Ako ga nemate gdje puniti, bilo kod kuće ili na poslu, ni ne pomišljajte na kupnju električnog automobila. Jedostavno nema smisla. Posljednji popis stanovništva iz 2021., međutim, pokazuje da gotovo četiri petine građana Hrvatske (78 posto) živi u obiteljskim kućama i može strujom puniti bateriju električnog automobila iz kućne utičnice ili wallboxa, a dio od preostala 22 posto može to činiti na poslu ili u garaži svoje novije stambene zgrade, pa će skupe javne punionice koristiti samo na duljim putovanjima kad nemaju pristup jeftinoj struji. Većina naših građana, dakle, može razmišljati o kupnji električnog automobila, pogotovo u vrijeme državnih poticaja.
12 mitova
Doseg je još uvijek skroman
Netočno. Prosječni hrvatski vozač godišnje prevali 11.733 kilometara, pokazuju statistike Centra za vozila Hrvatske. Dnevno, dakle, jedva 32 kilometra! S druge strane, većina današnjih električnih automobila s jednim punjenjem prosječne baterije od 60 kWh prijeđe najmanje 300 kilometara. Njemački specijalizirani autočasopis AutoBild čak je otišao i korak dalje i objavio mjerenja potrošnje električnih automobila na autocesti, koja su pokazala da je većina od pedeset testiranih primjeraka čak pri 130 km/h uspijevala prevaliti više od 300 kilometara, njih šest čak i više od 400 kilometara.
Baterije brzo gube kapacitet
Netočno. Nakon 100.000 prevezenih kilometara, baterija električnog automobila još uvijek je imala 93 posto kapaciteta s početka svog životnog vijeka po izlasku iz tvornice, pokazao je prvi maratonski test električnog automobila njemačkog autokluba ADAC. I to unatoč činjenici da je (pre)često bio punjen na brzim punjačima, i to u potpunosti, odnosno 100 posto. Većina proizvođača nudi jamstvo na bateriju u trajanju od najmanje osam godina i 100.000 kilometara.
Pojedini čak i više, poput Renaulta koji će besplatno zamijeniti bateriju padne li kapacitet ispod 70 posto u roku od 8 godina ili prevaljenih 160.000 kilometara. Dugoočekivani prijedlog Europske komisije za normu Euro 7 obuhvaća i baterije električnih automobila, odnosno plug-in hibrida koji će morati zadržati 80 posto kapaciteta nakon pet godina ili 100.000 kilometara, odnosno 70 posto nakon osam godina i 160.000 kilometara.
Punjenje je skupo
Netočno. Električni automobili zamišljeni su da se pune kod kuće, noću kad je struja jeftinija - 1 kWh platit ćete 3,7 centi, pa ćete bateriju od 70 kWh napuniti za svega 2,6 eura, što će vam biti dovoljno za 350 kilometara. Stotinu kilometara ćete, dakle, platiti svega 74 centa. Punite li, pak, automobil na radnom mjestu tijekom dana (7,5 centi/kWh), još uvijek ćete bateriju od 70 kWh napuniti za svega 5,2 eura, odnosno stotinu kilometara platiti 1,49 eura. Manje od litre goriva! Javne punionice u tom se slučaju koriste samo za dopunjavanje, a cijena 1 kWh kreće se od 0,29 do 0,45 eura, što znači da će vas punjenje baterije od 70 kWh u najgorem slučaju stajati 31,5 eura (9 eura za 100 km).
Jednostavno se ne isplate
Netočno. Pod uvjetom, dakako, da od države dobijete poticaje za kupnju u visini od dosadašnjih 70.000 kuna, odnosno preračunato 9290 eura, ali i da se odlučite za jedan od automobila niže ili srednje klase s cijenom do 40.000 eura, kao što je primjerice Renault Megane E-Tech. I, dakako, da ga strujom što ćešće punite kod kuće, noću kad je na snazi jeftinija tarifa.
Punite li ga kod kuće u 80 posto slučajeva, a preostalih 20 posto na javnim punionicama u pet ćete godina – uz prosječnu godišnju kilometražu od 11.733 kilometara – na struju potrošiti 1431 euro uz potrošnju od 20 kWh/100 km. Istodobno, za gorivo ćete u slučaju benzinskog Meganea TCe 140 potrošiti priličnih 6160 eura (7 l/100 km). Drugim riječima, samo ćete na gorivu uštedjeti priličnih 4728 eura. Istini za volju, električni Megane E-Tech čak je i s poticajima još uvijek 3800 eura skuplji od benzinskog Meganea TCe 140, ali je i bogatije opremljen, prostraniji u unutrašnjosti, tiši u vožnji...
Održavanje je skupo
Netočno. Električni automobili jednostavniji su i jeftiniji za održavanje. Renault je, primjerice, propisao samo zamjenu filtra kabine svakih 30.000, ulja za kočnice svakih 90.000 i akumulatora svakih 120.000 kilometara, pa trošak održavanja na 150.000 kilometara iznosi svega 661 euro. Istodobno, održavanje benzinskog Meganea TCe 140 stoji gotovo trostruko više – 1558 eura. Uz sve što i na električnom automobilu mijenjaju se još i ulje, filtri, remenje, svjećice, rashladna tekućina...
Punjenje baterije dugo traje
Netočno. Električni automobili zamišljeni su da se pune tijekom noći kad je struja jeftinija, za što je na trofaznoj utičnici uz 11 kW dovoljno 6,5 sati. Sporo punjenje, osim toga, osjetno produljuje životni vijek baterije. A kad je riječ o dugim putovanjima, većina suvremenih električnih automobila podržava punjenje istosmjernom strujom na ultrabrzim punjačima – Renault Megane E-Tech, primjerice, čak 130 kW, što znači da mu je za punjenje baterije od 10 do 80 posto dovoljno već 30 minuta.
