Zdravo Marić, ministar financija najavio je jutros u emisiji Hrvatskog radija "Poslovni tjedan" da bi proračun opće države i u ovoj godini mogao biti u suficitu, iako je planiran deficit od dvije milijarde kuna, odnosno 0,5 posto bruto domaćeg proizvoda.
"U prvih šest mjeseci ove godine ponovno je zabilježen suficit, odnosno višak u proračunu opće države od milijardu i 600 milijuna kuna. Bit ću iskren, ja se u pravilu ne volim previše na to referirati. Polovica je godine, imamo još izazova do kraja godine, ali činit ćemo sve da proračun bude kao što je bio u protekle dvije godine - bolji od originalnih projekcija. To je nešto što posebno gledaju rejting agencije. To je nešto što je nama izuzetno važno, da vratimo hrvatski kreditni rejting u investicijsku zonu, na dobrom smo putu", ustvrdio je Marić u emisiji koju je vodila Eliana Čandrlić Glibota, glavna urednica programa Hrvatskoga radija.
Manje kamate
Podsjetimo, za suficit u prvih pola godine zaslužan je veliki višak prihoda nad rashodima koji su ostvarile jedinice lokalne uprave od čak 1,7 milijardi kuna (zbog velikog prihoda od poreza na dohodak), te takozvani izvanproračunski fondovi (HZZO, HAC-a i druge tvrtke i ustanove), koji su također imali plus od 1,7 milijardi kuna, dok je takozvana središnja država malo podbacila, jer je imala za 200 milijuna kuna veći deficit od predviđenog. "Uravnoteženje državnog proračuna bitno je ne samo zbog što rejting agencije mogu povećati kreditni rejting Hrvatske, već zbog toga što bi to onda značilo manje kamate za gospodarstvo i građane i zbog toga što bi to povećalo investicijske izglede za Hrvatsku", ustvrdio je Zdravko Marić.
Međutim, istaknuo je kako određena opasnost za državni proračuna dolazi od mogućeg aktiviranja državnog jamstva za 96 milijuna eura kredita danog Uljaniku početkom ove godine koji ovog tjedna dolazi na naplatu, ali i mogućih ukupnih 70 milijuna eura ukupnih jamstava za neke otkazane brodove ili brodove koji se još grade. "Mi smo u pregovorima s bankama da vidimo što se tu može napraviti, ali nam je problem što Ministarstvo financija nema uvid u detalje oko stanja izgrađenosti nekih brodova i ugovora vezanih za te brodove, pa ne znamo koje su stvarno okolnosti za aktiviranja tih jamstava. Uz to, nakon što je Ministarstvo gospodarstva dogovorilo s norveškim investitorom nastavak izgradnje jednog broda koji je bio otkazan, sada treba pronaći novac za to", naglasio je Marić, a brojke govore kako za taj brod treba još 22 milijuna eura.
Pregovori s bankama
"Državnom proračunu u ovom trenutku jedna od osnovnih prijetnji, koja nije originalno bila planirana, je protestiranje državnih jamstava koja su bila u proteklom razdoblju izdavana i davana tom brodogradilištu - za gradnju brodova, za dizanje kredita za gradnju brodova, pa između ostalog imamo i ovaj sanacijski kredit koji je , ispostavilo se, bio u potpunosti korišten ili najvećim dijelom za isplate plaća radnicima, odnosno najvećim dijelom za funkcioniranje samog brodogradilišta. Dolazimo do situacije da brodogradilište nije u stanju izmiriti svoje financijske obveze i postoji opasnost da neka od tih jamstava budu protestirana", rekao je Marić.
Na pitanje jesu li banke spremne na kompromise odgovorio je da to tek treba vidjeti. "Vidjet ćemo po njihovim reakcijama. Ja sam ih pozvao na jedan sastanak, da vidimo koliko je to ukupno stanje, jer ja u Ministarstvu financija imam pregled izdanih jamstava, nemam puni uvid u to kako su se određene kreditne partije dogovarale. Svjesni smo činjenice da vrijeme ide. Vlada je donijela odluku da će pokriti plaće za srpanj i kolovoz. Naravno da neki sada pitaju što dalje? Moja je odgovornost gledati iz perspektive poreznih obveznika i državnog proračuna. Sigurno da takve situacije donose određene izazove proračunu. Siguran sam da se mi s tim izazovima možemo nositi. Ali isto tako moramo biti svjesni da, što je više takvih situacija, manji je manevarski prostor za kreativne stvari, a nazvat ću porezno rasterećenje kreativnom stvari", naglasio je Zdravko Marić.