Unatoč pokušajima, bankari nisu uspjeli naći način kako se nositi s novim pravilima o zaštiti osobnih podataka pa će od 25. svibnja, kada na snagu stupa Opća uredba o zaštiti podataka, privremeno s radom prestati Hrvatski registar obveza po kreditima (HROK). To znači da će “zastati s razmjenom podataka i izdavanjem kreditnih izvješća za građane”.
Kako u priopćenju navodi Hrvatska udruga banaka, HROK će nastaviti razmjenjivati podatke i izdavati izvješća za pravne osobe, ali ne i za fizičke osobe koje obavljaju poslovnu djelatnost, kao što su obrti, OPG i slobodna zanimanja.
“U tehničkoj i regulatornoj prilagodbi svog poslovanja, HROK želi otkloniti svaku potencijalnu nejasnoću u budućoj primjeni GDPR-a te će nastaviti s poslovanjem u punom opsegu svoje registrirane djelatnosti odmah nakon zadovoljavajuće prilagodbe novom propisu”, navodi HUB.
Dokumenti
Bankari su se na taj korak odlučili kako bi izbjegli plaćanje visokih kazni koje mogu doseći 20 milijuna eura u slučaju nepoštivanja novih pravila o zaštiti osobnih podataka. No, HUB se poziva na slučaj Austrije i Francuske koje su u prvim mjesecima primjene GDPR-a odlučile odgoditi kažnjavanje i usmjeriti se na dodatne provjere i edukacije zbog izostanka “pravne i poslovne prakse, nužne zbog kompleksnosti procesa usklađivanja sa GDPR-om, jednako kao i visine zapriječenih kazni”.
S radom prestaje i Sustav razmjene informacija o klijentima koji nisu ispunili svoju dospjelu obvezu u roku, koji je organiziran pri HUB-u, a često se naziva i crnom listom dužnika, s obzirom na to da se njime razmjenjuju podaci koji se odnose na neurednu otplatu kredita. No, u HUB-u ističu da će nakon završetka procesa prilagodbe novom europskim pravu HROK nastaviti s radom “u punom opsegu razmjene podataka potrebnih za zaštitu od kreditnog rizika i za građane, te će o tome pravodobno obavijestiti javnost”.
Kako u idućem razdoblju banke neće moći raspolagati podacima o kreditnoj sposobnosti svojih klijenata, postavlja se pitanje što će to značiti za dinamiku odobravanja kredita.
Nastojeći minimizirati potencijalne negativne učinke na svoje poslovanje i klijente, u Erste banci kažu da su prilagodili svoj kreditni proces novonastaloj situaciji.
- U samom kreditnom procesu kratkoročno neće biti značajnijih promjena u proceduri odobravanja kredita. Svi će klijenti davati izjavu o svojim dugovanjima u drugim bankama te će se banka oslanjati na te podatke u procjeni kreditne sposobnosti - objašnjavaju u toj banci.
Najveća promjena je u tome, dodaju, što će građani koji nisu klijenti banke, uz dokumentaciju potrebnu za podnošenje kreditnog zahtjeva, od sada prilagati i pregled prometa po računu banke u kojoj ostvaruju redovita mjesečna primanja.
Kamate
- Radi se o nužnom dodatnom koraku kako bi banka, u nemogućnosti povlačenja kreditnog izvješća HROK-a, ipak dobila potrebne informacije za adekvatnu procjenu kreditne sposobnosti tih klijenata - objašnjavanju u Erste banci. No, kratkoročno gledano, ne očekuju bilo kakav zastoj u kreditiranju niti planiraju promjenu svojih kreditnih politika. - Nadamo se da je ipak riječ o privremenoj situaciji te da će se uskoro naći optimalno rješenje za nastavak rada HROK-a, u interesu svih uključenih strana - ističu.
Početkom ove godine banke su se žalilie zbog pooštravanja uvjeta kreditiranja uslijed izmjena Ovršnog zakona kojima se, umjesto dvije trećine, od ovrhe moraju zaštititi tri četvrtine prosječne plaće. Time je smanjena i kreditna sposobnost onih kojima je plaća manja od prosječne. No, podaci za prve mjesece ove godine pokazuju da ipak nije došlo do usporavanja rasta kredita. Nastavljaju umjereni rast, ali predvode gotovinski krediti koje je najlakše dobiti. K tome, kamatne stope na te kredite više nisu tako velike, pale su na prosječnih 5,3 posto.
Da hrvatske tvrtke nisu izuzeće po (ne)spremnosti za primjenu GDPR-a, pokazuje i članak Financial Timesa posvećen toj temi, a u kojem se navodi da su svi to ostavili za posljednji trenutak, unatoč činjenici da su imali rok od dvije godine.
Suglasnost
Od svake tvrtke koja raspolaže osobnim podacima pojedinca GDPR zahtijeva transparentnost u procesu prikupljanja, pohranjivanja i procesuiranja. Moraju dobiti suglasnost potrošača za korištenje i zadržavanje podataka, ažurirati ih, bristati stare podatke, a ako se radi o velikom broju osobnih podataka, moraju imenovati i službenika za zaštitu podataka. Uz ostalo, potrošači će imati pravo zatražiti brisanje podataka o sebi iz poslovne baze. U konačnici, navodi FT, utjecaj GDPR-a će ovisiti o tome u kojoj će mjeri pojedinci doista upotrijebiti veću moć koju im daju nova pravila.