Tata Mladen Šurbek i kćer Jelena u prvoj ispovijesti nakon najveće svjetske pandemije: ‘Mislili smo da je gotovo, ali izvukli smo se!‘
Njihovi mliječni proizvodi nalaze se na svakoj zagrebačkoj tržnici. Svježe mlijeko, sir, slatko i kiselo vrhnje, kajmak, jogurt i namazi zagorske mljekare Veronika svakodnevno privlače znatiželjne poglede prema rashladnim vitrinama. Malo tko u Hrvatskoj danas nije čuo za ovu mljekaru koja je na tržište ušla s novom filozofijom, jedinom kojom je mogla konkurirati velikim mljekarama – kvaliteta umjesto kvantitete.
Mini mljekaru Veronika u Desiniću, mjestu udaljenom desetak kilometara od slovenske granice, osnovao je Mladen Šurbek s idejom udruživanja malih zagorskih farmera još krajem 1990-ih.
Kad je počela s radom 2001. godine, bila je prva mljekara na tom području te je do danas ostala i jedina. U prvoj godini bilo je samo sedam zaposlenika, ali već nakon dvije godine, broj zaposlenika se udvostručio, a Veronika je ostvarivala ukupni prihod od 8,5 milijuna kuna. Najveći poticaj u razvojnim počecima bila je usmena predaja. Već za četiri godine, prihod je dosegao 22,5 milijuna kuna, a zaposlenih je bilo 46. Šurbek je prepoznao i iskoristio potencijal zagorskih brega, a najveći uspjeh se dogodio kad su počeli aplicirati na europske fondove.
Prvo su prije pet godina novcem EU spasili 400 malih i srednjih poljoprivrednika u Zagorju koji su uz pomoć Veronike uspjeli plasirati svoje mlijeko na tržište. To su učinili tako što su kupili četiri nova, manja kamiona koji su im omogućili da obilaze kooperante po uskim i strmim zagorskim cestama te odmah kod prihvata mlijeka provedu i njegovu analizu. Četiri takve cisterne koštaju 2,5 milijuna kuna, a oni su putem EU projekta uzeli 1,2 milijuna. Potom su projektom IKT za optimizaciju poslovnih procesa nabavili novu informatičku opremu, sredili softver za otkup mlijeka i vođenje proizvodnje. Za to su od EU dobili 500 tisuća kuna. U mjeri 4.2. programa ruralnog razvoja nabavili su kamione za otpremu robe i još dvije cisterne za prikupljanje robe, pročišćivač otpadnih voda i dvije punilice. Za to su od EU uzeli 4,7 milijuna kuna. Zadnje što su aplicirali je na mjeri 4.2.1. energetske učinkovitosti pomoću kojih su ugradili solarne panele od 160 kW. EU ih je u tome sufinancirala s 400 tisuća kuna. Ukupna vrijednost projekata u posljednjih pet godina je oko 15 milijuna kuna, a od toga je pola sufinancirano od EU. Svu dobit ulažu u razvoj i proizvodnju.
Iako su u posljednjih nekoliko godina otvorili 12 maloprodajnih trgovina Veronika delikatese u Zagrebu, Rijeci i Splitu te prije nekoliko godina proširili područje otkupa mlijeka na Bjelovarsko-bilogorsku županiju, broj kooperanata se smanjio na 180. Broj krava i kooperanata se u posljednjih deset godina prepolovio u Zagorju. Mladi su uglavnom nezainteresirani za ovaj posao, a starijima se nije isplatilo ostajati s jednom ili dvije krave.
Ipak, Veronika je u 2020. godinu ušla snažno i suvereno s prihodom od oko 70 milijuna kuna i 203 zaposlenika. Dnevno su prerađivali 28 tisuća litara mlijeka koje je u rekordnom roku od 24 sata završilo na tržnicama i trgovinama diljem Hrvatske. I onda im se u ožujku dogodio šok koji ih je, kažu, "izbio iz cipela".
