Svjetska tržišta

Zbog hakiranih 50 milijuna profila pala dionica Facebooka, rekordna razina Dow Jonesa

AUTOR:

OBJAVLJENO:

3.10.2018. u 8:28

AUTOR:

OBJAVLJENO:

3.10.2018. u 8:28

, Image: 159987398, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Profimedia, Alamy

Njujorška burza na Wall Streetu

Na Wall Streetu je u utorak Dow Jones indeks dosegnuo novu rekordnu razinu, zahvaljujući jačanju dionica osjetljivih na trgovinska pitanja, dok je pad cijene Facebooka pritisnuo S&P 500 i Nasdaq indeks.

Dow Jones ojačao je 122 boda ili 0,46 posto, na 26.773 boda, dok je S&P 500 oslabio 0,04 posto, na 2.923 boda, a Nasdaq indeks 0,47 posto, na 7.999 bodova.

Novi rekord Dow Jonesa zahvaljuje se, među ostalim, rastu cijena dionica koje su osjetljive na trgovinska pitanja, kao što su Boeing i Catepillar, nakon što su SAD i Kanada postigli dogovor o trgovini.

Ipak, najviše su porasle cijene dionica u komunalnom sektoru, u prosjeku za 1,3 posto, a pratio ga je potrošački, s rastom od 0,6 posto. S druge strane, oštro je pala, za 1,9 posto, cijena dionice Facebooka, već treći dan zaredom. Od kada je objavljeno da je hakirano gotovo 50 milijuna profila na toj društvenoj mreži, dionica Facebooka izgubila je oko 5,5 posto.

Taj proboj sigurnosnog sustava izazvao je nove pozive da se zakonski primora tehnološke kompanije da preuzmu više odgovornosti za sigurnost svojih sustava.

„To su sve dobre kompanije, a njihova je vrijednost nevjerojatno visoka, pa su osjetljive na gripu. Lagano je izazvati strah u tom sektoru, s obzirom na valuaciju, a ta priča o Facebooku krvari i po drugim dionicama u sektoru”, objašnjava Stephan Massocca, potpredsjednik u tvrtki Wedbush Securities.

A na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,28 posto, na 7.474 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,42 posto, na 12.287 bodova, a pariški CAC 0,71 posto, na 5.467 bodova.

Na azijskim su burzama u srijedu cijene dionica blago porasle, dok je euro ojačao, nakon vijesti da će Italija smanjiti proračunski deficit brže nego što se prvotno planiralo, što je potaknulo nadu da će početi smanjivati i golemi javni dug.