Dok ministar rada i mirovinskog sustava Marin Piletić ukida penalizaciju za korisnike prijevremenih mirovina kada navrše 70 godina života, potičući ranije umirovljenje, mnoge europske zemlje idu u suprotnom smjeru. S produljenjem životnog vijeka i nastojeći osigurati održivost mirovinskih sustava, one povećavaju dob za umirovljenje. Tako će se u Belgiji 2030. godine odlaziti u mirovinu sa 67 godina, Velika Britanija dob umirovljenja podiže na 68 godina do 2046., a Danska na 69 do 2035.
Prema projekcijama OECD-u, do 2060. godine prosječna dob za umirovljenje u EU bit će približno 67 godina, odnosno 66,7 godina za muškarce i 66,4 godine za žene. To znači da će se u mirovinu ići najmanje dvije godine kasnije nego danas s obzirom na to da trenutačni prosjek iznosi 64,7 godina za muškarce i 63,8 godina za žene. Od ukupno 32 analizirane zemlje, stoji u publikaciji "Pensions at a Glance", dob za umirovljenje povećat će se u 20 zemalja za muškarce i u 24 zemlje za žene. Procjena se temelji na procjeni povećanja životnog vijeka i promjenama koje se temelje na već donesenim zakonima.
Najkasnije bi se u mirovinu trebalo odlaziti u Danskoj, sa 74 godine i za muškarce i žene, slijede Italija i Estonija sa 71 godinom, a za Nizozemsku, Švedsku i Cipar predviđa se dob umirovljenja od 70 godina. Dob umirovljenja u Finskoj i Slovačkoj bit će 69 godina, a u Portugalu 68. U pet će zemalja ta dob iznositi 67 godina - Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Belgiji, Norveškoj i Islandu, u Irskoj i Grčkoj također će premašiti 65 godina, odnosno dosegnuti 66 godina.
Hrvatska je među 14 zemalja u kojima će dob redovnog umirovljenja biti 65 godina, a u toj grupi se nalazi i nekoliko zemalja kojima je dob umirovljenja za žene i niža. Do 2060. razlika u dobi za umirovljenje između muškaraca i žena ostat će u samo četiri zemlje - Poljskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Turskoj. Najnižu dob umirovljenja, prema procjeni OECD-a, imat će Slovenija i Luksemburg, 62 godine za muškarce i žene, a najkraće će raditi žene u Poljskoj, do 60. godine.
Gledajući osobe koje su na tržište rada ušle 2022. godine, najveće povećanje dobi za umirovljenje čeka Tursku - 13 godina za muškarce i 14 godina za žene. U Danskoj će ono iznositi sedam godina za oba spola, a Estonija, Slovačka, Italija, Švedska i Cipar povećat će dob umirovljenja do 2060. godine za pet ili više godina.
Podaci OECD-a pokazuju da se trenutačno najkasnije u mirovinu odlazi u nordijskim zemljama. Dob umirovljenja od 67 godina, za oba spola, imaju Danska, Norveška i Island. Slijede Nizozemska (66,6 godina), Velika Britanija i Irska (obje 66 godina), Njemačka (65,8 godina) i Portugal (65,6 godina). Druge zemlje s dobi za redovno umirovljenje od 65 godina uključuju Hrvatsku, Austriju, Poljsku, Rumunjsku, Mađarsku, Švicarsku, Belgiju, Italiju, Španjolsku i Cipar. Najranije u mirovinu trenutačno odlaze muškarci u Grčkoj, Luksemburgu i Sloveniji, sa 62 godine, a žene u Austriji i Poljskoj, sa 60 godina.
Kada je riječ o redovnom zakonskom odlasku u mirovinu, Hrvatska u ovom trenutku ne odstupa od prosjeka, ali malo je drugačija situacija s prijevremenim umirovljenjem. U odnosu na ostale zemlje, ti su uvjeti blaži, kako po dobi (uz propisani staž, 60 godina za muškarce, a za žene ove godine 58 godina i devet mjeseci), tako i po iznosu penalizacije: 2,4 posto godišnje, odnosno maksimalno 12 posto za pet godina. Penalizacija za prijevremeno umirovljenje u zemljama EU kreće se između 3 i 8 posto po godini, a raniji odlazak u mirovinu moguć je dvije do četiri godine.
U Njemačkoj se, primjerice, u prijevremenu mirovinu može ići s navršenih 63,7 godina, a u Italiji i Španjolskoj sa 63 godine. Penalizacija u Njemačkoj iznosi 3,6 posto po godini, a u Španjolskoj od 6,5 do 8 posto po godini. Ipak, Hrvatska se odlučila za potpuno ukidanje penalizacije nakon navršenih 70 godina, a glavni je argument onih koji se zalažu za blaže uvjete ranijeg umirovljenja kraći životni vijek, osobito muškaraca, kao i povećan rizik od siromaštva osoba starije dobi.
Predstavljajući novi zakon u Saboru, ministar Marin Piletić nedavno je rekao da će ukidanje penalizacije za prijevremenu starosnu mirovinu s navršenih 70 godina u prosjeku donijeti povećanje mirovine od 57 eura za 127 tisuća korisnika. Uz taj dodatni trošak za mirovinski sustav, ekonomisti koji smatraju da je riječ o koraku "u krivom smjeru" te ističu njegove druge negativne posljedice. Uz ostalo, taj korak umanjuje razliku između onih koji su radili dulje i onih koji ranije odlaze u mirovinu, demotivira radnu aktivnost i šalje krivu poruku o isplativosti duljeg rada.
Zakon donosi i dodatne "bonifikacije" za dulji ostanak u svijetu rada, ali nastavak rada nakon 65. godine ovisi o brojnim okolnostima. Češći je u profesijama koje zahtijevaju visoku stručnu spremu i specijalizaciju, osobito u javnom sektoru. Međutim, u privatnom sektoru, koji nastoji smanjiti trošak radne snage, nerijetko se potiče ranije umirovljenje radnika, a onda ih, prema potrebi, angažiraju za rad na skraćeno radno vrijeme.
Komentari
0