"Mislili smo da je gotovo. Već smo počeli gledati kako ćemo i gdje srezati. Što je bilo najgore, sve nam se dogodilo u isto vrijeme. Prvo nam je potres uništio proizvode u nekoliko trgovina u Zagrebu, a onda su isti dan popodne zatvorene tržnice zbog korone", prisjetila se direktorica Veronike, Jelena Šurbek (31), Mladenova kćer koja je u obiteljsku tvrtku ušla 2013.
Jelena Šurbek
Zatvoreno je 70 posto prodajnih mjesta, a proizvode su morali brzo seliti s tržnica u trgovine kako se ne bi pokvarili. Zatvoreni su i ugostiteljski objekti te im je prodaja u dva mjeseca pala za 30 posto i postojala je opasnost kako će morati početi smanjivati kooperante. To znači da bi mali zagorski mljekari ostali bez ikakvih prihoda!
No, iako su restriktivne mjere uvedene zbog pandemije zaustavile prodaju, krave su i dalje proizvodile mlijeko koje je stizalo u njihov pogon. S obzirom na to da Veronika radi proizvode bez konzervansa, nastao je veliki problem gomilanja velikih količina sirovine. Bili su svjesni da moraju uvesti promjene ako žele opstati pa su prvo počeli više prerađivati i proizvoditi polutrajne proizvode poput polutvrdih i tvrdih sireva. No, tada se stvorio novi problem skladištenja tih proizvoda koji bi se za tri do četiri mjeseca počeli kvariti. Tada su, kao spas u zadnji čas, stigle mjere za spas gospodarstva.
Veronika je uspjela iskoristila mjere za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima Covid-19 u trajanju do tri mjeseci. Iskoristili su ovu mjeru za 175 svojih zaposlenika te su uspjeli izaći iz pandemije bez ijednog otpuštenog radnika.
Osim toga, iskoristili su i privremenu izvanrednu mjeru pomoći malim mljekarama s problemima u poslovanju uzrokovanima epidemijom koronavirusa. Ministarstvo poljoprivrede je otkupilo mlijeko od 400 proizvođača i podijelilo 80 tona mliječnih proizvoda Crvenom križu. Ukupna vrijednost ove izvanredne mjere pomoći je u vrijednosti od 2,5 milijuna kuna, a Veronika je od države dobila 960 tisuća kuna.
"Što bi bilo da nije bilo mjera? Nastradali bismo. I to grdo", odgovorio nam je kratko Mladen.
Objasnili su da su morali početi razmišljati kreativno kada su se tržnice zatvorile. Prigrlili su digitalizaciju pa su proširili suradnju sa "Zdravo za gotovo" i putem njihovog webshopa počeli dostavljati proizvode kupcima pred vrata. Iznenadilo ih je koliko je ljudi zainteresirano za njihove proizvode u udaljenim dijelovima Hrvatske. Veronika, naime, nema svoj webshop jer im je za dostavu potreban poseban kamion s rashladom, a pozitivan odjek koji su doživjeli tijekom pandemije naveo ih je na razmišljanje i o mogućem apliciranju na novi natječaj koji bi im omogućio takav kamion i izlazak na ostala europska tržišta.
Ponovnim otvaranjem tržnica, Veronika je počela bilježiti rast prodaje, ali je on vrlo kratko trajao te trenutno stagnira. Nadaju se kako će ponovno rasti nakon ljeta, ali ne žele ništa prognozirati. Sa svime što su prošli u ova tri mjeseca, Šurbeki na budućnost gledaju oprezno optimistično. Nadaju se da će se sve nastaviti ovako kako je sada. I da neće biti novih iznenađenja.
"Srećom, uz ove gospodarske mjere smo se izvukli iz problema i ne planiramo se dalje javljati na mjere. Imamo planove za otvaranje novih vlastitih prodajnih mjesta u Crikvenici i Splitu", rekao je Šurbek.
