Kiks države

Zbog problema sa sufinanciranjem najuspješniji gradovi zaustavljaju EU projekte?

AUTOR:

  • Gradonačelnik.hr

OBJAVLJENO:

19.12.2018. u 16:35

AUTOR:

  • Gradonačelnik.hr

OBJAVLJENO:

19.12.2018. u 16:35

Bjelovar, 040511.
Centar grada, svakodnevni zivot na setnici Korzo.
Foto : Srdjan Vrancic / CROPIX
Srđan Vrančić / Hanza Media

Centar Bjelovara, arhivska fotografija

U posljednje tri godine gradovi su udeseterostručili broj realiziranih projekata – sa 31 milijun eura u 2015., preko 83 milijuna 2016. na čak 360 milijuna eura realiziranih u prošloj godini, piše Gradonačelnik.hr.

Projekcije za 2018. pokazuju daljnji rast što je vidljivo i iz činjenice da je svih 200 milijuna kuna iz Fond za sufinanciranje 'planulo' u samo 19 dana, zbog čega sad dolazi do problema sa financiranjem domaće komponente u EU projektima pa gradovi očekuju da država osigura dodatna sredstva kako daljnji projekti ne bi došli u pitanje, piše Gradonačelnik.hr

Iako smo na razini države još uvijek nedovoljno uspješni u korištenju EU fondova – Hrvatska je lani povukla tek oko milijardu eura iz EU fondova, lokalna samouprava je iz godine u godinu sve uspješnija i jača u pripremi i ugovaranju EU projekata. Prema podacima Udruge gradova temeljenim na javno dostupnim izvorima, gradovi su prošle godine ugovorili čak 10 puta više EU projekata nego 2015. Lani je, naime, ugovoreno 360 milijuna eura, godinu ranije 83, a 2015. je ukupno ugovoreno projekata u vrijednosti od 31 milijun kuna. Projekcije za ovu godinu pokazuju daljnji rast, a u prilog tome najbolje govori činjenica da su državna sredstva – 200 milijuna kuna kuna namijenjenih za sufinanciranje provedbe EU projekata alocirana u samo 19 dana.

I iako je jačanje i sve veće efikasnost gradova u korištenju EU fondova itekako pozitivna priča i još jedan pokazatelj da lokalna samouprava može biti brža i efikasnija od države, u ovom slučaju najuspješniji gradovi, oni sa najvećim iznosima ugovorenih EU projekata, našli su se u problemu. Naime, s obzirom da će im se novom poreznom reformom dodatno smanjiti porezni prihodi (po procjeni Ministarstva financija 310, a Udruge gradova za čak 450 milijuna kuna), gradovima će u idućoj godini biti problem osiguravati dodatna sredstva za financiranje domaće komponente u EU projektima. Kad se, pak, tome pribroji i nova proračunska politika EU-a kojom će se, sve je izvjesnije, radikalno smanjiti sredstva za kohezijske fondove i za bespovratno sufinanciranje projekata, čini se da čitava priča s EU projektima dolazi u pitanje.

Iz Udruge gradova RH upozoravaju stoga da, bez adekvatne financijske i institucionalne potpore, određeni broj gradova, i to najvećih ugovaratelja, neće moći nastaviti ugovarati projekte istom dinamikom. Pogotovo jer se, ističu, u narednoj financijskoj perspektivi očekuje povećanje udjela vlastitih sredstava koje će gradovi morati ulagati u sufinanciranje EU projekata. Dijelu gradova koji bi domaću komponentu htjeli pokriti kreditnim zaduženjem problem će, pak, predstavljati ograničeni fiskalni kapaciteti.

'Očekujemo nastavak eksponencijalnog rasta broja ugovorenih projekta što će lokalne jedinice morat pratiti povećanjem sredstava za financiranje domaće komponente. Stagnacija ili smanjenje prihoda najvećih ugovaratelja, pogotovo onih koji nisu korisnici sredstava fiskalnog izravnanja, neizbježno vodi prema poteškoćama u financiranju EU projekata i nestabilnosti u pogledu urednog servisiranja obveza', upozoravaju iz Udruge i ističu da Vlada treba osigurati značajniji iznos sredstava za sufinanciranje provedbe projekata u idućoj godini, a jedinicama koje će zbog izjena poreznih propisa ostvariti manje prihoda osigurati kompenzacijske mjere.

Obersnel: Bez pomoći države upitni daljnji projekti

Kako piše Gradonačelnik.hr, jedan od najvećih ugovaratelja zasigurno je Grad Rijeka, koji je dosad ugovorio oko 250 milijuna kuna projekata, za čije sufinanciranje se zadužio za 100 milijuna kuna i gotovo iskoristio sve svoje financijske kapacitete za daljnje sufinanciranje zbog čega svi dalji projekti, upozorava gradonačelnik Vojko Obersnel, dolaze u pitanje.

'Činjenica je da je Ministarstvo Regionalnog razvoja i EU fondova osiguralo 200 milijuna kuna namijenjenih za sufinanciranje tzv. domaće komponente u EU projektima i činjenica je da su ta sredstva Ministarstva dobile jedinice lokalne samouprave. Međutim, koliki je interes gradova i županija za pristup sredstvima u tom fondu, dovoljno pokazuje činjenica da su sredstva potrošena u samo 19 dana. Velik dio gradova i županija nisu uopće uspjeli uopće dobiti ta sredstva što ukazuje na činjenicu da bi taj fond trebao biti veći.

