Tko je Gita Gopinath

Nova glavna ekonomistica MMF-a: Talentirana, briljantna i ekonomska "rock zvijezda"

AUTOR:

OBJAVLJENO:

4.10.2018. u 8:07

AUTOR:

OBJAVLJENO:

4.10.2018. u 8:07

Gita Gopinath, professor at the economics department of Harvard University, attends a conference of central bankers hosted by the Bank of France in Paris November 7, 2014. REUTERS/Charles Platiau (FRANCE - Tags: BUSINESS HEADSHOT) - PM1EAB711GA01
Reuters

Gita Gopinath, prva žena glavna ekonomistica u MMF-u

Smatraju je iznimnom i talentiranom, predstavljaju kao briljantan um, naglašavaju da je krasi intelektualno liderstvo, kažu da je jedna od novih „rock zvijezda“ ekonomije. Ona je harvardska profesorica Gita Gopinath, ima 46 godina, i budite sigurni da će ubrzo biti vrlo poznata.

Njome su već posve oduševljeni u elitnim krugovima američkih i međunarodnih znanstvenih i financijskih ustanova, a sada je postala i glavna ekonomistica Međunarodnog monetarnog fonda koji od 2011. godine vodi Francuskinja Christine Lagarde. Pozornica je to na kojoj će Gita Gopinath, sjajna Indijka s američkim državljanstvom, moći demonstrirati nove poglede na međunarodnu makroekonomiju, financije i trgovinu, što je njena specijalnost. Od nje se na neki način očekuje da iz pozadine prodrma inicijative koje dolaze iz MMF-a i određuju sudbinu (pre)zaduženih zemalja.

Ipak,  pretjerano bi bilo očekivati dramatične promjene čak i da ih ona predloži. Ta je institucija, osnovana kao jedan od kamena temeljaca novog svjetskog poretka nakon Drugog svjetskog rata na konferenciji u Bretton Woodsu, globalni financijski ideolog i nadzornik fiskalne discipline kojoj je glavni zadatak da se potrudi da svi plate što su posudili. Mnogi stoga MMF smatraju organizacijom koja promovira tržišni fundamentalizam, a neke njene preporuke i politike prema zaduženim zemljama vrlo problematičnima. O tome bi Argentinci, primjerice, štošta mogli primijetiti prisjećajući se sloma 2001. godine, a upravo su izmolili financijsku pomoć za izvlačenje iz nove krize... MMF je, inače, ove godine objavio da je globalna ekonomija zaduženija nego što je bila prije financijske krize iz 2008. godine (dobar dio rasta duga otpada na Kinu), te da treba hitno poduzeti mjere za smanjenje duga i fiskalnu konsolidaciju prije no što dođe do novog gospodarskog usporavanja.      

Nova glavna ekonomistica MMF-a dolazi na scenu u nemirno doba. No ona jest đak liberalne ekonomske škole, tu ne treba imati dvojbi, s doktoratom na američkom Sveučilištu Princeton. (Uostalom, kad je imao samo sedam godina, njen sin je pitao tatu što je to fiskalni deficit, toliko je puta čuo taj izraz, priznala je u intervjuu.) Nastupa odlučno, vrlo samouvjereno, vidi se da je svladala pravila svijeta u kojem se kreće. Dosad je objavila 40-ak istraživačkih članaka o tečajevima valuta, trgovini i ulaganjima, međunarodnim financijskim krizama, monetarnoj politici, dugu i krizama tržišta u nastajanju. Neki od novijih članaka kritički govore, primjerice, o tezi slavnog američkog liberalnog ekonomista Miltona Friedmana o važnosti i dobicima od fleksibilnog valutnog tečaja za trgovinu i ekonomiju. Dobici su, kaže ona, manji nego bi se mislilo, što je Financial Times opisao kao stav koji će biti izazovan za MMF, instituciju koja tradicionalno podržava politiku fleksibilnih tečajeva. Njeno je istraživanje pokazalo da je deprecijacija valute – ono što jedan dio „izvoznih“ ekonomista u Hrvatskoj traži već više od desetljeća, nasuprot politici koju provodi Hrvatska narodna banka – neefikasno u stimuliranju izvoza u većini zemalja jer su robe uglavnom izražene u dolarima. S dolarom kao dominantnom valutom, izvozne cijene ne padaju kad se tečaj promijeni te je njen zaključak da je izvoz prilično neosjetljiv na promjene tečaja. 

