Svjetska tržišta

Burzovni indeksi padaju, vlada bojazan zbog uhićenja financijske direktorice Huaweija

AUTOR:

OBJAVLJENO:

7.12.2018. u 8:36

AUTOR:

OBJAVLJENO:

7.12.2018. u 8:36

A snow-covered statue of former U.S. president George Washington at Federal Hall on Wall Street is seen during a snowstorm in New York City, New York, U.S., January 4, 2018. REUTERS/Lucas Jackson - RC13F2A17C50
Lucas Jackson / REUTERS

Wall Street, kip prvog predsjednika SAD-a Georgea Washingtona

Na Wall Streetu su u četvrtak Dow Jones i S&P 500 indeks pali zbog bojazni ulagača od rasta trgovinskih tenzija između SAD-a i Kine, nakon uhićenja financijske direktorice Huaweija, no pred kraj trgovanja gubici su znatno smanjeni.

Dow Jones skliznuo je 79 bodova ili 0,32 posto, na 24.947 bodova, dok je S&P 500 oslabio 0,15 posto, na 2.675 bodova. Nasdaq indeks ojačao je, pak, 0,42 posto, na 7.188 bodova.

Nakon snažnog rasta na početku tjedna, potaknutog dogovorom između predsjednika SAD-a i Kine Donalda Trumpa i Xi Jinpinga o carinskom primirju, najveća svjetska burza posljednjih je dana ponovno pod pritiskom jer ulagači nisu uvjereni da će sva otvorena pitanja između Washingtona i Pekinga biti riješena u 90 dana, koliko bi trebalo trajati to primirje.

Uhićenje

Jučer je ulagače dodatno zabrinula vijest da je u Kanadi uhićena Meng Wanzhou, financijska direktorica Huaweija i kćer osnivača tog telekomunikacijskog diva, i da je suočena s izručenjem SAD-u.

Sudsko ročište zakazano je u petak, a kinesko ministarstvo vanjskih poslova zatražilo je da se Meng odmah oslobodi.

Uhićenje je, pišu agencije, povezano s kršenjem američkih sankcija Iranu. Vlasti SAD-a, naime, vode istragu zbog sumnji da je Huawei od 2016. prodavao proizvode proizvedene u SAD-u Iranu i drugim zemljama koje su pod američkim sankcijama.

Ulagači na burzama plaše se da bi to uhićenje moglo ponovno zaoštriti odnose između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava ne samo po pitanju carina, nego i tehnološke hegemonije.

„Nakon vijesti o uhićenju financijske direktorice Huaweija splasnuo je optimizam potaknut dogovorom od prošloga vikenda o carinskom primirju”, kaže Kate Nixon, direktorica u tvrtki Northern Trust.

S&P na gubitku

Zbog toga je na samom početku jučerašnjeg trgovanja S&P 500 bio na gubitku i 2,9 posto. No, do kraja trgovanja gubici su ublaženi.

„Gubici su smanjeni jer je tržište nakon oštrih padova podcijenjeno. Ulagači su zaključili da sada mogu kupiti dionice po znatno nižim cijenama nego prije nekoliko mjeseci”, kaže Gary Bradshaw, portfelj menadžer u fondu Hodges Capital Management, objašnjavajući zaokret na tržištu u drugom dijelu jučerašnjeg trgovanja.

Osim zbog trgovinskih napetosti između SAD-a i Kine, ulagači su na oprezu jer kretanje prinosa na tržištu obveznica ukazuje da američkom gospodarstvu slijedi usporavanje rasta, možda čak i recesija.

Najviše su jučer, u prosjeku 1,8 posto, pale cijene dionica u energetskom sektoru, što je posljedica pada cijena nafte.

Znatno su, 1,4 posto, pale i cijene dionica u financijskom sektoru, koji je vrlo osjetljiv na kretanja na tržištu obveznica.

A na europskim su burzama cijene dionica jučer potonule više od 3 posto. Londonski FTSE indeks oslabio je 3,15 posto, na 6.704 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 3,48 posto, na 10.810 bodova, a pariški CAC 3,32 posto, na 4.780 bodova.

