U prva tri mjeseca ove godine najtraženija zanimanja u Hrvatskoj bila su konobar, prodavač, čistačica, kuhar, sobarica, radnik na proizvodnoj liniji, kuhinjski radnik i radnik za pomoć u kući, te pomoćni kuhar i pomoćni konobar. Podaci su to Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), koji potvrđuju promjenu potražnje za radnom snagom do koje je u Hrvatskoj došlo kako zbog jačanja sektora usluga, posebno turizma i ugostiteljstva, tako i zbog masovnog iseljavanja.
Slični su podaci i portala MojPosao. I oni, naime, pokazuju da su u Hrvatskoj 'in' zanimanja u prvom kvartalu bila uglavnom ona vezana uz turizam i ugostiteljstvo, poput konobara i kuhara. I podaci tog portala pokazuju da na tržištu rada postoji potražnja za prodavačima, kao i za prodajnim predstavnicima te za radnicima u proizvodnji. No, među top 10 zanimanja u prva tri ovogodišnja mjeseca, kažu nam na portalu MojPosao, prema njihovim su podacima i skladištar, vozač i knjigovođa, kao i programer.
- Ako to usporedimo s prethodnim godinama, situacija je otprilike ista. Uoči početka turističke sezone pojačava se potražnja za sezonskim radnicima u ugostiteljstvu i turizmu općenito - objašnjavaju na MojPosao.
Ulazak u EU i ukidanje restrikcija za zapošljavanje hrvatskih radnika u najvećem broju članica EU-a pokrenuli su masovnu migraciju Hrvata prema drugim članicama Unije. U igri je ponajviše iseljavanje u Irsku, Njemačku i Švedsku, no brojni novi hrvatski migranti svoj kruh zarađuju i u drugim članicama - od Finske do Grčke, od Španjolske do Češke i Slovačke. Masovno iseljavanje znatno je smanjilo broj nezaposlenih, kojih je u trenutku pisanja ovog članka, prema podacima s burze rada, bilo oko 164.000. Međutim, u posljednje vrijeme sve češće iseljavaju i oni koji su ovdje imali zaposlenje.
Zbog svega toga, brojnim je hrvatskim poslodavcima postala prava umjetnost naći potrebne radnike. To se posebno odnosi na poslove u turizmu i ugostiteljstvu, ali i u građevinarstvu, brodogradnji i poljoprivredi. U posljednje vrijeme, nedostatak radne snage vidljiv je i u IT sektoru.
- Najveća potražnja je u kategorijama IT i turizam, gdje je također sve manje raspoloživog kadra jer je potražnja za radnicima sve veća - ocjenjuju na portalu MojPosao. Dodaju i kako je velik deficit raspoloživih radnika vidljiv i u proizvodnji i obrtu, graditeljstvu i zdravstvu.
Masovni egzodus mijenja i termine u kojima turistički sektor počinje tražiti radnu snagu. Naime, potrebni radnici - a riječ je uglavnom o konobarima, kuharima, sobaricama i čistačicama - sada se počinju ranije tražiti.
- Zbog sve većeg iseljavanja iz Hrvatske i boljih ponuda u inozemstvu, poslodavcima postaje sve teže naći dovoljan broj ljudi te se popunjavanjem pozicija, posebno deficitarnih, trebaju početi baviti puno prije nego što je to bila potreba ranijih godina - kažu na MojPosao, dodajući kako potražnja za turističkim kadrovima sve češće traje i cijelu godinu.
I Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije slaže se s ocjenama da se način regrutiranja sezonskih radnika, zbog masovnog iseljavanja, posljednjih godina počeo mijenjati te da poslodavci počinju tražiti radnu snagu ranije nego što je prethodnih godina bio slučaj. Ipak, Bejaković upozorava da nije sve u demografiji: dio odgovora na pitanje zašto se najviše traže zanimanja poput konobara i kuhara, ali i građevinara, leži i u tome što je takvih radnika razmjerno malo i što su upravo oni najmobilniji, odnosno spremni mijenjati mjesto stanovanja i rada.
- Ta su zanimanja prilično teška i uglavnom slabo plaćena, pa ne čudi da nedostaje radne snage u njima. S druge strane, dosta se traže radnici tog profila - objašnjava Bejaković.
Sve to, dodaje, ne znači da u tim poslovima treba gledati zanimanja budućnosti. Zahtjevima tržišta treba se prilagođavati, no to ne znači da treba zanemariti školovanje i za druge poslove, zaključuje Bejaković.
Najviše prekvalifikacija nezaposlenih za IT zanimanja
Podaci HZZ-a pokazuju da je raznim mjerama aktivne politike zapošljavanja u prva tri ovogodišnja mjeseca bilo obuhvaćeno ukupno više od 37.000 nezaposlenih.
Naravno, interes nezaposlenih za programima obrazovanja razlikuje se ovisno o zanimanjima, kao i o osobnim i socijalnim karakteristikama pojedinaca, te se ne može generalizirati. Ipak, u HZZ-u ističu kako je, načelno govoreći, najveći interes za stjecanjem digitalnih kompetencijama. Drugim riječima, nezaposlene u doškolovanju najviše zanima ICT sektor.
Ne nedostaje, međutim, ni osposobljavanje za poslove u turizmu, djelatnosti koja čini gotovo petinu hrvatskoga gospodarstva. Za ovu turističku sezonu, kažu nam na burzi rada, HZZ je u suradnji s odabranim obrazovnim institucijama osposobio 1.490 nezaposlenih za zanimanja iz djelatnosti turizma i ugostiteljstva. U ovoj i sljedećoj godini cilj je u takve programe uključiti oko 3.500 osoba, ističu u HZZ-u.