Jagma za poticajima

Čak 80 posto novih poduzetnika kod nas preživjelo je prvu godinu zahvaljujući hit mjeri

AUTOR:

  • Iva Grubiša

OBJAVLJENO:

25.1.2019. u 16:26

AUTOR:

  • Iva Grubiša

OBJAVLJENO:

25.1.2019. u 16:26

Međunarodna komora mladih Zagreb

Ilustracija

Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) u proteklih je sedam godina za potpore za samozapošljavanje izdvojio gotovo 800 milijuna kuna, koje je do kraja prošle godine koristilo 23.298 ljudi.

Čak oko 80 posto onih koji su svoje obrte ili poduzeća otvorili baš zahvaljujući toj mjeri, ostalo je aktivno na tržištu i nakon isteka prve godine u kojoj su potporu i primali, što, barem na prvu, implicira da je ta mjera polučila uspjeh. Također, gotovo polovica njih već je u prvoj godini rada zapošljavala barem jednog radnika.

Poduzetnički poguranac

Riječ je o jednoj od Vladinih mjera aktivne politike zapošljavanja, namijenjenoj nezaposlenim osobama koje su prijavljene na burzi rada, a izlazak iz nezaposlenosti odlučile su potražiti u pokretanju vlastitog posla. Ako je suditi po broju korisnika, to je jedna od najuspješnijih HZZ-ovih mjera, odmah iza potpora za zapošljavanje, a samo lani u nju je uključeno 6485 ljudi, za čiji je poduzetnički ‘’poguranac’’ izdvojeno nešto više od 347 milijuna kuna. Prošla je godina ujedno bila i treća uzastopna u kojoj su sredstva osigurana za korisnike rasla. Tako je 2016. godine za istu mjeru utrošeno malo više od 55 milijuna kuna, a za 2017. godinu bilo izdvojeno oko 126 milijuna kuna za potpore za pokretanje vlastitih poslova do tada nezaposlenih osoba.

Pritom je od 2012. do kraja prošle godine najviše ljudi, njih ukupno 3946, uz pomoć potpore za samozapošljavanje pokrenulo vlastite stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti. Otvarali su, tako, projektne i knjigovodstvene urede, kao i poduzeća za poslovno savjetovanje. Među najpopularnijim djelatnostima u koje su se korisnici mjere upuštali su i građevinarstvo, prerađivačka industrija (prerađivanje metala, kože, tekstila, prehrambena industrija...), trgovina na malo i ostale uslužne djelatnosti, a često su otvarali i automehaničarske radionice.

Opravdali povjerenje

Kako nam objašnjavaju u HZZ-u, velika većina korisnika mjere, u potpunosti je opravdala iznos traženih sredstava, a manji je broj dio novca morao vraćati. No, ugovori su, kažu, fleksibilni, pa ako ste, primjerice, u planu troškova naveli 10.000 kuna za opremu poslovnog prostora, ali ste potrošili 7000, morat ćete vratiti samo neiskorišteni dio od 3000 kuna.

Međutim, s evaluacijom mjere ipak treba biti oprezan. Naime, s obzirom na to da potpora služi kao pomoć pri pokretanju vlastitog posla, riječ je o mjeri koja nije namijenjena ‘’prosječnim’’ nezaposlenim osobama. Kako je pokazalo i istraživanje agencije Ipsos iz 2016. godine, kojim se analizirala učinkovitost potpora za samozapošljavanje u razdoblju od 2011. do 2013., da bi ta mjera bila uspješna, potrebno je da njezini korisnici imaju nos za biznis. Osim klasične želje za radom, korisnici potpora za samozapošljavanje moraju biti odgovorni, organizirani i radišni, a trebaju poznavati i tržište, odnosno branšu u kojoj se planiraju okušati, stoji u analizi Ipsosa. Drugim riječima, mjera sama po sebi nije garancija poslovnog uspjeha.

- Ponekad se stvara pogrešna slika o tome da bi se nezaposlenost mogla riješiti odmah samo ako bi bilo dovoljno raspoloživih sredstava za provođenje mjere aktivne politike zapošljavanja. Mnogo je važnije ulagati u kvalitetu mjera i uspjeh njihove provedbe nego u njihovu kvantitetu - upozorava Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije.

Dodatno, Nevenka Čučković iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose, skeptična je kada je u pitanju dugoročno poticanje poduzetništva u Hrvatskoj s mjerama poput ove.

- Općenito, mislim da će mjere imati mali učinak na razvoj poduzetništva s obzirom na to da one više stvaraju poduzetnike ‘iz nužde’, kao odgovor na potrebu smanjenja nezaposlenosti, nego što stvaraju motivirane, inovativne i brzorastuće poduzetnike koji imaju utjecaj na rast gospodarstva - smatra Čučković.

 

Motivi za ulazak

S druge strane, istraživanje Ipsosa pokazalo je i to da potpora za samozapošljavanje ponekad više nalikuje na sredstvo financiranja poduzetništva nego na mjeru aktivne politike zapošljavanja.

Na to upućuju motivi za ulazak u mjeru kao što su ostvarivanje dobre poduzetničke ideje i želja da se radi za sebe, stoji u njihovoj analizi.

Na primjer, za tri četvrtine onih koji su dobili ovu potporu, motiv pokretanja posla bila je upravo želja da ostvare dobru poduzetničku ideju, a njih gotovo 60 posto istaknulo je da su htjeli biti “sami svoji gazde”. Četvrtina korisnika mjere za samozapošljavanje istaknula je da su potporu iskoristili kako bi legalizirali posao kojim su se do sada bavili na crno ili kako bi ono što im je dosad bio hobi pretvorili u pravi posao. Dodatno, 20 posto korisnika mjere potvrdilo je da bi posao pokrenulo i bez potpore države, koja ih je samo dodatno ohrabrila.

Ipak, dok čekamo novu evaluaciju HZZ-a, sudeći prema ovoj posljednjoj, iz 2016. godine, potpora za samozapošljavanje polučila je zadovoljavajući uspjeh. Čak 76 posto obrta i poduzeća nastavilo je poslovati i nakon dovršetka mjere te su ostali u vlasništvu osnivača. Ako se pak pita novopečene poduzetnike, 64 posto onih koji su još aktivni, svoju poslovnu situaciju ocijenilo je kao dobru ili osrednju, a gotovo petini njih, prema osobnoj procjeni, ide vrlo dobro ili odlično.