Reforma lokalne samouprave u Hrvatskoj i dalje je na dugom štapu. Zaključak je to koji se može izvući iz izjave Darka Nekića, državnog tajnika u Ministarstvu uprave, koji je jučer sudjelovao na predstavljanju rezultata novog istraživanja Instituta za javne financije (IJF) o transparentnosti proračuna lokalnih jedinica u Hrvatskoj.
Naime, kako je pojasnio Nekić, Ministarstvo uprave od kraja 2018. analizira podatke o uspješnosti funkcioniranja lokalnih jedinica u Hrvatskoj.
No, radi se, upozorio je, o ogromnom broju podataka, koje treba detaljno proučiti, što znači da se prijedlozi o teritorijalnom preustroju zemlje ili izmjenama postojećeg ustroja mogu očekivati tek krajem sljedeće godine.
Trn u oku
Ogroman broj jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj - a radi se o ukupno 128 gradova i 428 općina - već je dugo trn u oku kako poslodavaca tako i dijela političke elite i akademske zajednice. Znatan broj lokalnih jedinica nije se u stanju ni samostalno financirati, nego ovise o pomoći iz državne blagajne.
Ne čudi stoga što na potrebu reforme lokalne samouprave u Hrvatskoj u svojim izvješćima upozorava i Europska komisija. Ipak, nijedna Vlada dosad nije smogla snage uhvatiti se u koštac s atomiziranom lokalnom samoupravom u Hrvatskoj.
Inače, novo istraživanje o transparentnosti proračuna lokalnih jedinica, koje su stručnjaci IJF-a Katarina Ott, Mihaela Bronić, Miroslav Petrušić, Branko Stanić i Simona Prijaković proveli analizirajući broj i vrstu proračunskih dokumenata koje su županije, gradovi i općine objavili u razdoblju od studenoga prošle do ožujka ove godine, pokazalo je da u Hrvatskoj raste transparentnost objave proračunskih dokumenata.
Pojednostavljeno, proračunska transparentnost županija mogla bi se ocijeniti peticom s obzirom na to da je prosječna ocjena koju su dobile 4,9, a transparentnost gradova i općina četvorkom jer je prosječna ocjena proračunske transparentnosti gradova u ovom, petom po redu godišnjem istraživanju 4,3, a općina 3,8.
Kategorija bizarnog
- Proračunska transparentnost lokalnih jedinica stalno se popravlja, no i dalje ima prostora za poboljšanja - ocijenila je Katarina Ott, ravnateljica IJF-a.
U IJF-u pritom ističu da su razlike u proračunskoj transparentnosti među županijama, gradovima i općinama jako velike.
Štoviše, dio lokalnih jedinca još ne objavljuje ni zakonom obvezne dokumente o proračunu, pa je tako u ovom istraživanju bez ijednog objavljenog proračunskog dokumenta još bilo 15 općina.
Gotovo u kategoriju bizarnog ulazi i podatak IJF-a da jedna hrvatska općina još nema ni službene mrežne stranice.
Odlikaši Rijeka, Pazin, Bjelovar i Vrgorac te općina Stankovci
Po proračunskoj transparentnosti najbolje kotiraju, ističu u IJF-u, Primorsko-goranska, Požeško-slavonska i Koprivničko-križevačka županija, a najmanje su transparentne Splitsko-dalmatinska, Vukovarsko-srijemska, Dubrovačko-neretvanska i Zadarska županija.
Od gradova, pak, u IJF-u posebno ističu primjere Rijeke i Pazina, koji građanima nude mogućnost da sudjeluju u planiranju i kreiranju proračuna, te Bjelovara. Kada je riječ o općinama, u istraživanju su posebno zadovoljni Stankovcima, koji su u kratkom roku skočili s nula na pet objavljenih proračunskih dokumenata. U sličnu bi se kategoriju među gradovima mogao svrstati Vrgorac, koji je s jednog objavljenog dokumenta vrlo brzo došao do pet.
- Mi u Dalmaciji ne reagiramo na prvu! Moramo dvije-tri godine biti na nuli, a onda naglo dođemo do ocjene pet - našalio se Željko Baradić, općinski načelnik Stankovaca, koji smatra da su građani informirani o lokalnim financijama.
- Novac kojim raspolažemo novac je svih naših građana. Proteklih smo godina temeljito promijenili način ponašanja - poručio je Ante Pranić, gradonačelnik Vrgorca.
Među preporukama IJF-a za poboljšanje proračunske transparentnosti na lokalnoj razini posebno se ističe veće uključivanje građana u proračunske procese, s obzirom na to da, kako napominju, sama objava dokumenata ne znači i apsolutnu transparentnost. Preporučuju i da se proračunska transparentnost adekvatno definira u zakonima.