Više nismo 'smeće'

Zašto će odluka Standard & Poor'sa imati pozitivan učinak i na hrvatske tvrtke te građane

AUTOR:

OBJAVLJENO:

25.3.2019. u 14:49

AUTOR:

OBJAVLJENO:

25.3.2019. u 14:49

, Image: 49509881, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Profimedia, Alamy

Standard and Poor's, sjedište u New Yorku

Standard&Poor's (S&P) rejting agencija u petak je revidirala kreditni rejting Hrvatske na 'BBB-/A+' sa stabilnim izgledima. Time se domaći kreditni rejting po prvi puta u proteklih šest godina nalazi iznad kritične crte koja razdjeljuje investicijski od špekulativnog rejtinga. Odluka S&P-a ne dolazi kao iznenađenje budući da je Hrvatska već neko vrijeme svojom ekonomskom i fiskalnom izvedbom potvrdila kako zaslužuje ovaj dugo priželjkivani pomak, što se u konačnici reflektiralo i na kretanja obvezničkih prinosa.

Dok je većini poznato kako bolji kreditni rejting znači i niže kamate na državni dug, manje su poznati indirektni učinci koje poboljšanje ima na poduzeća i pojedince. Naime, za poduzeća koja posluju u Hrvatskoj, neovisno o njihovoj uspješnosti, praktički je nemoguće dobiti bolji rejting ili nižu cijenu zaduživanja nego što ima zemlja. Dodatno, investicijska razina rejtinga za zemlju znači i kako potencijalno ulazi u portfelje onih investitora koji za nju ranije nisu bili zainteresirani. Potonje pozitivno utječe na cjelokupnu razinu investicija, zapošljavanje te ekonomski napredak.

S&P u svojem izvještaju o reviziji rejtinga je istaknuo kako je isto posljedica poboljšane fiskalne izvedbe kojoj u prilog ide snažna domaća potražnja te mjere fiskalne konsolidacije.  Sa vrhunca od 84% BDP-a koliko je iznosio javni dug krajem 2014. godine, u protekle je četiri godine zabilježeno smanjenje od preko deset postotnih bodova dok se državni proračun (prema ESA 2010. metodologiji) nalazi u suficitu protekle dvije godine. Rejting agencija je istaknula i kako su rizici po ekonomski rast, javne financije i financijsku stabilnost koji proizlaze iz bankrota Agrokora, iščeznuli. Istovremeno, naglašeni su rizici povezani sa aktivacijom državnih garancija za Uljanik za koje još uvijek nije u potpunosti jasna veličina negativnog učinka na ovogodišnju fiskalnu izvedbu.

Što se tiče ekonomskih izgleda, S&P očekuje rast BDP-a od 2,5% u toku ove i sljedeće godine uz ubrzanje rasta investicija sa 4,1% na 4,9% u 2019. te potom smanjenje na 4,0% u 2020. Što se tiče fiskalne izvedbe, rejting agencija anticipira blagi deficit državnog proračuna od 0,3% te 0,2% u slijedeće dvije godine, uz istodobno smanjenje javnog duga ispod razine od 70% BDP-a. Rejting agencija istaknula je napredak učinjen na polju važnih strukturnih reformi te pozitivno reagirala na posljednju poreznu reformu iz siječnja ove godine te smanjenje poreza na dodanu vrijednost na određene proizvode. Odljev mlade obrazovane radne snage istaknut je kao jedan od ključnih problema domaće ekonomije te S&P ističe pozitivan učinak poreznih izmjena na isto.

S&P je istaknuo kako bi rejting mogao zabilježiti daljnje poboljšanje u sljedeće dvije do tri godine ukoliko ekonomski rast domaće ekonomije ne bude podložan usporavanju rasta ekonomija u okruženju, a što bi omogućilo kontinuiranu konvergenciju dohotka prema prosjeku EU zemalja. Snažnije od trenutno očekivanog smanjenja javnog duga bi također išlo u prilog daljnjem poboljšanju kreditnog rejtinga. Preostale dvije vodeće rejting agencije, Fitch i Moody's, i dalje drže hrvatski rejting jednu, odnosno dvije razine ispod investicijskog razreda. Revizija rejtinga od strane Fitcha na rasporedu je u lipnju te je izgledno kako bi Hrvatska tada trebala dobiti drugo poboljšanje rejtinga u investicijski razred. Revizija rejtinga od strane Moodys'a na rasporedu je u travnju te također možemo očekivati poboljšanje sa trenutačne razine.

Za Hrvatsku možda najznačajnija je činjenica kako joj je investicijski rejting dodijeljen pred silaznu fazu ciklusa. Naime, usporavanje rasta naših vodećih trgovinskih partnera predstavlja značajan rizik za izvedbu domaće ekonomije. U takvim okolnostima te u slučaju snažnijeg pogoršanja ekonomske okoline od trenutno očekivanog, značajnije poboljšanje ekonomskih i fiskalnih faktora koji utječu na odluku o rejtingu, je praktički nemoguće.

Iako je Hrvatska zabilježila iznad prosječan rast u protekle tri godine, vrijedi napomenuti kako u tom pogledu i dalje zaostaje za usporedivim zemljama u regiji što dovodi do daljnjeg komparativnog zaostajanja. Kako bi ostvarila trajno održiv rast i poboljšanje fiskalnih parametara, Hrvatskoj na putu predstoji još niz strukturnih reformi. Poimence, i dalje visoka razina javnog duga, sporo pravosuđe, neefikasna i skupa državna administracija su čimbenici koji ne idu u prilog poboljšanju poslovne klime u zemlji usprkos formalnom poboljšanju rejtinga. Konačno, odljev stanovništva predstavlja značajan ako ne i najvažniji problem sa kojim se suočava domaća ekonomija u dugom roku.

Tagovi