Sanja Petek Mujačić

Nova snaga tvrtke Vetturelli: 'Digitalna transformacija danas je nužnost svake tvrtke'

AUTOR:

  • Iva Grubiša

OBJAVLJENO:

11.6.2018. u 16:28

AUTOR:

  • Iva Grubiša

OBJAVLJENO:

11.6.2018. u 16:28

Vetturelli

Sanja Petek Mujačić

Sanja Petek Mujačić novo je pojačanje tvrtke Vetturelli specijalizirane u području komunikacijskih strategija. Tvrtka je to koju su u posljednjih 12 godina gradili Dijana i Viktor Vetturelli radeći na brojnim projektima s velikim klijentima poput Allianza, Hrvatskog telekoma, Grawea, Schneider Electrica, Iskona, Wiener osiguranja te Hrvatskog paraolimpijskog odbora, na zadacima kao što su povećanje prepoznatljivosti brenda, poboljšanje reputacije ili praćenje kompanija kroz menadžment promjena.

Nedavno su se, uvidjevši kako mnoge tvrtke nisu dovoljno produktivne u pripremanju svojih zaposlenika i čitave kompanijske kulture na brojne i korjenite promjene koje donosi digitalno doba, odlučili posvetiti i radu s klijentima na razvitku korporativne kulture u digitalnoj transformaciji.

- Od iznimnog nam je značaja da u timu imamo Sanju koja sa sobom donosi i razumijevanje i iskustvo digitalizacije i inovativnosti - poručio je prilikom objave o dolasku nove partnerice, Viktor Vetturelli.

O njezinom karijernom putu, zadacima koje je preuzela na novom radnom mjestu, ali i o tome što znači razvijati korporativnu kulturu u digitalnoj transformaciji te koliko je kvalitetna prilagodba važna za poslovanje tvrtki, razgovarali smo sa Sanjom Petek Mujačić.

Nova ste partnerica i direktorica tvrtke Vetturelli, što će biti vaši prioriteti i odgovornosti? Čime ćete se najviše baviti?

Dijana i Viktor Vetturelli i ja bit ćemo posvećeni projektima naših klijenata, od definiranja izazova i postavljanja strategija, a u kasnijim fazama s našim timom bit ćemo uključeni i u provedbu projekata i evaluaciju, odnosno mjerenje rezultata. U prvo vrijeme, fokus će nam biti na osvještavanju tržišta o izazovima transformacije te ulozi i snazi korporativne kulture pri realizaciji poslovnih ciljeva kao i na jačanju internog tima kroz specifična znanja.

Svi imamo dugogodišnje menadžersko iskustvo, iz prve ruke smo iskusili izazove leadershipa s kojima se menadžment susreće u svakodnevnom radu. Dijana Vetturelli je dugi niz godina bila na vodećim pozicijama tvrtke Robert Bosch u Hrvatskoj, Njemačkoj i Austriji, a Viktor Vetturelli je bio regionalni direktor prodaje za Lidl. Uz to, tu su i brojna iskustva u suradnji s dosadašnjim klijentima i insighti raznih industrija.

Više od 10 godina radili ste u agenciji Bruketa&Žinić&Grey, tamo ste bili i izvršna direktorica.

Bruketa&Žinić&Grey bilo je važno mjesto mog poslovnog razvoja, imala sam priliku upravljati različitim strateško-razvojnim projektima agencije, od širenja na nova tržišta, razvoja novih usluga i proizvoda, razvoja timova i brige o resursima, do kreiranja i uvođenja sustava, tj. poslovnih procesa kao jednog od ključnih podloga za uspješan razvoj tvrtke. Osim toga, tu je i rad na projektima klijenata agencije gdje sam stekla uvid u poslovne i komunikacijske izazove, kompanijske kulture i procese, ali i u metode i rješenja za te izazove. I ne manje bitno, surađivala sam s brojnim kreativnim, ambicioznim i open minded ljudima te znam koliko je važno kada svi dionici razumiju i dijele iste vrijednosti.