Problem koji će se pojaviti u budućem razdoblju, a najviše u idućoj razvojnoj perspektivi EU (od 2021. godine nadalje), je taj da da su svi oni gradovi koji su bili uspješni u povlačenju sredstava iz EU fondova za svoje projekte, u pravilu ujedno i iskoristili svoje financijske potencijale za financiranje spomenute domaće komponente (vlastitog udjela), bilo sa vlastitim zaduživanjem ili bez njega, i da u narednom razdoblju više neće moći kandidirati projekte na EU fondove jer neće moći osigurati vlastiti udio u financiranju tih projekta.

Primjerice, Grad Rijeka je prema bazi Udruge gradova najuspješniji grad po broju EU projekata i po ukupno povučenim EU sredstvima. Mi smo ugovorili EU projekte u iznosu od oko 250 milijuna kuna, vlastiti udio smo pokrili zaduženjem od nešto više od 100 milijuna kn, a iz spomenutog Fonda Ministarstva za financiranje vlastite komponente, dobili smo oko 28,6 milijuna kuna. Praktički, mi smo iskoristili svoje financijske kapacitete za zaduženje za dulje vremensko razdoblje. Ista je situacija sa svima koji su do sada bili uspješni u povlačenju EU sredstava za EU projekte. I stoga, bez većeg fonda na državnoj razini za financiranje tzv. vlastite komponente, doći će u pitanje uopće povlačenje EU sredstava', kaže nam tako gradonačelnik Obersnel.

Hrebak: Što državi može biti važnije od EU fondova?

Isto razmišlja i Dario Hrebak, gradonačelnik Bjelovara, jednog od gradova s najvećim boomom EU projekata. Prošle su godine, naime, povukli 44 milijuna kuna EU projekata, ove godine su prijavili projekte vrijedne 127 milijuna kuna, među kojima je i vrtić vrijedan milijun eura. No, Hrebak kaže kako taj projekt dolazi u pitanje jer imaju problem s financiranjem domaće komponente.

'Nedostaje nam 700 tisuća kuna za vrtić koje bi nam država trebala dati i razmišljamo o zaustavljanju projekata dok se ne otvore nova sredstva za nacionalnu komponentu', kaže Hrebak i ističe kako će država, zbog svoje inertnosti, zaustaviti najuspješnije gradove u daljnjem 'napadu' na EU fondove.

'Nije mi jasno što državi u ovom trenutku može biti važnije i efektivnije od ovog pitanja jer je jasno da upravo EU projekti imaju najveći multiplicirajući efekt i da donose nove prihode. Osiguravanjem novca za financiranje domaće komponente država bi sama sebi osigurala dodatne prihode od poreza koji se plaćaju na sve što se radi, stoga mi zaista nije jasno zbog čega ništa ne poduzimaju i ne povećaju fond za sufinanciranje', kaže Hrebak.

Kako ne bi došlo do zaustavljanja EU projekata, Udruga gradova stoga Vladi predlaže da se lokalnim jedinicama osiguraju izravna dodatna sredstva za sufinanciranje EU projekata, i to u postotku iznosa ugovorenog projekta. Izvor tih sredstava mogu biti prihodi koje provedba tih projekata donosi državnom proračunu, a bez projekata ih ne bi bilo.

Uz to, Udruga traži da država prestane sužavati i ograničavati prostor za zaduživanje gradova, a umjesto toga predlažu učinkovitiji sustav praćenja zaduživanja za EU projekte i praćenje zaduženosti lokalnih jedinica. (gradonačelnik.hr)

Ministrica poziva gradove da predlože rješenje

Novom financijskom perspektivom 2021.-2027. najavljeno je povećanje vlastitog udjela, odnosno nacionalnog sufinanciranja u provedbi EU projekta. Država će i u narednim godinama nastaviti pomagati, no kako bismo napravili za sve prihvatljiv model, ministrica Gabrijela Žalac pozvala je sve načelnike općina, gradonačelnike i župane da pošalju svoje primjedbe i prijedloge, ističu u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU odgovarajući na naš upit o problemu sufinanciranja EU projekata.

'Od početka mandata Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije svakodnevno radi na jačanju suradnje s regionalnom i lokalnom razinom kroz jačanje uloge regionalnih koordinatora i osiguravanjem financijske i svake druge pomoć u cilju jačanja njihovih kapaciteta i provedbe regionalne politike razvoja. Jedna od ključnih zadaća regionalnih koordinatora je pružanje stručne pomoći u pripremi i provedbi razvojnih projekata na području svoje županije, a kako bi što uspješnije koristili sredstava europskih fondova i na taj način pridonijeli razvoju svojih lokalnih sredina.

U 2018. godini izmjenom poreznog zakona, općinama, gradovima i županijama raspoređuje se 1,5 posto poreznih prihoda upravo namijenjenih za sufinanciranje projekata, pa je tako za prvih 10 mjeseci ove godine umjesto planiranih 1,5 milijarda kuna, uplaćeno 1,8 milijarda kuna. Pitanje je li taj novac korišten za pripremu projekata ili je otišao u neke druge svrhe kao njihov izvorni prihod. Ministarstvo je svjesno da je i dalje mnogima problem sufinanciranje tih 15 posto, no upravo zato je i ministrica Žalac tražila prijedloge da se dugoročno riješi taj problem', ističu iz Ministarstva.