Fiskalni mehanizmi

Zašto je kamata u Danskoj negativna dok je u Hrvatskoj iznad tri posto

AUTOR:

OBJAVLJENO:

4.6.2019. u 10:33

AUTOR:

OBJAVLJENO:

4.6.2019. u 10:33

Zagreb, 120813.
Zgrada Hrvatske Narodne Banke.
Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Goran Mehkek / CROPIX

Zgrada Hrvatske narodne banke

Fiksne kamate na hipotekarne kredite ročnosti od pet godina u Danskoj su u svibnju pale na minus 0,04 posto, na one od tri godine ročnosti na minus 0,28 posto, dok su na jednogodišnje kredite kamate pale na minus 0,23 posto. No, u to nisu uračunate bankarske naknade, koje iznose prosječno oko 0,87 posto, pa je ipak prosječna kreditna rata i za te kredite oko 0,6 posto.

Ovakav pad kamata na hipotekarne kredite posljedica je nastavka ekspanzivne fiskalne politike Europske središnje banke, ali i danske centralne banke. Danska ima negativne kamate na depozite najdulje u Europi, od 2012., kada je danska centralna banka spustila svoju glavnu kamatu ispod nula posto kako bi održala paritet krune i eura.

Uz to, prinosi na danske 10-godišnje državne obveznice su na razini od minus 0,1 posto. Takav razvoj događaja je doveo do toga da je u prošloj godini prosječna kamata na hipotekarne kredite u Danskoj iznosila 1,2 posto, dok je prosječna bankarska naknada bila na razini od 0,96 posto, pa je prosječna rata za kredite s fiksnom kamatom iznosila 2,16 posto.

U ovoj godini se nastavio pad bankarskih naknada na prosječnih 0,87 posto, a analitičari navode kako se radi o najmanje rizičnim kreditima, jer je glavni kolateral nekretnina koju se kupuje. Naknade banaka su tako u Danskoj pale sa 4,8 posto u 2004. na 0,87 posto u ovoj godini. Kada je Hrvatska u pitanju, prosječna kreditna rata s fiksnim kamatama novih kredita iznosi od 3,2 posto do 3,4 posto, dakle oko jedan do 1 do 1,2 postotna boda iznad Danske u odnosu na prosječne kreditne rate u 2018. ili oko jedan posto u ovom dijelu 2019. U isto vrijeme, naš 10-godišnji prinos na državne obveznice je trenutačno na razini od rekordno niskih 1,7 posto, što znači da je razlika prinosa na državne obveznice veća od razlike prinosa na stambene hipotekarne kredite s fiksnim kamatnim stopama.

Usporedili smo domaće kredite s valutnom klauzulom, jer je Danska u tečajnom mehanizmu (u nekoj vrsti trajnog pristupnog aranžmana spram eura) i praktički ima fiksni tečaj u euru, pa je tako usporedba bez utjecaja valutnog rizika.

Napokon, potrebno je kazati kako su i bankarske marže u Danskoj manje od onih u Hrvatskoj, ali razlika kreditnog rizika države to, po tržišnoj logici, opravdava. Dapače, budući da je razlika između prinosa na desetogodišnje državne obveznice oko 1,7 postotnih bodova, a razlika između kreditnih rata na fiksne kredite oko jedan postotni bod, ispada da je samo dio kreditnog rizika “prenesen” u cijenu zaduživanja u Hrvatskoj. Nema sumnje kako bi banke i u Hrvatskoj trebale nastaviti smanjivati naknade na kredite, ali Hrvatska neće moći imati uvjete zaduživanja kao Danska dok ne postane kreditno rizična kao Danska.