Šest ključnih pitanja

Zašto ulagači novac radije posuđuju pa zato plaćaju nego da ga drže na računu

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

30.8.2019. u 14:19

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

30.8.2019. u 14:19

Zagreb, 210218.
Trg svetog Marka, Vlada RH. Sjednica uzeg kabineta Vlade RH zbog ostavke izvanrednog povjerenika Vlade u Agrokoru Ante Ramljaka.
Na fotografiji: ministar Zdravko Maric.
Foto: Srdjan Vrancic / CROPIX
Srdjan Vrancic / CROPIX

Zdravko Marić

Na ovotjednoj aukciji trezorskih zapisa Ministarstvo financija prvi se put zadužilo uz negativnu kamatnu stopu. Izdalo je jednogodišnji zapis s valutnom klauzulom uz kamatnu stopu od -0,05 posto. Premda je riječ o simboličnom pomaku, ministar financija Zdravko Marić je rekao da je to dobra informacija za sve. Što ona znači?

1. Koji su razlozi zaduživanja države uz negativnu kamatnu stopu?

Domaće banke već godinama ne znaju što će od novca, a ove godine likvidnost sustava dodatno je povećana. Višak novca koji imaju više je nego udvostručen i premašio je 30 milijardi kuna. Zahvaljujući toj iznimno visokoj likvidnosti financijskog sustava i daljnjem poboljšanju stanja državnih financija kratkoročno financiranje države putem trezorskih zapisa već je dulje vrijeme gotovo beskamatno. Ovog tjedna ulagači su bili spremni državi posuditi novac i uz minimalno negativnu kamatnu stopu. Za godinu dana trebali bi državi platiti simbolični iznos koji nosi kamata od 0,05 posto.

U posljednje tri godine, uslijed niske cijene zaduživanja, Vlada je na kamatama uštedjela gotovo 3 milijarde kuna ili 25 posto.

2. Zašto se investitorima isplati posuđivati novac i za to još plaćati?

Ako banka ili neki drugi investitor raspolaže novcem koji nije angažiran i drži ga na računu, to joj predstavlja tzv. oportunitetni trošak. Primjerice, on može uključivati kamate na depozite središnjoj banci ili obveznu rezervu. Stoga se ulagačima više isplati kupiti obveznice neke države i uz negativnu kamatnu stopu nego ga držati na računu središnje banke. Osim toga, investitori koji kupuju državne obveznice uz negativne kamatne stope nadaju se da će ih prodati po istim ili višim cijenama, pa na kraju možda i ne ostvare gubitak. S politikom negativnih kamatnih stopa počela je Europska središnja banka 2014. godine kako bi spriječila ulazak eurozone u deflaciju i potaknula banke da ulažu novac u gospodarstvo umjesto da ga “parkiraju” kod centralne banke.

3. Što negativne kamatne stope znače za štediše?

Za razliku od ECB-a i nekih drugih središnjih banaka, HNB ne zaračunava negativne kamatne stope na depozite banaka, ali i domaće su banke snažno slijedile opći trend, osobito u slučaju kamatnih stopa na depozite. Kamatni trošak koji su im centralne banke nametnule neke su banke pokušale prenijeti na štediše, pa su i one uvele negativnu kamatnu stopu na depozite građana. Stoga su i neki klijenti povlačili novac iz banaka kako bi ga uložili tamo gdje mogu dobiti veće prinose. No, brojke upućuju na to da je većini štediša i dalje najvažnija sigurnost, pa su spremniji držati novac u banci na sigurnom nego strahovati od provalnika.

4. Zašto su proteklih tjedana negativne kamatne stope još više prisutne?

Prinosi na obveznice u eurozoni snažno su pali proteklih tjedana jer investitori strahuju zbog moguće recesije, uslijed globalnog trgovinskog rata i usporavanja ekonomskog rasta, pa više ulažu u državne obveznice, a manje u rizičniju imovinu. Čak je i Grčka, zemlja koja je pretrpjela najteže posljedice financijske krize, napravila velik iskorak. Ovog tjedna prodala je desetogodišnje obveznice uz rekordno nizak prinos od 1,826 posto (Hrvatska se nedavno zadužila na deset godina uz prinos od 1,325 posto). U ožujku 2012. godine kamatne stope na grčki dug iznosile su čak 48 posto. Analitičari smatraju da je to samo pokazatelj kako je daleko Grčka dogurala. Grčki ministar financija je najavio da 1. rujna ukida kapitalne kontrole uvedene 2015. godine, kada se zemlja suočila s navalom na šaltere. To znači da građani i poduzeća više neće imati ograničenja pri prijenosu novca u inozemstvo.

5. Hoće li se nastaviti razdoblje niskih kamatnih stopa?

Iako su današnji prinosi na državne obveznice rekordno niski i u zemljama poput Grčke i Hrvatske, u većini zemalja u okruženju još su niži. Stoga analitičari procjenjuju da će investitori nastaviti pojačano kupovati obveznice onih zemalja koje još nose više ili pozitivne prinose.

Niske kamatne stope potiču zaduživanje i rast cijene imovine, a investitore ohrabruju da traže veće prinose. S druge strane, za banke znače manje prihode i potkopavaju njihovu profitabilnost i kapitalnu poziciju.

6. Kakve rizike nosi politika niskih kamatnih stopa?

Sadašnja politika niskih kamatnih stopa koju vode centralne banke ima brojne kritičare, među kojima je i američki ekonomist Lawrence H. Summers, koji je ovih dana napisao kako daljnje oslanjanje na niske kamatne stope za ekonomiju može biti potencijalno kontraproduktivno. Pad kamatnih stopa u sadašnjem okruženju, smatra, potkopava kapitalnu poziciju financijskih posrednika, a time i njihove kapacitete za posuđivanje novca. Nakon određene razine, argument je Summersa, smanjenje kamatnih stopa može prije spriječiti nego povećati potražnju, što dovodi u pitanje sposobnost monetarne politike da poveća inflaciju, odnosno ostvari punu zaposlenost. “Nešto je nezdravo u ekonomiji u kojoj kompanije mogu profitabilno posuđivati i investirati novac u projekte koji ne donose nikakav povrat novca”, piše Summers. Stoga on smatra da bi vlade trebale više poticati potražnju kroz fiskalnu i druge politike negoli se oslanjati na sada već kontraproduktivne niske kamatne stope.