Analiza RBA

Inozemni dug Hrvatske pao je na najniže razine od 2008. i iznosi 38,4 milijarde eura

AUTOR:

OBJAVLJENO:

5.2.2019. u 9:31

AUTOR:

OBJAVLJENO:

5.2.2019. u 9:31

Tom Dubravec / Hanza Media

Na kraju listopada prošle godine bruto inozemni dug Hrvatske iznosio je 38,4 milijarde eura, što je za 4,1 posto manje nego godinu dana prije, pa je taj dug pao na najniže razine od rujna 2008., navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u najnovijoj analizi.

Trend pada inozemnog duga na godišnjoj razini traje od kraja 2015. godine, ističu u svom osvrtu na nedavno objavljene podatke HNB-a, dodajući da je pad tog duga u listopadu na godišnjoj razini rezultat smanjenja duga drugih monetarnih financijskih institucija, za 13,1 posto, kao i drugih sektora.

Tako se „bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora krajem listopada spustio na 13,5 milijardi eura, ili 5,3 posto na godišnjoj razini, čime je nastavljen trend razduživanja koji datira od siječnja 2016.”.

Bruto inozemni dug opće države iznosio je, pak, na kraju listopada 13,7 milijardi eura, što je 0,4 posto manje nego godinu dana prije. Rast bruto inozemnog duga na godišnjoj razini zabilježen je jedino kod izravnih ulaganja, za 4,4 posto, na 6,3 milijarde eura.

„Očekujemo da će i podaci za posljednja dva mjeseca 2018. ukazati na nastavak sličnih kretanja te bi krajem 2018. relativni pokazatelj inozemnog zaduživanja trebao biti ispod 75 posto BDP-a”, ističu analitičari RBA, koji očekuju i da će se i u ovoj godini udjel tog duga u BDP-u smanjivati, zahvaljujući rastu gospodarstva i daljnjem razduživanju svih ključnih sektora.

„Pri tome daljnje smanjenje duga u sektoru poduzeća očekujemo kao rezultat iščezavanja razlike u trošku financiranja na domaćem i inozemnom financijskom tržištu”, kažu analitičari RBA.

Međutim, stezanje monetarne politike i pogoršanje uvjeta financiranja na regionalnim i globalnim financijskim tržištima moglo bi, upozoravaju, imati negativan efekt na kretanje bruto inozemnog duga.

„Posebice u slučaju nastavka skromnog napretka Hrvatske u provođenju strukturnih reformi, što dovodi do rasta percepcije rizika te posljedično i premije rizika same zemlje”, zaključuju u RBA.