Što se događa s čelikom u građevini, o tome se mnogo govori među građevinarima, pa se tako, primjerice, njegovo poskupljenje spominje i kao jedan od nekoliko razloga skupih novih stanova. No proizvodnje čelika, željeza - u Hrvatskoj, koja je na potresnom području, gdje je statička obnova važnija od energetske - nema, domaće su željezare uništene.
To se moglo, među ostalim, čuti na nedavno održanim 15. Danima Hrvatske komore inženjera građevinarstva, najznačajnijem godišnjem okupljanju u graditeljskoj industriji.
Na okruglom stolu "Nacionalni plan oporavka i otpornosti - prilika za graditeljski sektor" istaknuto je kako je izuzetno važan element tog plana prostorno planiranje, koje mora postati protočno i transparentno, kako bi Hrvatska mogla iskoristiti sva financijska sredstva.
Lokomotiva koja vuče
Na pitanje što su izazovi u provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Mirko Habijanec, predsjednik granske Udruge građevinara Hrvatske i predsjednik uprave tvrtke Radnik, kazao je kako je građevinarstvo uvijek lokomotiva koja vuče sve ostalo. Jedan radnik u građevini je tri do pet radnika u ostalim industrijama.
- Inženjeri građevinarstva i građevinska struka u svakoj su drugoj državi važniji nego kod nas. U razvijenim europskim državama građevinarstvo čini do 8 posto BDP-a, a mi smo na polovici toga. Dok to ne postignemo, nećemo biti razvijena država - rekao je Habijanec, te upozorio Darka Horvata, ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, kako je od iznimne važnosti revitalizirati rad hrvatskih željezara.
Ministar Horvat replicirao je da je o tome bilo govora na nedavno održanim sastancima.
- Željezo je ključna komponenta. Ova inicijativa je pragmatična, razgovarali smo već o revitalizaciji jednog pogona. Nema još konkretnih odluka, ali znajte da smo čuli vapaj cijelog građevinskog sektora - rekao je Horvat.
Infrastruktura
Habijanec smatra da je poskupljenje željeza dio špekulantske igre, ali da u Njemačkoj zasigurno nije toliko poskupjelo kao kod nas, pa bi se naša država oko tog trebala bolje postaviti. Ovdje se, dodaje on, govori i o potresu u kojem je najvažnija statika.
- Što nam je potrebno za konstrukcijsku obnovu? Oplata, beton i armatura. A nemamo je, ovisimo o tome hoće li se neki globalisti sada sjetiti pa nam reći da je to pet puta skuplje ili čak, mi vam to uopće više ne možemo dati - kaže Mijo Habijanec.
Primjerice, na jednom gradilištu neka tvrtka treba 500 tona armature.
- Oni kažu dat ću vam je za cijenu od 40 posto, ali sve odjedanput. Pa ne može se tako raditi, zna se kako se to radi, i to su ucjene - istaknuo je on.
Bilo je govora i o revitalizaciji željezničke infrastrukture.
- Svjedočimo valu investicija u infrastrukturu, sam željeznički sustav treba najozbiljnije napraviti, većinu prometa, odnosno 75 posto, s cestovnog treba biti prebačen na željeznički promet. Potrebna nam je ozbiljna rekonstrukcija željezničkog sektora i promjena navika da se prebaci promet s cesta na željeznice. Do 2030. treba prema planu EU, 50 posto prometa prebaciti na željeznice - naglasio je Tomislav Mihotić, državni tajnik Ministarstva prometa i infrastrukture.
Tri milijarde kuna
Ekonomski analitičar Damir Novotny kazao je kako će novca za razvoj i obnovu biti, ali ključni izazov je stvaranje apsorpcijskog kapaciteta za korištenje tih sredstava. Na okruglom stolu iznesena je procjena da je za cjelovitu revitalizaciju grada Petrinje potrebno uložiti tri milijarde kuna, dok bi, primjerice, revitalizacije cijelog centra Zagreba donijela BDP-u 1,5-postotni poen.
Ministar Horvat naglasio je i da su uzanci koji su predmet uobičajenog ponašanja na gradilištima, dokument na kojem upravo rade stručne službe njegova ministarstva, te se nada kako će ga dovršiti do kraja lipnja ove godine. q
