Što zbog negativnih trendova na tržištu koje je prouzročila pandemija koronavirusa, što zbog povlačenja novca ulagatelja, ove je godine (privremeno) zaustavljen višegodišnji trend rasta sektora financijskih usluga, objavila je u srijedu Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) u publikaciji “Makroprudencijalni skener rizika”.
Taj je sektor na kraju ožujka ove godine činio 30,8 posto ukupnog domaćeg financijskog sustava, odnosno 50,8 posto bruto domaćeg proizvoda, a većina imovine tog sektora je pod upravljanjem mirovinskih društava (115,7 milijardi kuna). Konkretno, u prvom tromjesečju se veličina sektora smanjila za 11,5 milijardi kuna te je na kraju ožujka iznosila 204 milijarde kuna. Ulaganja su koncentrirana u domaće dužničke vrijednosne papire (na kraju ožujka su činili dvije trećine ulaganja), a to je ujedno i strukturna slabost sektora.
Sentiment tržišta
U publikaciji se naglašava kako se sentiment na financijskim tržištima djelomično oporavio u travnju i svibnju, pa se mirovinski i investicijski fondovi oporavljaju od inicijalnog šoka, dok osiguravajućim kućama i leasing društvima tek predstoji suočavanje s efektom korone i ovisit će o budućem razvoju makroekonomske situacije, ali to ne bi trebalo dovesti u pitanje njihovu solventnost.
Primjerice, kažu kako je izvjesno da će se, barem privremeno, usporiti sklapanje novih ugovora te da će u segmentu osiguranja doći do porasta isplata šteta po pojedinim vrstama osiguranja, posebno s obzirom na nedavni potres, uz potencijalno povećanje broja prijevremenih raskida ugovora životnog osiguranja zbog povećanih neizvjesnosti i smanjenih prihoda kućanstava. Inače, društva za osiguranje su na kraju ožujka činila 22,7 posto ukupnog sektora financijskih usluga.
U prvom tromjesečju se neto imovina mirovinskih fondova smanjila za 3,6 posto u odnosu na kraj 2019. godine, ali je u međuvremenu to najvećim dijelom nadoknađeno pod utjecajem djelomičnog oporavka cijena na dioničkim i obvezničkim tržištima te stabilnog neto priljeva sredstava. Na godišnjoj razini na kraju lipnja su tako zabilježeni skromni pozitivni prinosi od 0,9 posto, 1,7 posto i 1,1 posto za obvezne mirovinske fondove kategorije A, B i C. Za razliku od njih, dobrovoljni mirovinski fondovi imali su negativan godišnji prinos (-0,3 posto).
Dionički, mješoviti i obveznički fondovi su u prvom tromjesečju zabilježili smanjenja neto imovine od 29 posto, 22 posto, odnosno 33 posto u odnosu na kraj prošle godine, a ta su kretanja posljedica različitih uzroka, objašnjavaju u Hanfi. Naime, većina smanjenja neto imovine dioničkih fondova posljedica je pada cijena dionica, dok je kod obvezničkih fondova prvenstveno u pitanju bilo to što su ulagatelji “panično reagirali povlačenjem novca iz fondova te njihovim djelomičnim prelijevanjem u sigurnije bankovne depozite”.
Intervencija HNB-a
U razdoblju od 11. ožujka, kada je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila globalnu pandemiju, pa do kraja ožujka povukli su čak 7 milijardi kuna, odnosno 30,5 posto neto vrijednosti UCITS fondova, a najviše iz obvezničkih. “Time su relativno konzervativni investitori u UCITS fondove, koje najvećim dijelom čine fizičke osobe, privremeno stvorili pritisak na domaće obvezničko tržište. Međutim, intervencijama centralne banke spomenuti pritisak je smanjen i tržište je vrlo brzo stabilizirano”, stoji u publikaciji.
Inače, od početka zdravstvene krize do kraja lipnja zabilježeni su smanjenje cijena udjela i negativni prinosi svih kategorija fondova, a najviše su pali prinosi dioničkih fondova (-13,7 posto), čime je u cijelosti poništen rast prinosa ostvaren u prošloj godini, konstatira se.
Iako u Hanfi napominju da je projiciranje kretanja u razdobljima visoke neizvjesnosti iznimno nepouzdano, pretpostavljaju da su financijska tržišta apsorbirala glavninu šoka uzrokovanog pandemijom, u skladu s čime su korigirane cijene klasa imovine. “Stoga je čak i u slučaju daljnjeg pogoršanja zdravstvene situacije, a posljedično i makroekonomskih izgleda, vjerojatna relativno slabija reakcija tržišta u odnosu na onu s početka godine”, ocijenili su.
Tri scenarija
Hanfa je napravila i simulaciju s tri scenarija mogućeg utjecaja koronakrize na sektor financijskih usluga do kraja 2020. godine, ovisno o jačini pada BDP-a (prvi scenarij je uzeo u obzir nominalni pad BDP-a na godišnjoj razini -14,9 posto, drugi - 12,5 posto, a treći -10,4 posto). Jedan od važnih zaključaka je da, uz iznimku dioničkih fondova, sve kategorije investicijskih i mirovinskih fondova u 2020., kada se sumiraju ostvareni gubici u prvih šest mjeseci i procijenjeni prosječni gubici u ostatku godine, bilježe u apsolutnim terminima manji pad prinosa od rasta zabilježenog 2019. godine.
“Čak i u najkonzervativnijem scenariju, koji pretpostavlja gubitak investicijskog kreditnog rejtinga državnih obveznica te malo vjerojatni intenzitet korekcija na dioničkom tržištu, veličina procijenjenih gubitaka fondova u 2020. manja je od veličine dobitaka ostvarenih u prethodnoj godini”, poručuju.