Tko je Gita Gopinath?  „Totalni sam radoholičar“, opisala je sebe u intervjuu za indijski Vogue kad je dobila stalno profesorsko mjesto na Odjelu za ekonomiju na američkom Sveučilištu Harvard 2010. godine. To je prije nje uspjelo tek dvjema ženama, pa je već iz toga jasno da je teški kalibar. Stajala je u uredu u kampusu, pred pločom posve išaranom kompliciranim formulama i bilješkama. „To je nešto čime sam se jučer bavila, nisam vas htjela time zastrašiti“, ispričala se novinarki koja se za vrijeme razgovora zagledala u taj neuredni labirint "črčkarija". Na Harvardu je od 2005. godine, a stalna profesorska pozicija bio je prvi zaista veliki korak u njenoj karijeri. Onda su uslijedile nagrade i priznanja, a ove je godine postala i članica prestižne Američke akademije umjetnosti i znanosti.

Rođena je i odrasla u indijskoj saveznoj državi Kerala, čijoj je vladi ekonomska savjetnica zadnjih godina, a iako se mnogi ne slažu s ocjenom da je tamo nekad postojalo matrijarhalno društvo, Gita Gopinath poziva  se upravo na tu tradiciju kako bi objasnila korijene svog uspjeha. „Kad odrasteš u okolini gdje te smatraju  vrijednom, nemaš sumnji u sebe i osjećaš se dostojnom osobom“, rekla je za Vogue.   

Sada će voditi istraživački odjel MMF-a koji, među ostalim, objavljuje World Economic Outlook, jedan od najčitanijih dokumenata o razvoju i perspektivama globalne ekonomije. Prva je žena ikad na mjestu glavne ekonomistice MMF-a, a s njenim imenovanjem nastaje i zanimljiv trijumvirat u svjetskom međunarodnom financijskom poretku: tri žene su glavne ekonomistice MMF-a, Svjetske banke i Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Glavna ekonomistica Svjetske banke je Pinelopi Koujianou Goldberg (55), imenovana u travnju ove godine. Ona je profesorica sa Sveučilišta Yale grčkih korijena, također članica Američke akademije umjetnosti i znanosti te do prošle godine glavna urednica  uglednog časopisa American Economic Review. Glavna ekonomistica OECD-a je pak od lipnja ove godine Francuskinja, Laurence Boone (49), nekadašnja savjetnica Francoisa Hollandea koja je oblikovala francusku politiku prema Grčkoj u doba krize 2014. godine.  U karijeri, inače, ima i iskustvo glavne ekonomistice za Europe u Bank of America Merrill Lynch. „Pod njenim će vodstvom ekonomski tim OECD-a biti vitalni dio napora da se izgradi multilateralni sistem za novo doba“, opisao je njen zadatak  generalni tajnik OECD-a Angel Gurría.

Hoće li one dati inovativne odgovore na pitanja o smjeru globalizacije, odnosno novog ekonomskog poretka koji će bolje uključiti i zemlje u razvoju, kako se što otvoreno što između redaka očekuje? U trenutku kad je trgovinski multilateralni sustav pred velikim izazovima i kad se vodi otvorena američko-kineska bitka za prevlast, dok ostali nastoje u tom preslagivanju karata naći što bolje mjesto za sebe, to bi bilo više nego dobrodošlo.

Kako je za Bloomberg napisao kolumnist Mohamed A. El-Erian, koji rad Gite Gopinath već dugo prati, a i sam je u više navrata obavljao visoke funkcije u MMF-u, ostaje da se vidi hoće li Fond biti sposoban inkorporirati njena razmišljanja, posebno o vezama između svijeta financija, tržišne volatilnosti i prelijevanja u realnu ekonomiju, ili, primjerice, razvijanja novih alata za praćenje tijekova kapitala u doba kad ga ima u obilju ali i kad bježi. „To će tražiti otvorenost uma, intelektualnu agilnost i spremnost da se ponovno ispita neka stara konvencionalna znanja“, kaže El-Erian.      

Na predavanju koje je krajem prošle godine održala u Peterson Institute for International Economics, Gita Gopinath je naglasila kako smatra da trgovina nije glavni pokretač nejednakosti, ali su politike zakazale u adresiranju njenih redistribucijskih posljedica. Naravno, prilično je zabrinuta i zbog trenutne trgovinske politike/rata koji vodi američki predsjednik Donald Trump.