pa je 1963. godine dobio stipendiju za pohađanje studij optometrije u Memphisu.
Nakon diplome otvorio je svoju optičku radnju, a krenuo je i sa svojim prvim optičkim izumima i patentima, na račun kojih je 1970. otvorio novu kompaniju Brain Power Inc u sklopu koje ih je dalje razvijao. Danas ta kompanija ima oko 100 registriranih patenata u području optike, 49 zaposlenika i godišnje prihode od otprilike 25 milijuna dolara.
Brain Power nije nikada prerastao u globalno moćnu kompaniju, ali je Dr. Herbieju omogućila da ostvari dva svoja cilja: investiranje i dobar, lagodan život.
- Želio sam imati slobodno vrijeme. Za mene je imati slobodno vrijeme jedna od najvrjednijih stvari - poručio je milijarder koji danas dobar dio svog vremena provodi s obitelji u nekoj od njihovih luksuznih rezidencija koje ima po cijelome svijetu.
Te obiteljske aktivnosti, sam naziva „vremenom za Herbieja” (eng. Herbie time). No, dobar dio svog bogatstva Herbie vraća zajednici. Jedan je od supotpisnika prisege koju su pokrenuli Bill Gates i Warren Buffet, a koja okuplja bogataše diljem svijeta u zajedničkom obećanju da će dio svog bogatstva donirati u filantropske svrhe. Wertheim se tako obvezao donirati barem pola svog bogatstva, a posebno se posvetio donacijama u javno obrazovanje, budući da je i sam alumnus državnog fakulteta.
- Ne bih imao obrazovanje koje imam niti bi mi se otvarale prilike koje jesu da nije bilo sustava javnog visokog obrazovanja - izjavio je Wertheim pri potpisivanju zakletve „The Giving Pledge”.
Svoju prisegu nije shvatio olako. Kampus Međunarodnog sveučilišta Florida, prepun je institucija koje njegovo ime nose jer ih je upravo on svojim novcem pomogao osnovati, od Medicinskog fakulteta Herbert Wertheim, Fakulteta sestrinstva i zdravstva Nicole Wertheim (Nicole je Herbertova supruga), Centra za izvedbene umjetnosti Herbert i Nicole Wertheim do Konzervatorija Wertheim. Dodatno, lani je donirao 25 milijuna dolara Sveučilištu California kako bi pomogao pokrenuti školu za javno zdravstvo.
Ukratko, Herbie bi, prema Forbesu, doista mogao biti najveći pojedinačni investitor za koji svijet nikada nije čuo, barem ne do sada.