Novi prijedlog vlasnika DIV-a

Debeljak: Moje rješenje za Uljanik uštedjelo bi državi 400 milijuna eura

AUTOR:

  • Jozo Vrdoljak/Privredni vjesnik

OBJAVLJENO:

15.3.2019. u 10:12

AUTOR:

  • Jozo Vrdoljak/Privredni vjesnik

OBJAVLJENO:

15.3.2019. u 10:12

Split, 280119.
Brodogradiliste Brodosplit.
Danas je u brodogradilistu Split na stroju za rezanje limova zapocela obrada celika na brodogradnju 487. Rijec je o izgradnji broda za krstarenja polarnim podrucjima Polar Class 6 Polar Expedition Cruise Vessel za narucitelja americku tvrtku Quark Expeditions.
Na fotografiji: Tomislav Debeljak.
Foto: Vojko Basic / CROPIX
Vojko Bašić / CROPIX

Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave Brodosplita

S obzirom na posljednja događanja oko slučaja Uljanik, predsjednik Uprave DIV Grupe, Tomislav Debeljak, kaže da su svi ključni dionici slučaja Uljanik u pravu. Dakle, u pravu su ministar financija Zdravko Marić i ministar gospodarstva Darko Horvat, ali su, kaže, u pravu i on i njegovi suradnici.

“Svi mi iznosimo točne podatke o visini troškova, odnosno podatke o usporedbi troška stečaja i restrukturiranja, no svaki ima drugačiji pogled na ukupan opseg. Razlika je u tome što ministar Marić ispravno razmatra svoj resor, odnosno odljev iz proračuna bez restrukturiranja, ministar Horvat uzima u obzir te podatke o odljevu kao i ministar Marić i na to dodaje trošak restrukturiranja kao dio njegova resora. Naša analiza uzima u obzir i odljeve kao što ih gleda i ministar Marić, zatim na to i manjak budućih prihoda u slučaju stečaja te trošak restrukturiranja, kao i sve ono što će biti uplaćivano u proračun ubuduće u redovnom poslovanju. Svi mi pričamo o istom i pričamo točne podatke, ali je opseg, kako sam rekao, različit. Naša analiza uzima u obzir sve. Iskustvo koje smo stekli restrukturiranjem Brodosplita daje nam za pravo smatrati našu analizu potpunom”, pojašnjava Debeljak.

Storniranje

 “Nikada ne bih nudio nešto što neće biti i što ne bi bilo isplativo i poslovno održivo. Ne samo isplativo za Hrvatsku, nego i profitabilno za tvrtku i usmjereno na razvoj i rast. Nažalost, netko je nagomilao gubitke i stvorio problem, a mi za sebe smatramo da smo dio rješenja, a nikako problema, da te silne milijarde i ti gubici budu smanjeni. Dakle, nudimo rješenje da ukupni trošak bude manji”, kaže Debeljak.

Što se tiče prihvatljivog troška restrukturiranja, Debeljak smatra da je brzom reakcijom moguće uspjeti stornirati narudžbe nabave materijala, opreme i radova za brodove koji su otkazani tako da bi ih preusmjerili u neke druge projekte. Procjenjuje da bi taj dio troška mogao biti čak oko 30 posto od ukupno izračunatog. Na taj bi način državni doprinos restrukturiranju pao na samo malo više od milijardu eura. S tim da se, dodaje Debeljak, oko 40 milijuna eura procijenjena vrijednost sudskih sporova može nekako ublažiti i riješiti na povoljniji način, ponovno pravodobnom reakcijom i aktivnostima. “Moguće su, naravno, nagodbe, a u neke pregovore s tim vjerovnicima mogla bi se uključiti i država kako bi šteta bila manja. Takvim primjerima ukupno državni doprinos restrukturiranju, koji je inicijalno procijenjen na 1,4 milijarde eura kao realističan ako se ništa ne poduzima, moguće je smanjiti na oko milijardu eura, uz pretpostavku da više neće biti otkazivanja brodova i naplate na osnovi državnih jamstava izdanih za njihovu gradnju. Tako da Debeljak smatra da bi realno bilo da je taj trošak oko 1,1 milijardu eura. Svaki angažman u kojem država svojim postupanjima može smanjiti trošak pozdravljamo”, kaže Debeljak.

Ukupna šteta za državu, prema izračunu DIV Grupe, u sljedećih pet godina u slučaju stečaja je oko 1,08 milijardi eura.

Stečaj je skuplji

“Dakle, sve je u istim okvirima. I trošak restrukturiranja i stečaj. Prema našim analizama na kraju je jeftinije restrukturirati brodogradilište nego da ono ide u stečaj”, napominje Debeljak.

U ovom je trenutku, poznato je da bi u slučaju stečaja Uljanika na naplatu iz proračuna došao iznos izdanih državnih jamstava s uključenom kamatom, ukupno više od 650 milijuna eura. Izgubila bi se, odnosno ne bi se mogla naplatiti potraživanja HBOR-a koja s kamatama iznose 70 milijuna eura. Ako se krene u proces restrukturiranja, a izbjegne stečaj, izbjegao bi se gubitak naplate poreza i doprinosa. Gubitak naplate poreza i doprinosa samo zaposlenicima Uljanika za zaostale plaće te plaće za brodove koje je isplativije završiti, ako se ide s restrukturiranjem, procijenjen je na oko 110 milijuna eura. “Osim toga, tu je gubitak i potrošnje od plaća radnika. Otprilike trećina radnika otišla bi raditi izvan Hrvatske, trećina bi našla drugi posao u Hrvatskoj, zadnja trećina bi ostala bez posla i bila trošak državi”, pojašnjava Debeljak.

Otkazi

Stečajem se vjerojatno ne bi mogla naplatiti potraživanja HEP-a, komunalnih naknada, koncesija, poreznih dugova izvan dugova za plaće, ukupne vrijednosti od oko 35 milijuna eura. Tu je i obveza isplate tri plaće u stečajnom postupku u vrijednosti od oko deset milijuna eura. Tu je gubitak ostalih prihoda u državnom proračunu zbog gubitka sudskih sporova, nenaplate prava po kolektivnom ugovoru, isplata renti i invalidnina, a sve u dijelu gubitaka prihoda u sam proračun u iznosu od ukupno 25 milijuna eura. Tako bi ukupni trošak stečaja imao direktni utjecaj na državni proračun od preko milijarde eura.