U zadnjih nekoliko godina, kako sam preuzela formiranje Bruketa&Žinić digitalnog tima i njegovu integraciju s agencijskim sustavom, sve sam se više interesirala i bavila temom promjena kroz koje kompanije prolaze u ovom, digitalnom dobu. Promjena je u jednakoj mjeri zahvatila i oglašivačku industriju kao i ostale sektore. Svi smo u potrazi za novim modelima poslovanja, traže se nova znanja i sposobnosti, novi načini rada i kolaboracija.

Što vas je onda potaknulo na promjenu?

Dijanu i Viktora upoznala sam prije 10-ak godina, kada smo započeli suradnju s Hrvatskim paraolimpijskim odborom (tim HPO, Bruketa&Žinić, Vetturelli), imali smo se priliku dobro upoznati i shvatili smo da dijelimo iste vrijednosti i pristup poslu, kao i interes za temu korporativne kulture u fazi digitalne transformacije. I tako, jedna kava, druga kava i krenuli smo u zajedničku poslovnu priču. Za mene je to ujedno i ulazak u poduzetnički svijet, a za Dijanu i Viktora novi shift tvrtke. Može se reći da je to ujedno i naša osobna transformacija...

Kako su izgledali vaši profesionalni počeci?

Što se tiče mog profesionalnog puta, obično kažem da sam se u ovoj industriji našla sasvim slučajno. Kao diplomirani povjesničar umjetnosti i hispanist nisam znala gotovo ništa o svijetu copywritera, ciljnih grupa i ključnih poruka, no ubrzo me osvojio svojom dinamikom, kreativnošću, kombinacijom podataka, brojki i stvaralačke, kreativne energije. I evo me, 15-ak godina kasnije: i dalje sam tu i uživam!

Zanimljiva je kombinacija vaše struke i vašeg zanimanja. Jesu li vam znanja i vještine koje ste stekli na fakultetu bili od pomoći u današnjoj karijeri? Jeste li se i dodatno educirali i usavršavali?

Vjerujem da mi je moje formalno obrazovanje, studij povijesti umjetnosti i španjolskog jezika i književnosti, iako nema puno veze s marketingom, dao određenu širinu i opće znanje koje je itekako dobro došlo pri radu na komunikacijskim projektima.

No, ono što je bitno za uspješno obavljanje ovog posla (zapravo gotovo svakog posla) je kontinuirana edukacija, praćenje trendova, dobrih primjera iz prakse i sl. Ovo je vrlo živa industrija, vrlo osjetljiva na tehnološke promjene, inovacije, na trendove, promjene ponašanja potrošača... Jednostavno trebate stalno biti up to date sa svime što se događa ne samo u Hrvatskoj, već i u cijelom svijetu.

Formalne ili one malo manje formalne, sve je dobro, sve dok radite na sebi i unapređujete se profesionalno. Prolazila sam kroz edukacije iz područja komunikacija, marketinga, poslovnih strategija, design thinkinga, kreativnih radionica…

U Bruketi&Žinić&Grey bili ste zaduženi za edukacije iz design thinkinga. Što ta metodologija podrazumijeva i kako ju primjenjujete u praksi, čemu služi?

Design thinking se pojednostavljeno objašnjava kao kreativan pristup rješavanju problema. Svoju metodologiju zasniva na načinu na koji kreativci (dizajneri) pristupaju svojim zadacima, analiziraju kome je proizvod namijenjen, kako se koristi, da bi u kasnijoj fazi mijenjali, dorađivali prema komentarima i novim saznanjima od korisnika.

Iako je potekao iz kreativnog svijeta, konkretnije dizajna, danas je široko primjenjiv i korišten u svim segmentima poslovanja, podjednako u profitnom i neprofitnom sektoru. Može se aplicirati na svaki izazov, sve dok su u središtu izazova čovjek i njegove potrebe koje želimo zadovoljiti.

