Europski fondovi

Zbog slabe iskorištenosti EU fondova, Hrvatskoj prijete sankcije Europske komisije

AUTOR:

  • Tea Trubić

OBJAVLJENO:

12.6.2018. u 16:35

AUTOR:

  • Tea Trubić

OBJAVLJENO:

12.6.2018. u 16:35

Zagreb, 120618.
Poslovni centar Almeria, Vukovarska ulica.
Prepreke i izazovi u koristenju EU fondova u Republici Hrvatskoj.
Na fotografiji: Ariana Vela.
Foto: Ranko Suvar / CROPIX
Ranko Šuvar / CROPIX

Ariana Vela, vlasnica Učilišta EU PROJEKTI

Statistički podaci ne govore u prilog uspješnom ugovaranju i dodjeljivanju bespovratnih europskih sredstva. Zbog činjenice da je u tekućem financijskom razdoblju Hrvatska uspješno ugovorila samo 40 posto raspoloživih sredstava ESIF fonda, a da je u ovom periodu prema smjernicama Europske komisije trebala ugovoriti najmanje 70 posto, postoji vrlo realna opasnost od sankcija.

Poražavajući rezultati Državnog ureda za reviziju o uspješnosti hrvatskog korištenja europskih sredstava zabrinuli su konzultante i predstavnike nadležnih državnih tijela, koji su na jučerašnjoj konferenciji o preprekama i izazovima u korištenju EU fondova pokušali pronaći uzroke i rješenja. Konferenciju je organiziralo Učilište EU PROJEKTI uz sufinanciranje Europske unije.

-  Financijske korekcije Europske komisije, koliko god nisu poželjne, nisu neuobičajena praksa i prema našim saznanjima, ne postoji niti jedna članica Europske unije koja se s njima nije susrela. - rekla je državna tajnica Spomenka Đurić.

Opasnost od „financijskih korekcija” je realna

Ukoliko do prosinca 2018. godine Hrvatska ne pokaže znatan pomak po pitanju ugovaranja projekata u financijskom razdoblju 2014. - 2020., Europska bi komisija mogla izvršiti financijske korekcije čime bi onemogućila Hrvatskoj da iskoristi sva raspoloživa financijska sredstva. Trenutno, hrvatski prijavitelji imaju mogućnost iskorištavanja 94 posto ukupno raspoloživih sredstava prema svakoj prioritetnoj osi, dok je 6 posto sredstava sačuvano kao svojevrsna "rezerva". Naime, tek nakon što Hrvatska Europskoj komisiji uspješno dokaže da može i zna iskoristiti sredstva koja joj stoje na raspolaganju, tih će dodatnih 6 posto biti odobreno za korištenje. U suprotnom, Hrvatska će biti penalizirana.

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije planira u tekućoj godini uložiti dodatan napor kako bi do prosinca ta brojka narasla na 60 posto, dok do kraja 2020. Ministarstvo najavljuje ispunjenje svih ostalih zahtjeva.

Puno je pozornosti na konferenciji bilo posvećeno infrastrukturnim projektima, od kojih je poseban naglasak stavljen na projekt „Pelješki most”. S obzirom na činjenicu da veliki infrastrukturni projekti zbog svoje kompleksnosti nerijetko kasne s početkom (kao što je slučaj i s Pelješkim mostom), postavlja se pitanje hoće li oni moći biti završeni do kraja 2023. godine, kao što je to strogo definirano. Kao jedan od vodećih razloga takvih komplikacija navodi se dugotrajnost provedbe procesa javne nabave, koji dodatno kompromitira pravovremeni završetak infrastrukturnih projekata.

Najveća kritika Ministarstvu bila je upućena upravo iz redova konzultanata. Isfrustrirani dvostrukim kriterijima s kojima se suočavaju korisnici i državna tijela, naglašavaju kako je potrebno implementirati sustav u kojem će obje strane biti podjednako kažnjene za kršenje propisa i odredbi. Naime, do sada je najveći problem bio upravo u nemogućnosti državnih tijela da pravovremeno raspišu najavljeni natječaj ili da pravovremeno objave rezultate istog, što je onemogućilo prijavitelje da realno procjene početak i završetak projekata.

Kao vodeći problemi u iskorištavanju sredstva navedeni su i sporost državnih institucija, problemi s javnom nabavom, kompleksnost administracije te financijske korekcije korisnika koje nastaju zbog nejasnih propisa i različitih interpretacija ispravnog poslovanja posredničkih tijela.

Međutim, da sve nije tako crno govori činjenica kako je prioritetna os PO3, koja privatnim poduzećima pruža mogućnost unaprjeđenja njihove poslovne konkurentnosti, već u ovom trenutku zadovoljila kriterije Europske komisije te može računati na još više sredstava tijekom sljedećeg financijskog razdoblja.

Novo ruho poznatog portala

Danas je na konferenciji predstavljena i redizajnirana verzija svima poznatog portala eu-projekti.info. Portal je nastao 2012. godine kao želja da se sve raspoložive informacije o dostupnim natječajima objedine kako bi se interesentima i korisnicima olakšalo snalaženje u mogućnostima apliciranja za sredstva. Novo izdanje portala zamišljeno je kao središnje mjesto za davanje stručnih objašnjenja i komentara iz sektora korištenja EU fondova. Osim tražilice natječaja, koja je u novoj verziji portala praktičnija za korištenje i korisnicima omogućava filtriranje svih dostupnih informacija, na portalu će biti dostupne i razne druge korisne informacije za potencijalne korisnike bespovratnih sredstva.