Nema dovoljno struje za sve aute
Netočno. Uz prosječno godišnje prevaljenih 11.733 kilometara, šest tisuća danas kod nas registriranih električnih automobila godišnje potroši svega 13,2 GWh struje - kap u moru godišnje proizvedenih 19.000 GWh. I ne samo to, svake godine višak ostane oko 1000 GWh, što je dovoljno za čak 450.000 automobila na struju!
Drugim riječima, četvrtina trenutno registriranih osobnih automobila u Hrvatskoj već danas bi mogla biti na struju i da se to uopće ne osjeti. Da stvar bude bolja, HEP do 2030. planira udvostručiti proizvodnju na čak 40.000 GWh godišnje. I to uglavnom iz obnovljivih izvora (solarne i vjetroelektrane).
Opasni su i lako se zapale
Netočno. Najpreciznije statistike o uzrocima požara na automobilima vode Šveđani. U toj skandinavskoj zemlji 2022. bilo je registrirano 611.000 električnih vozila i hibrida, a zabilježeno je 16 požara, što je vjerojatnost od požara 1 prema 38.000. S druge strane, 4,4 milijuna benzinskih i dizelskih motorima pokretanih automobila bilo je registrirano 2022., a zabilježena su 3384 požara, što je vjerojatnost od 1 prema 1300.
Vjerojatnost, dakle, da će se zapaliti električni ili hibridni automobil je 29 puta manja nego u slučaju motora s unutrašnjim sagorijevanjem. Vatrogasci su, također, osposobljeni za gašenje požara na električnim vozilima u cijeloj EU.
Teški su i loše se voze
Djelomice točno. Električni automobili u prosjeku teže petstotinjak kilograma više, ali je težina smještena nisko, jer su baterije uglavnom ugrađene u dvostruki pod. Težina se u stvari osjeća jedino na kočenju i pri prelasku preko kratkih, poprečnih neravnina s niskoprofilnim gumama. Regenerativno kočenje sjajna je stvar na zavojitoj cesti, pogotovo na brojnim električnim automobilima sa stražnjim pogonom, reakcije na dodavanje gasa su trenutne, a gas se precizno može dozirati. A da su i prilično brzi – potvrdio je i rekord Rimac Nevere na Nurburgringu u vremenu od 7 minuta, 5 sekundi i 298 tisućinki, što je 25. rezultat svih vremena na Nordschleifeu.
Mreža punionica je nedovoljno razvijena
Netočno. Hrvatska je krajem prošle godine brojala oko 950 javnih punionica s oko 1700 priključaka. Uglavnom je riječ o puniocama od 11 i 22 kW, manje ih je od 50 kW, a na prste se može nabrojati ultrabrze punionice s više od 150 kW. To bi se, međutim, trebalo promijeniti već u proljeće iduće godine, jer je 12. listopada na snagu stupila Europska regulativa za infrastrukturu alternativnih goriva (AFIR), koja je državama članicama EU propisala najmanji broj punionica duž prometnog koridora TEN-T, kojeg kod nas čine dionice autocesta Rijeka-Zagreb-Goričan i Zagreb-Bregana – svakih 60 kilometara po ukupno 400 kW, od čega najmanje jedan priključak od 150 kW.
Propisana je, također, i ukupna snaga punionica u svakoj pojedinoj državi članici prema broju registriranih električnih automobila – 1,3 kW za svaki registrirani elektroauto i 0,8 kW za svaki plug-in hibrid. Kod nas je sredinom godine bilo 5850 električnih i 3000 plug-in hibridnih, što znači 10.005 kW. Veći je, međutim, problem neodržavanje, jer su brojne punionice tjednima, pa čak i mjesecima izvan pogona.
Nečujni su i opasni za pješake i bicikliste
Netočno. Premda elektromotori jesu nečujni, još pred četiri godine propisano je da električni auti moraju ispuštati zvuk pri brzinama manjim od 30 km/h. Pri višim brzinama se, naime, automobil čuje zahvaljujući kotrljanju guma. Gotovo svi novi auti, također, raspolažu i sustavom automatskog kočenja u nuždi u gradu s prepoznavanjem pješaka i biciklista.
Slabo drže cijenu i teško se prodaju kao rabljeni
Djelomice točno. Premda je tržište električnih rabljenih automobila još u povojima i kupci su oprezni, jeftiniji primjerci lako pronalaze kupca i dobro drže cijenu. Za na našem tržištu najpopularniji električni automobil - Renault Twingo Electric R80 - iz 2020. s prevaljenih 20.000 kilometara u oglasniku se traži 16.000 eura, dok je kao nov stajao 18.000 eura. U tri godine na vrijednosti je, dakle, izgubio samo 12,5 posto.
Istodobno, za jednako star benzinski Twingo 1.0 SCe s prevaljenih 15.000 kilometara u oglasniku se traži 9.500 eura, dok je kao nov stajao 10.800 eura, što je pad vrijednosti od 12 posto. Slična je situacija i u Njemačkoj, gdje tri godine star Twingo Electric R80 sa 20.000 kilometara stoji oko 14.500 eura, a Twingo 1.0 SCe oko 9000 eura. Skuplji električni automobili, međutim, više gube na cijeni i teže se prodaju kao rabljeni.
Sadržaj nastao u suradnji s Renaultom