Mini mljekara Veronika u Desiniću
U Hrvatsku bi uskoro trebao stići novi paket EU mjera: Planom gospodarskog oporavka koji je izradila Europska komisija za Hrvatsku je iz Fonda za oporavak predviđeno novih 10 milijardi eura što bi trebalo pomoći u gospodarskom oporavku nakon krize prouzročene pandemijom koronavirusa. Od toga, 7,365 milijardi eura bit će bespovratna sredstva, a 2,648 milijardi eura povoljni krediti. Bespovratna sredstva ići će uobičajenom metodom kao i dosad projekti EU fondova, a zajmovi, ovisno o potrebama, bit će povoljniji jer se odobravaju na razini EU-a, a ne za svaku državu pojedinačno. Uz to, Hrvatska bi mogla računati na barem još 10 milijardi eura iz redovitih sredstava Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), proračuna EU za razdoblje od 2021. do 2027. To podrazumijeva fondove, prije svega kohezijske koji su i dosad bili zamašnjak rasta u našoj zemlji. To bi moglo imati značajan utjecaj na daljnji rast popularne mljekare Veronika.
Oni su već u procesu prikupljanju ponuda za sljedeći EU projekt kako bi dalje unaprijedili proizvodnju. U planu im je renovacija strojeva u proizvodnji i obnova voznog parka. Nakon toga planiraju projekt kojeg žele provesti za dvije godine i pomoću kojeg bi modernizirali proizvodnju i automatizirali ju.
"Idemo sigurno naprijed. Tko ne ide naprijed, propada", zaključio je Šurbek.
Radnik Josip: I moje radno mjesto sačuvano je mjerama
Josip Čefko, Jelena Šurbek
Josip Čefko (36), voditelj proizvodnje i projekata Veronike, jedan je od radnika kojima je radno mjesto sačuvano gospodarskim mjerama. Ispričao je kako je pandemija promijenila njegov radni dan.
"Nismo više znali što očekivati. Svako jutro kad bih došao na posao zapitao sam se što bi sljedeće danas moglo poći po krivu. Radili smo duže, a opseg posla bio je veći jer je bilo manje ljudi u jednoj smjeni zbog poštivanja propisanih epidemioloških mjera. Što se tiče higijenskih standarda, tu nismo morali puno toga korigirati jer se i inače držimo svega propisanog", objasnio je Josip.
Osim veće količine posla, postojala je i opasnost od prijenosa zaraze koronavirusa među radnicima. Iako ih je pandemija fizički distancirala, povezala ih je tako što su češće komunicirali iz potrebe informiranja o tome je li netko iz njihove obitelji ili poznanika pozitivan na virus. U jednom trenutka, kad je u Zagorju bio veliki broj zaraženih koronavirusom, svi su u Veroniki bili na iglama.
"Sjećam se kako smo u strahu čekali da nam jedan suradnik javi rezultate testiranja na virus. Još i danas protrnem kad se toga sjetim", prisjeća se.
Tri preporuke Veronike za sve koji se žele prijaviti na EU fondove
Prvo, kažu nam u Veroniki, treba shvatiti da je najvažnije planiranje i dugoročno razmišljanje. Projekti traju po nekoliko godina te se njime ne kupuju stvari koje su poduzeću potrebne odmah, već one koje će vam trebati za 1-2 godine. Potrebna je dobra ideja i jasan cilj koji se želi postići. Nakon toga je važno nabaviti dobrog konzultanta i s njim napraviti poslovni plan te aplicirati na natječaj. Dakle, dok se pripremi natječajna dokumentacija, prijavi se, dok se dobije odluka o sufinanciranju, odobrenje sredstva, provede se nabava i kupi stroj (koji je po narudžbi napravljen) prođe oko dvije godine. Ako projekt ima veze s ekologijom, tada se mora napraviti i utjecaj zahvata na okoliš koji uzima još šest mjeseci. Pozitivna stvar je što projekti danas traju sve kraće i prijava je jednostavnija.
