Glavni razlozi zašto Hrvatska zaostaje za mediteranskim zemljama u golf turizmu su spora administracija, komplicirane zakonske regulative, međuresorno 'loptanje' i negativno javno mnijenje o tome, istaknuto je na 5. konferenciji o golf turizmu u ponedjeljak u Zaprešiću.
Konferencija, u organizaciji i suorganizaciji tvrtki D.S. Golf i Julius Rose u zaprešičkim Novim dvorima, u sklopu manifestacije Dani Jelačiča, okupila je stotinjak sudionika, većinom golf entuzijasta te predstavnike nekoliko ministarstava, grada Zaprešića, Zagrebačke i iz drugih županija.
"Negativan stav u javnosti oko golfa uzrokovan je djelovanjem ekoloških udruga koje su tvrdile da to narušava ekološku ravnotežu, ali i malverzacijama sa zemljištem kojih je bilo, a nikoga nije bilo da takav stav dovoljno snažno mijenja na bolje. Zato se i rade ankete javnog mnijenja, koje će biti gotove za neko vrijeme pa će se više znati je li se nešto bitno promijenilo, a u planu je i komunikacijska kampanja prema javnosti kako bi se bolje objasnilo što su prednosti golf turizma", naglasio je na konferenciji Siniša Horak iz Instituta za turizam, koji zajedno s tvrtkom D.S. Golf provodi te ankete.
Negativni stav javnosti o golfu neosnovanim smatra i savjetnik ministra turizma Ivan Herak, koji ističe da javnost zapravo nije dovoljno ni upoznata s time što golf turizam može donijeti zajednici i koliko s novim tehnologijama štiti okoliš.
"Golf turizam je označen bitnim u nacionalnoj turističkoj strategiji, postoji i njegov akcijski plan, no, na žalost, i dalje nema razvoja takve ponude koja može bitno produljiti sezonu, niti možemo biti zadovoljni što u tom segmentu zaostajemo za brojnim europskim i mediteranskim zemljama", smatra Herak.
Ocjenjuje i da je u svemu tome ključni problem nedostatak provedbe projekata, kojih ima u više županija, i to često zbog teškog ili nemogućeg ishođenja lokacijskih dozvola.
Još se bavimo 'bazičnim' pitanjima
S obzirom da se problematika golf turizma i golf igrališta veže uz više zakona i ministarstava, odnosno i za državnu i lokalnu razinu, pomoćnik ministra turizma Robert Pende kazao je da se dijelom i zbog toga u Hrvatskoj još uvijek "bavimo bazičnim pitanjima i pretpostavkama može li se golf kao komercijalni projekt uopće postaviti".
"Još se ne bavimo detaljima koliko, gdje i zašto bi bilo dobro da ima golfa i koji su njegovi efekti, nego tek pojedinim projektima koji su nedostatni, što pokazuje i to da trenutno u Hrvatskom imamo samo dva golf igrališta. Pokušava se na međuresorskim sastancima doći do neke realne cijene zemljišta i naknada koje bi investitor trebao platiti, kao i o poslovnim modelima, među kojima su moguća i javno-privatna partnerstva. Ali, prije svega golf bi trebao biti komercijalno i privatno ulaganje", poručio je Pende.
Cijena ulaganja koju bi trebao platiti investitor, a koja uključuje i razne naknade, previsoka je, smatra državni tajnik u Ministarstvu državne imovine Tomislav Boban, koji navodi da bi prvi iskorak bio kada bi se utvrdila cijena odnosno iznos naknade prava građenja, koja se sada utvrđuje po procjeni zemljišta.
"Na konferenciji sam i u ime ministra državne imovine i premijera, što znači i da je Vlada angažirana oko rješavanja otvorenih pitanja koji onemogućavaju razvoj golfa", kazao je Boban.
Državni tajnik Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja Željko Uhlir podsjetio je da je lani promijenjen zakon o komunalnom gospodarstvu po kojemu sada lokalna samouprava i uprava mogu ako žele djelomice osloboditi investitore od tih naknada.
"U razvoju golfa svi trebaju sudjelovati, od države na niže, a osim s negativnim javnim mnijenjem 'borimo' se pri tome i s problematičnim investitorima, koji traže dozvole za projekte koji nisu dobri za prostor. Događa se i da lokalne samouprave i uprave koče stvari i ne žele donositi odluke, a svi trebaju znati i da se golf ne može osloboditi komunalne naknade državnom represijom", poručio je Uhlir.
Primjere iz prakse iznio je zaprešički gradonačelnik Željko Turk, kazavši da oni u Zaprešiću upravljaju s državnim zemljištem od više od 100 hektara na kojemu je golf vježbalište sa tri rupe, kojeg održava zaprešičko komunalno poduzeće, dok je poduzetnik i vlasnik dva golf terena u Biogradu i Zagrebu Antun Mikec naglasio brojne probleme s kojima se suočava u tom poslu.
"Čini mi se da su se svi u državi i niže 'spleli' oko traženja rješenja za golf, jer već 13 godina u Biogradu čekam razna odobrenja da mogu početi s radom na golf igralištu koje sam prije toliko godina počeo graditi na smetlištu. U Zagrebu je nešto lakše, ali i tu sam već uložio 3 milijuna eura i 'borim' se s jednim potokom i komunalnom naknadom", kaže Mikec.
Poručio je svima i da pokušaju pojednostaviti donošenje odluka i same odluke, jer dok se čekaju rješenja drugi u Austriji, Češkoj i dalje rade i otvaraju golf igrališta.
"Kako oni mogu, a mi ne možemo", pita se Mikec, zaključujući da tu nije problem ni u javnosti ni u njezinoj negativnoj percepciji, pa niti u investitorima, nego u "loptanju od resora do resora i konačnog donošenja odluke treba li Hrvatskoj stvarno golf ili ne, a ne da poslovi krenu pa stoje godinama".