Fokus investitora ovaj će tjedan uvelike biti na sastanku Vijeća Fed-a gdje tržišta očekuju da će Fed podignuti bazični kamatnjak po osmi puta u sadašnjem ciklusu normalizacije monetarne politike na razinu raspona od 2,0%-2,25%.
S obzirom da je podizanje kamatnjaka već ugrađeno u tržišna očekivanja, investitori će sa većim zanimanjem popratiti posljednje projekcije i retoriku Fed-a koji bi trebali dati nešto jasniji uvid u budući tempo i tajming podizanja bazičnog kamatnjaka.
Fed fund futuresi trenutno impliciraju vrhunac bazičnog kamatnjaka na nešto ispod 3,0% što je u skladu s Fed-ovim dugoročnim očekivanjima ali ispod Fed-ovog očekivanog vrhunaca od 3,4% u 2020. godini. Članica Fed-a Brainard u svom je nedavnom govoru istaknula kako dugoročni kamatnjak nije nipošto limit do kojega Fed-a može ići u svom ciklusu normalizacije te da će jačina zaoštravanja monetarne politike isključivo ovisiti o nadolazećoj objavi ekonomskih indikatora.
Ključni rizik za Fed proizlazi iz pritom iz mogućeg pretjeranog zaoštravanja monetarne politike što bi narušilo rast i potencijalno odvelo ekonomiju u recesiju. Istovremeno, stopa rasta plaća i inflacije indikatori su koji sa zakašnjenjem signaliziraju pravo stanje ekonomije te unatoč umjerenom rastu u nedavnom periodu postoji opasnost od ubrzavanja rasta i posljedičnog pregrijavanja ekonomije.
Prema članici Fed-a Brainard snaga američkog tržišta rada ključni je pokazatelj kako aktualna razina bazičnog kamatnjaka unatoč nedavnom podizanju, i dalje ima ekspanzivan učinak. Ukoliko zaposlenost nastavi rasti aktualnim tempom, stopa nezaposlenosti nastaviti će padati prema 3% što potencijalno implicira značajan rast inflacije preko srednjoročnog cilja od 2%.
Američki obveznički prinosi zabilježili su snažne uzlazne pritiske u proteklom tjednu. Implikacije potencijalno snažnijeg zaoštravanja monetarne politike od trenutno očekivanog doveli bi do daljnjih uzlaznih pritisaka, jačanja dolara te intenzifikaciju negativnih učinaka na dug, dionička tržišta i valute tržišta u nastajanju.
Rejting agencija Standard and Poor's u petak je zadržala kreditni rejting Hrvatske na BB+ dok su izgledi podignuti sa stabilnih na pozitivne uslijed očekivanjima nastavka snažne makroekonomske i fiskalne izvedbe.
S&P pritom očekuje rast BDP-a od 2,8% u toku ove i sljedeće godine, a što je u potpunosti u skladu s našim projekcijama rasta. Glavni pokretač rasta ostati će domaća potražnja, prije svega privatna potrošnja građana, a snažan doprinos rastu očekuje se i od strane snažnog rasta turizma.
U skladu s našim očekivanjima S&P je ukazao na očekivano ubrzanje rasta investicija krajem ove i u toku sljedeće godine i to uslijed snažnijeg povlačenja sredstava iz EU fondova te započete izgradnje Pelješkog mosta. Prema mišljenju S&P, mogući negativni učinci restrukturiranja Agrokora na hrvatsko gospodarstvo su smanjeni zahvaljujući postignutoj nagodbi sa većinom kreditora kompanije.
Za podizanje rejtinga potreban je nastavak snažne fiskalne discipline i pada razine javnog duga, dok bi zaustavljanje strukturnih reformi i nepovoljna fiskalna izvedba mogli dovesti do vračanja izgleda na stabilne.
Tečaj EUR/USD korigirao je naniže ususret ovotjednom sastanku Fed-a pri čemu se parom trguje i dalje iznad 1,17 dolara za jedan euro.
Ovotjedni sastanak Fed-a izgledno će biti ključna odrednica kretanja tečaja EUR/USD u kratkom roku s obzirom da je ECB na prošlotjednom sastanku potvrdila namjeru završetka programa otkupa obveznica krajem godine te zadržavanje ključnih kamatnih stopa na aktualno niskim razinama barem još kroz ljeto sljedeće godine.
Ipak, smatramo kako nije izgledno da će Fed pretjerano iznenaditi tržišta već očekujemo zadržavanje postojeće retorike oko tempa i tajminga podizanja bazičnog kamatnjaka s obzirom na postojeće nesigurnosti uslijed trgovinskog sukoba sa Kinom i indikacija oko potencijalnih negativnih učinaka na ekonomiju koji se još uvijek nisu materijalizirali.
Izuzev potencijalno snažnijeg zaoštravanja monetarne politike Fed-a, silazni pritisci na EUR/USD proizlaze iz potencijalnog daljnjeg usporavanja ekonomije euro zone što implicira kasnije podizanje kamatnjaka od ECB-a, povećane političke premije rizika euro zone i generalnog obnavljanja averzije prema riziku na tržištima uslijed zbivanja na tržištima u nastajanju.
U kontekstu potonjeg, istaknimo da je nedavno zaoštravanje monetarne politike pojedinih centralnih banaka na tržištima u nastajanju pomoglo smiriti zabrinutosti investitora te dovelo do jačanja domaće valute. Dokle god se deprecijacijski pritisci po domaću valutu drže pod kontrolom, rizici koji proizlaze iz visokog javnog duga ostaju minimizirani.
Danas je na rasporedu uobičajena jednotjedna obrnuta repo aukcija HNB-a po kamatnoj stopi od 0,3% te bez istovremenog dospijeća. Nezainteresiranost banaka u toku ove godine posljedica je visokog viška kunske likvidnosti u sustavu uz istovremeno skroman oporavak kreditne aktivnosti.
Očekujemo da će HNB nastaviti sa ekspanzivnom monetarnom politikom u toku ove i veći dio sljedeće godine što osigurava zadržavanje kratkih kunskih stopa oko aktualnih, rekordno niskih razina.