NAJDETALJNIJI VODIČ ZA TVRTKE: Kako osigurati sigurnu budućnost za svoje zaposlenike
1. NEXT GENERATION EU: 20 MILIJARDI EURA HRVATSKOJ
EU PRORAČUN: Hrvatska dobiva 10 milijardi eura iz redovitih sredstava Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), proračuna EU za razdoblje od 2021. do 2027. To podrazumijeva fondove, prije svega kohezijske koji su i dosad bili zamašnjak rasta u našoj zemlji.
FOND ZA OPORAVAK: Hrvatska dobiva 7.3 milijarde eura bespovratnih sredstava i 2.65 milijarde eura zajmova. Sredstva su namijenjena za modernizaciju gospodarstva kako bi postalo otpornije na krize poput COVID-19. Uvjeti korištenja sredstava iz fonda za oporavak, nazvanog Next Generation EU bit će slični korištenju sredstava iz proračuna EU:
Države članice trebat će osmisliti svoj investicijski i reformski program koji mora biti na tragu prioriteta koje je EU postavila, poput zelene i digitalne tranzicije.
Programi moraju biti kompatibilni s ciljevima Europskog semestra te klimatskim i energetskim ciljevima. Novac se može početi isplaćivati kada se programi dogovore s Komisijom i kada prođu postupak usvajanja.
Na raspolaganju će biti i program ReactEU, kao dodatak kohezijskoj omotnici te programu za pravedni oporavak, ruralni razvoj i mehanizam za pravednu tranziciju.
2. NACIONALNE GOSPODARSKE MJERE COVID-19
Mjera za očuvanje radnih mjesta (za lipanj 2020.)
ZA KOGA: Za firme s padom prihoda od najmanje 50% u svibnju 2020. u odnosu na svibanj 2019.
INDUSTRIJE: Za trgovačka društva, obrte, OPG i fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost u poljoprivredi, šumarstvu, ribarstvu, prijevozu i skladištenju, pružanju smještaja i usluživanju hrane i pića, ostalim i pomoćnim uslužnim djelatnostima, kreativnim, umjetničkim i zabavnim djelatnostima i organizatorima kulturnih, poslovnih i sportskih događaja, sajmova i vjenčanja uz popratne djelatnosti
KOLIKO: Iznos mjere do 4.000 kuna po zaposleniku
KADA: Zahtjev je potrebno poslati HZZ-u do 30. lipnja 2020.
Moratorij na postojeće obveze
ZA KOGA: Za sve korisnike izravno odobrenih HBOR kredita omogućen je moratorij u trajanju od 3 mjeseca za sve obveze dospjele nakon 29. veljače 2020. Za sve korisnike HBOR kredita odobrenih putem poslovne banke omogućen je moratorij po zahtjevu putem poslovne banke
Reprogramiranje kreditnih obaveza
ZA KOGA: Za sve korisnike HBOR kredita omogućeno je reprogramiranje postojećih kreditnih obaveza prema dogovoru
Novi krediti za likvidnost
ZA KOGA: Poduzetnicima HBOR odobrava nove kredite za likvidnost putem poslovnih banaka, dok malim i srednjim poduzetnicima u turističkim djelatnostima kredite odobrava izravno
KOLIKO: Krediti se izdaju za iznose veće od 100.000 kuna
ROK OTPLATE: Do 3 godine uz poček do 12 mjeseci
COVID-19 krediti
ZA KOGA: Za mikro, male i srednje poduzetnike HAMAG BICRO daje kredite po kamati od 0.25%
KOLIKO: Iznos do 750.000 kuna
ROK OTPLATE: Do 5 godina uz poček do 12 mjeseci
Mikro zajam za obrtna sredstva za ruralni razvoj
ZA KOGA: Za mikro i male poduzetnike u poljoprivrednom, prerađivačkom i šumarskom sektoru HAMAG BICRO daje kredite po kamati od 0.5%
