Vjeruju tehnologiji

Zašto je nekoliko tisuća Šveđana dobrovoljno ugradilo mikročipove u svoje dlanove?

AUTOR:

OBJAVLJENO:

28.6.2018. u 8:14

AUTOR:

OBJAVLJENO:

28.6.2018. u 8:14

Reportage at the Polytechnic school in Lausanne (Switzerland), in the integrated systems lab. The lab is developing an implantable system allowing human metabolism to be monitored. The implant has 5 biosensors, which measure the density of various molecules, a temperature sensor and a PH sensor. Researchers can select the molecules they wish to detect on each separate biosensor (eg. Glucose or cholesterol). The implant is positioned according to the pathology to be monitored. This device powers the implant and sends data using a special app via Bluetooth to a smartphone, tablet or computer., Image: 187675130, License: Rights-managed, Restrictions: Editorial Only, Model Release: yes, Credit line: Profimedia, BSIP
Profimedia, BSIP

Ilustracija

Tisuće Šveđana ugradilo je mikročipove koji im sada služe kao kreditne kartice, ključevi za auto ili stan pa čak i karte za vlak. Jednom kada ugrade čip, više nikad ne moraju brinuti o tome gdje im je novčanik ili jesu li digli dovoljno gotovine, piše The Conversation. No, i dalje postoji jaka struja koja se opire ugrađivanju čipova u tijelo jer tako nešto smatraju distopijskim.

I dok se na prvi pogled može pomisliti da je Švedska jednostavno toliko napredna da predvodi ovakve trendove, iza priče o 3500 ljudi s mikročipovima stoji puno dublji razlog.

Termin biohaker odnosi se na biologe amatere koji rade izvan tradicionalnih institucija. Kao što računalni hakeri mogu provaliti u svako računalo, tako biohakeri mogu provaliti u bilo što biološko.

Biohakera ima mnogo, a za ovu priču su posebno zanimljivi transhumanisti koji su fokusirani na poboljšanje karakteristika ljudskog tijela, i dugoročno, poboljšanje cijele ljudske rase. No, oni rade i puno zabavnije eksperimente poput toga da biljke počnu svijetliti u mraku ili proizvodnje piva od algi.

Švedski biohakeri su definitivno transhumanisti i oni su ti koji stoje iza ugrađivanja čipova veličine zrna riže Šveđanima negdje između palca i kažiprsta. To su isti oni mikročipovi koje su desetljećima ugrađivali kako bi pratili životinje i pakete.

Pa zašto onda Šveđani toliko žele čipove u svom tijelu? Oni, zapravo, imaju puno povjerenja u sve digitalno. Vjeruju da tehnološki napredak može donijeti samo dobroga. Tijekom zadnja dva desetljeća švedska Vlada uložila je milijune i milijune u tehnološku infrastrukturu i to se svakako vidi. Njihova ekonomija se bazira uglavnom na izvozu digitalnih tehnologija i usluga, kao i inovacija. Nije naodmet ponoviti kako je Švedska domovina Skypea i Spotifyja.

I dok se ostatak Europe uglavnom zgraža nad činjenicom da se Šveđani dobrovoljno čipiraju, jedan od vodećih mikrobiologa koji sudjeluje u projektu Ben Libberton zapitao je sljedeću stvar:

“Biste li se bunili da vam čip detektira rak istog trenutka kada se on pojavi i tako vam spasi život?”