Konferencija Jutarnjeg lista

Aktivna politika zapošljavanja u godinu dana pomogla otvoriti 71.000 novih radnih mjesta

AUTOR:

  • Iva Grubiša,
  • Lea Balenović

OBJAVLJENO:

26.3.2019. u 17:00

AUTOR:

  • Iva Grubiša,
  • Lea Balenović

OBJAVLJENO:

26.3.2019. u 17:00

Zagreb, 260319.
Konferencija pod nazivom Zaposli se u Hrvatskoj u hotelu Esplanade.
Na fotografiji: ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavic.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovacev / CROPIX

Tijekom protekle četiri godine, odnosno od kraja 2014. do kraja 2018., u Hrvatskoj se zaposlilo 100.000 ljudi, a samo lani zaposleno je njih čak 71.000. Uz to, 178 posto više je korisnika mjera samozapošljavanja, a broj korisnika stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, tzv. SOR-a, smanjio se za 61 posto. Rezultati su to, barem dijelom, aktivne politike zapošljavanja koju, uz pomoć Europskog socijalnog fonda, provodi Ministarstvo rada i mirovinskog sustava. Pohvalio se time ministar Marko Pavić na konferenciji "Zaposli se u Hrvatskoj” u organizaciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) i Jutarnjeg lista, pod pokroviteljstvom Ministarstva rada i mirovinskog sustava, čiji su partneri bili Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnička komora, a koja se održala jučer u zagrebačkom hotelu Esplanade.

Ta je konferencija nastavak istoimene kampanje Ministarstva i HZZ-a koju su pokrenuli početkom 2018. godine, u trenutku kada je, s jedne strane, na burzi bilo prijavljeno oko 145 tisuća nezaposlenih ljudi, dok je s druge strane Hrvatska na raspolaganju imala 2,5 milijarde kuna iz Europskog socijalnog fonda (ESF). Neprobojni labirint, kako je Miroslav Smetiško, glavni tajnik ministra Pavića, nazvao dotadašnjih 40-ak mjera zapošljavanja, revidirali su i objedinili u novih devet pod skupnim nazivom "aktivna politika zapošljavanja".

- U te je mjere do danas uključeno gotovo 80 tisuća ljudi, a osigurali smo i sredstva za nastavak kampanje - istaknuo je Ante Lončar, ravnatelj HZZ-a.

Pritom su se posebno fokusirali na potpore za samozapošljavanje, kao i na potpore mladima u stjecanju prvoga radnog iskustva kroz mjeru pripravništva.



- Cilj Vlade bio je privremeno zapošljavanje u javnom sektoru promijeniti u stalno zapošljavanje u privatnom sektoru - pojasnio je polaznu točku kampanje ministar rada i mirovinskog sustava.

Mjera pripravništva, primjerice, omogućava mladim ljudima da se zaposle u privatnom sektoru, pri čemu njihovi poslodavci dobivaju 50 posto olakšice na njihove plaće iz ESF-a, a trenutačno je u nju uključeno više od 2100 korisnika.

- Pitanje radne snage i zapošljavanja ključni je problem, ali i rješenje razvoja ovog društva - rekao je ministar Pavić te ponosno dodao da je za nove mjere za poticanja tržišta rada ukupno izdvojeno više od 4,5 milijardi kuna.

Ove će godine u zapošljavanje biti uložene dvije milijarde kuna, od čega će za najpopularniju mjeru, potporu za samozapošljavanje, Ministarstvo izdvojiti gotovo 342 milijuna kuna, i to za više od 6000 novih korisnika. Riječ je o poticajima namijenjenima nezaposlenima koji su prijavljeni na burzi rada, a izlazak iz nezaposlenosti odlučili su potražiti u pokretanju vlastitog posla.

Osim toga, od 2021. značajna će sredstva, točnije oko dvije milijarde kuna, biti investirana u dodatna usavršavanja i osposobljavanja već zaposlenih ljudi. Time će se, s jedne strane, radnicima omogućiti kontinuirani razvoj, dok će se poduzećima povećati produktivnost i konkurentnost na tržištu, pojasnio je ministar.