KOLIKO: U iznosu do 25.000 eura
ROK OTPLATE: Rok otplate do 3 godine uz poček do 12 mjeseci
3. POTPORE ZA ZAPOŠLJAVANJE (HZZ)
Potpora za zapošljavanje
ZA KOGA: Za zapošljavanje nezaposlenih
KOLIKO: Sufinanciranje do 50% bruto II plaće ili 75% za osobe s invaliditetom
KADA: U trajanju od 12 mjeseci
Potpora za samozapošljavanje
ZA KOGA: Za pokretanje vlastitog poslovanja među nezaposlenima i za širenje postojećeg poslovanja korisnika iste potpore
KOLIKO: Iznos mjere do 100.000 kuna za samozapošljavanje i do 55.000 kuna za širenje poslovanja
KADA: U trajanju od 12 mjeseci
Potpora za usavršavanje
ZA KOGA: Za daljnje obrazovanje novozaposlenih ili zaposlenih osoba s ciljem očuvanja radnih mjesta
KOLIKO: Sufinanciranje do 70% prihvatljivih troškova s najvećim iznosom po zaposleniku od 18.000 kuna
KADA: U trajanju do 6 mjeseci
Potpora za zapošljavanje za stjecanje prvog radnog iskustva/pripravništvo
ZA KOGA: Za firme u realnom i javnom sektoru
KOLIKO: Iznos mjere za realni sektor u vrijednosti od 50% godišnje bruto II plaće radnika ili 75% za osobe s invaliditetom
KADA: U trajanju od 12 mjeseci
Mjera osposobljavanja na radnom mjestu
TRAJANJE: U trajanju od 6 mjeseci
KOLIKO:
1. Osposobljavanje na radnom mjestu s ciljem stjecanja potvrde poslodavca: iznos do 1.400 kuna za polaznika za troškove prijevoza i dodatna novčana pomoć; iznos do 1.500 kuna za poslodavca za troškove mentorstva
2. Osposobljavanje na radnom mjestu s ciljem stjecanja javne isprave o osposobljenosti: iznos do 1.400 kuna za polaznika za troškove prijevoza i dodatna novčana pomoć; iznos do 18.000 kuna za poslodavca za troškove teorijske nastave u obrazovnoj ustanovi i polaganja ispita osposobljenosti, do 1.500 kuna za troškove mentorstva i dodatno pokriće troškova liječničkog pregleda
3. Osposobljavanje/usavršavanje na radnom mjestu s ciljem stjecanja potvrde poduzetnike potporne institucije (poduzetnički inkubatori i razvojne agencije): iznos do 1.400 kuna za polaznika za troškove prijevoza i dodatna novčana pomoć; iznos do 18.000 kuna za poslodavca za troškove osposobljavanja u poduzetničkoj potpornoj instituciji
4. Osposobljavanje na radnom mjestu hrvatskih povratnika/useljenika iz hrvatskog iseljeništva: iznos do 1.400 kuna za polaznika za troškove prijevoza i dodatna novčana pomoć; iznos do 18.000 kuna za poslodavca za troškove teorijske nastave u obrazovnoj ustanovi i polaganja ispita osposobljenosti, do 1.500 kuna za troškove mentorstva, dodatno pokriće troškova liječničkog pregleda, uplata obveznih doprinosa zdravstvenog osiguranja te pokriće troškova prijevoda i priznanja inozemne svjedodžbe ili diplome
Potpora za obrazovanje zaposlenih
ZA KOGA: Za povećanje konkurentnosti i stručnosti zaposlenih osoba
KOLIKO: Iznos od 100% troškova obrazovanja za obrazovnu ustanovu uz troškove liječničkih pregleda
KADA: U trajanju od 6 mjeseci
Izvori: Hrvatski zavod za zapošljavanje /HZZ; Hrvatska banka za obnovu i razvoj /HBOR; Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije I investicije /HAMAG-BICRO
