Milijarderski klan

Gilberto Benetton bio je glavni mozak iza poslovnog carstva, tko će ga naslijediti?

AUTOR:

OBJAVLJENO:

25.10.2018. u 16:14

AUTOR:

OBJAVLJENO:

25.10.2018. u 16:14

Morteza Nikoubazl / Reno Castelli / REUTERS

Gilberto Beneteon i dućan Benettona

Smrt Gilberta Benettona, jednog od osnivača svjetski poznate marke odjeće koji je u ponedjeljak preminuo nakon kratke bolesti, otvara pitanje tko će preuzeti vodstvo talijanskog milijarderskog klana.

Gilberto Benetton bio je mozak obiteljskog biznisa i ne zna se tko će ga naslijediti. Tri brata i sestra su pola stoljeća poslovni partneri, ali ni nakon što su prešli 70. nisu uspjeli predati ključni dio upravljačkih funkcija svojoj djeci ili dokazanim menadžerima. Gilberto (77) je umro tri mjeseca nakon brata Carla koji je u srpnju preminuo u 74. godini. Nadživjeli su ih najstariji brat Luciano (83) i sestra Giuliana (81).

Obitelj je objavila da je Gilberto umro u svojoj kući u Trevisu nakon kratke bolesti, okružen najbližima: suprugom Lallom, kćerima Barbarom i Sabrinom te zetom Ermanom. U Trevisu su rođeni tri brata i sestra Benetton, djeca trgovca biciklima, koja su 1963. otvorila prvi dućan sa šarenim džemperima koji će u par desetljeća postati jedan od najpoznatijih talijanskih brendova.

Bajka o uspjehu

Priča o obitelji Benetton jedna je od onih bajki o tome kako netko sasvim običan i siromašan može postati milijunaš. Najstariji brat Luciano (83) osnivač je tvrtke. U malom dućanu prodavao je džempere koje je plela sestra Giuliana (81). Prvu tvornicu otvorili su 1966., a 1969. u Parizu je otvorena prva United Colors trgovina. Sa 6500 trgovina u 120 zemalja Benetton je jedna od najvećih svjetskih robnih marki, ali sve više gubi utrku od poduzetnijih konkurenata, švedskog H&M-a i Inditexove Zare.

Lani je Benetton izgubio 180 milijuna eura, najviše u svojoj povijesti. Pad su pokušali zaustaviti angažiranjem Jean-Charlesa de Castelbajaca (69) za novog umjetničkog direktora i povratkom Oliviera Toscanija (76), slavnoga talijanskog fotografa koji je godinama bio zaštitni znak njihovih kontroverznih marketinških kampanji. Lani se i sam Luciano Benetton (83) vratio u biznis kad nije uspio pokušaj da obaveze u krovnoj obiteljskoj tvrtki Edizione preuzme njegov sin Alessandro. Očekuje se da će sada u Upravu Edizionea ući Gilbertova kći Sabrina. Alessandro je kao 48-godišnjak, nakon što je dvije godine bio dopredsjednik, 2012. od oca preuzeo funkciju predsjednika obiteljskog holdinga. No, izdržao je dvije godine. Danas 54-godišnji Alessandro vodi vlastiti fond 21 Partners, neovisno od obitelji.

Benettonove majice bile su najpopularnije 80-ih i 90-ih godina, a danas proizvode većinom gubitke, no obiteljski biznis odavno je nadrastao šarene majice i džempere. I to upravo zahvaljujući Gilbertu. Prošlih se desetljeća klan Benetton proširio na građevinu i upravljanje autocestama (Atlantia), lanac restorana Autostrada i financije, imaju udjele u najvećoj talijanskoj osiguravajućoj kući i najvećoj investicijskoj banci (tri posto u Assicurazioni Generali i dva posto u Mediobanci).

Presudan glas

To je bila Gilbertova ideja i do kraja je njegov glas bio presudan pri donošenju odluka u Edizioneu, obiteljskoj krovnoj kompaniji koja je krajem lipnja vrijedila 12 milijardi eura. Do velike nesreće s rušenjem mosta u Genovi u kojoj je poginulo 44 ljudi.

Ova je godina jako teška za obitelj: osim smrti dvojice braće, teško ih je pogodila tragedija s rušenjem mosta u Genovi nakon koje su dionice Edizionea izgubile dvije milijarde tržišne vrijednosti. Trojica braće i sestra držali su podjednake udjele u Edizioneu.

U obiteljsko zlato spada 30-postotni udjel u građevinskoj tvrtki Atlantia koja je ove godine, nakon preuzimanja španjolskog rivala Abertisa, postala najveća tvrtka za cestogradnju na svijetu. Benettonovi su također u srpnju postali vlasnici najvećeg udjela u španjolskom mobilnom operateru Cellnexu. Kupili su i udjel vrijedan milijardu eura u Eurotunnelu, tvrtki koja upravlja tunelom La Manche između Francuske i Britanije.

Most u Genovi obnavljala je Autostrada. Ta tvrtka i njezina tvrtka-majka Atlantia u prošlom su desetljeću u talijanske autoceste investirale više od deset milijardi eura, piše Bloomberg. Brzo nakon nesreće direktor Atlantije, Giovanni Castellucci, obećao je obiteljima žrtava 500 milijuna eura, otprilike polovinu iznosa dobiti Atlantije prošle godine. Rušenje mosta najveći je udarac za biznis Benettonovih nakon urušavanja tekstilne tvornice u Bangladešu 2013. kad je poginulo više od 1100 ljudi.

Srce Benettonova carstva je tekstilna tvrtka koja je postala svjetski brend zahvaljujući vedrim bojama odjeće i šokantnoj marketinškoj prezentaciji. Šok i skandal ostao je metoda kojom se tvrtka trudila privući pažnju potrošača, istovremeno se dosljedno zalažući za vrijednosti poput tolerancije i ravnopravnosti, bez obzira na rasne, rodne i druge razlike.

Zgražanje

Ljetos je Benetton ponovno izazvao val zgražanja jer su za reklamu koristili slike tek spašenih imigranata na Mediteranu, s narančastim pojasima za spašavanje. Kampanja je razljutila njemačku humanitarnu udrugu SOS Méditerranée čija je akcija iskorištena u reklami, kao i talijanskog ministra unutarnjih poslova Mattea Salvinija koji je upravo na valu antiimigrantske retorike dobio na izborima, da bi onda zabranjivao spasilačkim brodovima da migrante dovoze do Italije.

Kampanju je osmislio Oliviero Toscani, slavni fotograf koji je godinama bio zaštitni znak Benettonovih kontroverznih marketinških kampanji. Sjetimo se samo one kad su na posteru raširili uniformu ubijenog vojnika HVO-a. Toscani je još 1991. iskoristio fotografiju svećenika i časne sestre kako se ljube, na reklamu je stavio fotografiju LBGT aktivista Davida Kirbyja kao umirućeg bolesnika od AIDS-a na bolničkom krevetu te crnu ženu koja doji bijelo dijete. Granicu je prešao 2000. kad se tvrtka morala ispričati jer je koristio fotografiju osuđenika koji čekaju izvršenje smrtne kazne u američkim zatvorima. Zato je morao otići iz Benettona, da bi ga u veljači ove godine zvali natrag.

I njegovi su nasljednici voljeli skandale pa je tako krajem 2011. Vatikan prosvjedovao jer su objavili fotomontažu pape Benedikta XVI. kako ljubi glavnog egipatskog islamskog vođu Ahmeda al-Tajeba s kairskoga sveučilišta Al-Azhar.