Intervju s Marinom Tonžetić

'Od konzervativnih kočničara, financijski direktori postali su motori promjena'

AUTOR:

  • Iva Grubiša

OBJAVLJENO:

8.5.2019. u 12:06

AUTOR:

  • Iva Grubiša

OBJAVLJENO:

8.5.2019. u 12:06

Vladimir Feltrin

Marina Tonžetić, partnerica je u Deloitte Hrvatska

Marina Tonžetić partnerica je u konzultantskoj kući Deloitte Hrvatska s dugogodišnjim revizorskim iskustvom, a predvodi i njihovu inicijativu za podršku financijskim direktorima te radi na poticanju svijesti o važnosti kvalitetnog i transparentnog upravljanja korporativnim financijama.

Članica je žirija koji će na ovogodišnjem četvrtom Deloitteovu izboru financijskog direktora (CFO) godine izabrati tko će kući ponijeti tu prestižnu titulu. Tim povodom razgovarali smo o ulozi financijskog upravljanja i kako se tu snalaze domaće tvrtke.

Koja je motivacija za pokretanje i održavanje natječaja za najboljeg financijskog direktora u Hrvatskoj?

- Financijski su direktori jedni od donositelja ključnih odluka te se od njih očekuje postavljanje, ali i pridržavanje zahtjevnih mjerila. Od njih se sve više zahtijeva nadzor ključnih aktivnosti, uključujući informacijsku tehnologiju i pitanja u pogledu ljudskih potencijala unutar organizacija u kojima djeluju. Uvjerena sam da napori koje Deloitte ulaže u promicanje važnosti uloge financijskog direktora i odgovornog financijskog poslovanja općenito, predstavljaju još jedan izazov poslovnoj zajednici, koji nas dodatno potiče prema ostvarenju poslovnih ciljeva i izvrsnosti.

Što sve danas podrazumijeva uloga financijskih direktora?

- Od nekadašnjih konzervativnih kočničara koji kontroliraju blagajnu, financijski direktori postali su motori promjena, jedna od ključnih karika u organizacijama, osobe koje daju važne strateške savjete i donose odluke. Uloga financija, a onda i financijskih direktora istaknuta je u uvjetima nestabilnog i promjenjivog okruženja, a transformacija poslovanja prema rastu zahtijeva složena upravljačka i liderska znanja.

Kakav je, među ‘financijašima’ interes za natječaj?

- Odaziv je iz godine u godinu sve veći, a time i zadatak povjerenstva sve ‘teži’. Prošle godine ukupno je prijavljeno 25 financijskih direktora, od kojih je 10 ušlo u uži krug. Ovogodišnje su prijave završile jučer, a odaziv je bio sličan kao lani.

Članica ste žirija i uz Bernarda Jakelića, Sonju Popović, Borisa Tušeka i Antu Samodola odabrat ćete novog financijskog direktora za 2019. Koji su najvažniji kriteriji kojima se vodite?

- Kvalitativni dio ocjene donosi se na temelju odgovora kandidata na opsežan set pitanja vezan uz profesionalne utjecaje financijskog direktora, a kvantitativni dio ocjenjivanja temelji se na posljednjim javno dostupnim financijskim izvještajima tvrtke čiji je CFO zaposlenik.

Prema iskustvu Deloittea u Hrvatskoj, kakvo je stanje na našem tržištu kad je riječ o korporativnom financijskom upravljanju?

- Prisutnost dobrih praksi korporativnog upravljanja znatno pridonosi ekonomskoj snazi tvrtke, isto kao što odsutnost takve prakse može kompromitirati tvrtku. CFO s jakim financijskim znanjem i iskustvom može činiti razliku između uspješne tvrtke i one prosječne. Stanje u hrvatskim tvrtkama je raznoliko. Postoje kompanije koje svojim primjerima pružaju sliku korporativnog izvještavanja, upravljanja i najbolje prakse, a postoje i one koje na tome trebaju dodatno poraditi. Općenito, vjerujem da ima prostora za napredak u ovom području.

Deloitteov program CFO odvija se i u drugim kompanijskim podružnicama diljem svijeta. Što sve obuhvaća taj projekt?

- Program CFO na globalnoj i lokalnoj razini okuplja multidisciplinarni tim Deloitteovih stručnjaka koji financijskim direktorima pomažu da ostanu korak ispred sve većih izazova i zahtjeva. Kroz program pružamo napredne i svježe uvide u sve faze karijere financijskog direktora.

Udjel NPL-a i dalje je relativno visok

Deloitte je objavio izvještaj o tržištima u srednjoistočnoj Europi. Kakvo je stanje u RH?

- Unatoč velikoj aktivnosti tržišta dužničkih instrumenata, na kojem su transakcije iznosile 2,5 milijardi eura u razdoblju od 2015. do prve polovice 2018., udjel loših kredita bankarskog sektora i dalje je relativno visok. Međutim, naznake oporavka postoje. Slijedom restrukturiranja bilanci banaka i pozitivnih trendova u makroekonomskom okruženju, pokazatelji kvalitete imovine umjereno su se popravili te se očekuje nastavak tog trenda.