Azijske burze blago porasle nakon tri dana pada

Na azijskim su burzama u petak cijene dionica porasle, nakon tri dana pada, no trguje se oprezno jer ulagači ne žele riskirati zbog tenzija između SAD-a i Kine, ali i zbog predstojećeg izvješća koje će pokazati usporava li se rast američkog gospodarstva.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u plusu 0,4 posto, nakon što je u prethodna tri dana pao, pri čemu samo jučer 1,8 posto.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks jutros ojačao 0,8 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Hong Kongu, Singapuru, Australiji i Južnoj Koreji porasle između 0,1 i 0,5 posto.

Prvi uspon tih indeksa nakon tri dana pada zahvaljuje se stabilizaciji na Wall Streetu. Doduše, i jučer su cijene dionica na najvećoj svjetskoj burzi pale, no indeksi su trgovanje završili u znatno manjem minusu nego što su bili na početku trgovanja.

Jutros američki terminski indeksi osciliraju na rubu između negativnog i pozitivnog područja.

Nakon snažnog rasta na početku tjedna, potaknutog dogovorom između predsjednika SAD-a i Kine Donalda Trumpa i Xi Jinpinga o carinskom primirju, tržišta su posljednjih dana ponovno pod pritiskom jer ulagači nisu uvjereni da će sva otvorena pitanja između Washingtona i Pekinga biti riješena u 90 dana, koliko bi trebalo trajati to primirje.

Kćer osnivača Huaweija

Jučer je ulagače dodatno zabrinula vijest da je u Kanadi uhićena Meng Wanzhou, financijska direktorica Huaweija i kćer osnivača tog telekomunikacijskog diva, i da je suočena s izručenjem SAD-u.

Sudsko ročište zakazano je u petak, a kinesko ministarstvo vanjskih poslova zatražilo je da se Meng odmah oslobodi.

Uhićenje je, pišu agencije, povezano s kršenjem američkih sankcija Iranu. Vlasti SAD-a, naime, vode istragu zbog sumnji da je Huawei od 2016. prodavao proizvode proizvedene u SAD-u Iranu i drugim zemljama koje su pod američkim sankcijama.

Ulagači na burzama plaše se da bi to uhićenje moglo ponovno zaoštriti odnose između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava ne samo po pitanju carina, nego i tehnološke hegemonije.

Osim toga, ulagači ne žele riskirati uoči današnje objave podataka o zapošljavanju u SAD-u u studenome, koji će pokazati usporava li se rast najvećeg svjetskog gospodarstva.

Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da je broj zaposlenih povećan za 200 tisuća, nakon 250 tisuća u listopadu.

„Na tržištu prevladava mišljenje da se rast američkog gospodarstva usporava brže nego što se očekivalo, nakon fiskalnih poticaja početkom godine, dok su inflacijski pritisci popustili nakon oštrog pada cijena nafte. Izvješće o zapošljavanju važno je jer će pokazati usporava li se rast gospodarstva brže nego što se očekivalo”, kaže Tapa Strickland, ekonomist u National Australia Bank.

Dolar slabi

Pozitivno je na tržišta, pak, utjecao napis Wall Street Journala da čelnici američke središnje banke razmatraju da li da signaliziraju tržištima stanku u podizanju kamata.

Analitičari očekuju da će Fed još jednom, već četvrti put ove godine, polovicom prosinca povećati ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova.

No, zbog usporavanja rasta globalnog gospodarstva, uključujući i američko, te slabljenja inflacijskih pritisaka, nakon oštrog pada cijena nafte, očekuje se da će Fed ubuduće usporiti tempo povećanja kamata.

Još nedavno procjenjivalo se da će u 2019. podići kamatne stope u tri navrata, dok se sada očekuje samo jedno povećanje.

Zbog toga, pak, padaju prinosi na američke državne obveznice, pa je na valutnim tržištima dolar pod pritiskom.

Njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je 0,3 posto, na 96,80 bodova.

Pritom je tečaj američke u odnosu na japansku valutu skliznuo na 112,70 jena, dok je jučer u ovo doba iznosio 112,75 jena.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,1375 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1340 dolara.

Od početka tjedna dolar je prema euru oslabio oko 0,5, a prema jenu oko 1 posto.

Cijene su nafte, pak, pale i jutros, nakon što su se jučer našle pod pritiskom jer Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) nije donijela konkretnu odluku o smanjenju proizvodnje jer čeka izjašnjavanje Rusije o tome koliko kani srezati proizvodnju.

Tako je jutros na američkom tržištu cijena barela pala oko 30 centi, na 51,20 dolara, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio 50-ak centi, na 59,60 dolara.