- Dok radite morate se obrazovati. Evo, ja sam 1998. bio direktor Microsofta, tada je inženjer za Windows 98 mogao doći i sam napisati plaću koju želi. Međutim, ako taj inženjer i dalje radi na Windows 98, on danas sigurno skuplja PET ambalažu - slikovito je opisao jedan od sudionika panela "Kako se zaposliti u Hrvatskoj?" Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), koliko je važno stalno nadopunjavati svoja znanja i vještine.

Cjeloživotno obrazovanje jest važno, no još je važnije da je ono u skladu s potrebama na tržištu rada. Naime, Hrvatskoj danas kronično nedostaje radne snage, a kako se požalio Majetić, "propuštamo potencijal i moment tržišta koji trenutačno postoji”. Ključ rješenja tog problema jesu mjere prekvalifikacije radno sposobnog, a nezaposlenog stanovništva, složili su se panelisti.

- Prekvalifikacije pridonose zapošljivosti jer je riječ o osobi koja je voljna promijeniti zanimanje, dopuniti vještine i znanja, a prema našim podacima, radnici koji se prekvalificiraju nađu radno mjesto u roku od šest mjeseci - objasnila je Marina Nekić, zamjenica ravnatelja HZZ-a.

Mirjana Čagalj, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore (HGK) za graditeljstvo, promet i veze, dodala je da se ta mjera najviše koristi u sektoru graditeljstva, jednom od najdeficitarnijih područja kada je u pitanju radna snaga.

Dodatno, budući da 58 posto nezaposlenih čine žene, pokrenut je i projekt "Zaželi" kojim se nezaposlenim ženama starijima od 50 godina omogućava povratak na tržište rada. Dugotrajno nezaposlene žene u ruralnim područjima sada imaju priliku pomoći starijim i nemoćnim sugrađanima i za to primaju plaću. U sklopu tog projekta zaposleno je 6000 žena, a ministar Pavić najavio je i novih 1000 radnih mjesta u ovoj godini.

Za ove i mnoge druge projekte Hrvatskoj je na raspolaganju ukupno 14 milijardi kuna iz ESF-a. To je tako zahvaljujući članstvu Hrvatske u Europskoj uniji, koja je ''itekako velika prilika'', rekao je ministar Pavić na drugom panelu "Kako članstvo u EU pomaže u poticanju zapošljavanja i promociji poduzetništva?". Naime, iako je Lijepa naša oduvijek bila zemlja iz koje je više ljudi odlazilo nego se u nju doseljavalo, prema Branku Baričeviću, voditelju Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, novac iz ESF-a mogao bi pomoći da se to promijeni.

- Moramo stvoriti životni standard u Hrvatskoj koji će biti u rangu s onim europskim, a dodatna sredstva fondova su za to i namijenjena. Hrvatska bi mogla postati nova Irska - optimističan je Baričević.

S njim se složio i uspješni hrvatski poduzetnik Damir Sabol, vlasnik tehnoloških kompanija Microblink i PhotoMath, koji se, unatoč bogatom inozemnom iskustvu, ipak rado vraća u Hrvatsku.

- Hrvatska pruža visoku kvalitetu života, a oni koji dođu to i vide. Moramo se nametnuti kao netko tko će pružati okolinu za dolazak, a ne odlazak ljudi - poručio je.

Nakon završetka drugog panela svečano je dodijeljeno 58 ugovora u sklopu programa "Lokalne inicijative za poticanje zapošljavanja - faza III" u ukupnoj vrijednosti većoj od 46,5 milijuna kuna, osiguranih također iz ESF-a. Te su se potpore dodijelile ustanovama, udrugama, kompanijama, obrtima i drugim akterima u manjim sredinama u svrhu jačanja decentraliziranog zapošljavanja.