Div njemačke automobilske industrije Daimler u četvrtak je izvijestio o padu dobiti u trećem kvartalu, potvrdivši slabije poslovne prognoze za cijelu godinu u kontekstu pada prodaje i troškova ugradnje nove opreme u dizelske automobile.
U razdoblju od srpnja do rujna neto dobit proizvođača Mercedes-Benza pala je 21 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje i iznosila je 1,76 milijardi eura.
Još je veći pad zabilježen u stavci operativne dobiti, za 27 posto, na 2,5 milijardi eura. Prihodi su smanjeni jedan posto na 40,2 milijarde eura.
„Okruženje je za automobilsku industriju, pa tako i za Daimler, i dalje vrlo izazovno”, izjavio je izvršni direktor Dieter Zetsche.
U automobilskom odjelu Mercedes-Benzu prodaja je smanjena četiri posto, uz prodanih 795,000 vozila. Prihodi su im smanjeni sedam posto.
Operativna je dobit tog dijela poslovanja potonula 35 posto zbog „kontinuiranih vladinih postupaka i mjera za dizelska vozila”, priopćili su iz grupe.
Težak je udarac za Daimler bio i takozvani skandal „dieselgate” i povlačenje oko 774.000 automobila, za koje je njemačka vlada u lipnju utvrdila da su opremljeni nezakonitim softverom za prikrivanje prekomjernih emisija štetnih plinova dušikovih oksida.
Daimler te njegovi rivali BMW i Volkswagen suočavaju se i s istragom Europske komisije zbog sumnje da su se možda dogovorili da ne međusobno ne konkuriraju u segmentu sustava za smanjenje zagađenja.
Teškoće su proizvođačima automobila zadali i novi, stroži europski testovi emisija štetnih plinova, koji su uzrokovali uska grla u registraciji novih automobila. Daimleru glavobolje zadaje i trgovinski rat SAD-a i Kine budući da Peking naplaćuje carine na njegove automobile uvezene iz SAD-a.
Svjetla točka bilo je pak poslovanje s kamionima, čija je operativna dobit u trećem tromjesečju poskočila 38 posto.
U današnjem su izvješću ujedno potvrđene godišnje prognoze za cijelu 2018. godinu, koje su objavljene prošlog tjedna a predviđaju "znatno nižu" operativnu dobit" na razini grupe u odnosu na prošlogodišnjih 14,7 milijardi eura.
Prihodi bi im trebali "lagano porasti” u odnosu na prošlogodišnje 164 milijarde eura.