Osim toga, njegova primjena može utjecati na promjenu mindseta organizacije, na otvorenost prema kreativnosti, inovacijama i oslobađanju vlastitih potencijala. Sve zavisi kako postavljate izazov i što želite riješiti. Design thinking pomaže i u jasnijem postavljanju problema. Razumijevanje procesa razvoja proizvoda ili usluga kao kontinuiranog i promjenjivog procesa, upravo je jedan od postulata digitalne poslovne kulture.

Više puta ste spomenuli proces digitalne transformacije. Što sve podrazumijevate pod tim pojmom, kako mu pristupate i koliko je važna za svakodnevno poslovanje i napredovanje kompanija?

Digitalna transformacija danas je potreba, a rekla bih i nužnost svake tvrtke. To je prilagodba procesa, tehnologije i stanja svijesti tvrtke i zaposlenika vremenu u kojem kompanije djeluju - u digitalnom dobu. Promjene se najčešće odnose na način interakcije brendova i potrošača, suradnju s partnerima, kao i na način na koji zaposlenici rade.

U prvoj fazi, fokus digitalne transformacije imala je tehnologija. To je bila top tema medija, konferencija, panela pa sve do menadžment boardova kompanija.

Slažem se, to je bitna tema, tehnologija je motor, pokretač promjena, no u zadnje vrijeme se osvještava još jedno važno područje razvoja za uspješnu digitalnu transformaciju. To su ljudi - zaposlenici. Način na koji nešto radimo i zašto nešto radimo može jako utjecati na postizanje ciljeva tvrtke.

Prema istraživanjima, glavna prepreka uspješne transformacije upravo je nedostatak jake i osviještene digitalne kulture. CEO-ovi ističu da su im najveći izazovi nesklonost riziku i eksperimentiranju, kao i (ne)razumijevanje kulture kompanije u kojoj radite.

Često se u praksi zaboravi na čovjeka. Lider i menadžment su zaokupljeni strukturalnim i procesnim promjenama, a često se, nažalost, dogodi da promjene ne zažive te da dolazi do raskoraka između dizajna strategije i njene realizacije.

Upravo u tom raskoraku korporativna kultura čini razliku i ključan je faktor uspjeha. Proces je dugotrajan, ali kroz ciljane i strateški usklađene projekte zaposlenici se potiču na dijalog, kolaboraciju, agilnost, kreativnost, usvajanje novih znanja i sposobnosti.

Ako su upravo ljudi, a ne tehnologija, u fokusu vašeg pristupa procesima digitalnih transformacija, trebaju li nam onda i stručnjaci raznih profila kako bi se s takvim promjenama što kvalitetnije nosili?

Da, fokus u našem radu bit će čovjek u kontekstu digitalne transformacije. Naš se tim neće baviti uvođenjem tehnologije ili razvojem platformskih rješenja, već čovjekom koji tu tehnologiju koristi te njegovom interakcijom s ostalim dionicima: kolegama, timovima, partnerima, kupcima.

Zato ćemo u naše projekte uključivati i one stručnjake koji se bave društveno-humanističkim znanostima. Na primjer to su psiholozi i sociolozi prilikom provedbe istraživanja.

Kako sam već i ranije navela, digitalna transformacija nije stvar samo tehnologije pa zato i nije područje samo za ''STEM-ovce''. Jedino u sponi tehnologije i čovjeka se može realizirati uspješna transformacija. Upravo zato su relevantne i discipline društveno-humanističkog konteksta.

To je i jedna od preporuka našim klijentima kod izgradnje digitalne kulture: kreiranje novih ekosustava, orijentiranih prema van. Šire mreže dovode do novih kolaboracija, usvajanja znanja, inovativnog pristupa te boljih rezultata.