Najnovija analiza

HNB o uvođenju eura: Na nas se već odražavaju mjere u eurozoni kao da smo 'unutra'

AUTOR:

  • Vedran Marjanović

OBJAVLJENO:

15.3.2019. u 13:55

AUTOR:

  • Vedran Marjanović

OBJAVLJENO:

15.3.2019. u 13:55

Businessman counting euros, Image: 295530919, License: Rights-managed, Restrictions: Specifically, you may not use the Images in ways or contexts that might reasonably be construed as pornographic, defamatory, libellous or otherwise unlawful;
Specifically, you may not use images depicting any model in any unduly controversial or unflattering context, unless accompanied with a statement indicating that the person is a model and the images are being used for illustrative purposes only., Model Release: yes, Credit line: Profimedia, ImageSource
Profimedia, ImageSource

Ilustracija

Potezi Europske središnje banke (ESB) već sada djeluju na hrvatsku ekonomiju kao da smo članica eurozone, utvrdili su stručnjaci Hrvatske narodne banke Milan Deskar-Škrbić, Davor Kunovac i Karlo Kotarac u najnovijoj analizi 'Jesmo li spremni za europodručje?'. U fokusu rada HNB-ove trojke, osim Hrvatske, bila je spremnost za eurozonu još dvije članice EU koje su izrazile spremnost ući u zonu, Rumunjske i Bugarske.

- Politika Europske središnje banke ima sličan utjecaj na BDP i inflaciju u te tri zemlje kao i u europodručju. Stoga troškovi pridruživanja europodručju ne bi trebali biti izraženi, barem s aspekta zajedničke protucikličke monetarne politike – utvrdili su analitičari HNB-a.

U spomenutome radu nema preporuke o ulasku u eurozonu ili uzdržavanja od tog poteza, već se analiziraju usklađenosti monetarnih i makroekonomskih kretanja u zemljama kandidatkinjama s eurozonom. Također, analiziraju se troškovi ulaska u europodručje za svaku od kandidatkinja.

- Cilj rada bio je istražiti koliko zajednički šokovi na koje ESB reagira, a to su šokovi europodručja i globalni, pridonose kretanju BDP-a i inflacije u Bugarskoj, Hrvatskoj i Rumunjskoj, koliko su doprinosi tih šokova slični doprinosima u europodručju te kolika je sličnost utjecaja šoka monetarne politike ESB-a u ovim zemljama i europodručju – naglasio je Milan Deskar-Škrbić.

Istraživačima je, kako naglašavaju, izazov bila činjenica da tri kandidatkinje za eurozonu vode različitu monetarnu i tečajnu politiku. Hrvatska, podsjećaju, vodi politiku upravljanog plivajućeg tečaja, Rumunjska ciljanog i fluktuirajućeg tečaja, a Bugarska je u režimu valutnog odbora. Uz to, analitičari napominju kako Rumunjska ima zakonski ima veći stupanj fleksibilnosti vlastite monetarne politike od Hrvatske i Bugarske, koje su svojim valutama čvršće vezane uz euro.

U Hrvatskoj i Bugarskoj, prema istome izvoru, nešto je viša razina izloženosti mjerama ESB-a, i kreće se oko 75 posto zajedničkih šokova eurozone, nego u Rumunjskoj, u kojoj je taj udio 65 posto. Prema teoriji optimalnoga valutnog područja (OCA), podsjećaju analitičari HNB-a,  trošak odricanja vlastite protucikličke monetarne politike ne bi trebao biti naglašen ako su ekonomska kretanja u zemljama kandidatkinjama dominantno određena zajedničkim šokovima eurozone.