Hrvatska će biti 22. članica Europske unije koja će uskoro trajno zabraniti trgovanje dvama iznimno rizičnim financijskim instrumentima zbog kojih se dosad kod nas vodilo ili vodi niz policijskih istraga zbog prijava malih ulagača koji su izgubili novac.
Riječ je o tzv. binarnim opcijama i CFD-ima (ugovori za razlike), a u istragama su se pojavljivali iznosi od 20 do 30 tisuća eura po ulagaču, kako je jučer objavio Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa). Oni su prihvatili investicijske ponude kuća koje nisu iz Europske unije i nisu licencirane, a pretpostavlja se da ima i puno ulagača koji su izgubili manje iznose koje nisu prijavili policiji.
Na razini EU
Na razini cijele Europske unije, prema odluci Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala, već je neko vrijeme na snazi privremena zabrana trgovanja binarnim opcijama za male ulagatelje, a ograničena je, odnosno zabranjena, i prodaja određenih CFD-ova rizičnijih karakteristika.
“Kako bismo zaštitili male ulagače, u iduća dva tjedna pripremamo trajnu zabranu, a primjenjivala bi se na sva investicijska društva i kreditne institucije koji te proizvode promoviraju, distribuiraju ili prodaju u Hrvatskoj te na sva investicijska društva iz drugih članica EU koja pružaju takve usluge u Hrvatskoj, bilo putem podružnice ili prekogranično izravnim pružanjem usluga”, kažu u Hanfi. Posljednjih je godina europsko tržište bilo preplavljeno ponudom CFD-ova malim ulagateljima, a oni su i rizični i kompleksni proizvodi kojima se često trguje špekulativno.
“Mali ulagatelji se tu izlažu mogućnosti značajnog gubitka. Njih 74 do 89 posto na području EU je izgubilo novac”, rekao je jučer novinarima Jurica Jednačak, član Upravnog vijeća Hanfe.
Pritom je naglasio da se često radi i o nedopuštenom nagovaranju na trgovanje te obećavanju visokih zarada dok ulagatelji zapravo ne razumiju karakteristike proizvoda koji im se nudi.
“Binarne opcije i CFD-ovi su izvedenice koje nisu primjerene za male ulagače. Kad je u pitanju CFD, događalo se da nazovu ljude preko telefona i upute ih na neku internetsku stranicu gdje to ulaganje sjajno izgleda. Obično navedu neku poznatu američku tehnološku dionicu, poput Applea, Googlea ili Facebooka, ali vi ne kupujete zapravo te dionice, nego se kladite u rast njihove cijene i kupujete razliku, a ponuđena financijska poluga je 20 ili 30 puta veća. S malo novca tako možete doći do velikog dobitka, ali i gubitka”, objašnjava Jednačak.
Ugovori
U slučaju binarnih opcija stvar doista funkcionira kao u kockarnici gdje stavite ulog na jedan ishod pa ili dobijete, ili gubite sve. Stručno rečeno, objašnjavaju u Hanfi, to su izvedenice koje se namiruju u novcu, a kod kojih plaćanje fiksnog iznosa u novcu ovisi o tome hoće li se jedan ili više određenih događaja koji se odnose na cijenu, razinu ili vrijednost imovine dogoditi u trenutku ili prije dospijeća izvedenice. Dodatno, binarne opcije uključuju ugovore u kojima plaćanje ovisi o realizaciji više događaja.
Nakon što je završena javna rasprava, Hanfa priprema zabranu ta dva instrumenta, između ostalog i zato što se očekuje da će velik broj članica EU ograničiti ili zabraniti njihovu prodaju na svom području pa bi to moglo rezultirati povećanjem ponude i prodaje u zemljama koje nisu donijele takve mjere. Dodatno, kako je rekao Tomislav Ridzak, član Upravnog vijeća Hanfe, ti su instrumenti slični klađenju pa to stvara negativni sentiment na financijskom tržištu.
Hanfa je jučer objavila svoj Makroprudencijalni skener rizika, publikaciju kojom kvartalno procjenjuje i prati sistemske rizike financijskog sektora u kojem raste značaj i udjel nebankarskog dijela.
“Ponuda sve složenijih proizvoda, isprepletenost ulaganja, globalni utjecaji i promjene ponašanja potrošača zahtijevaju pozorno praćenje rizika te jasno adresiranje ranjivosti sustava, u cilju prevencije i očuvanja ukupne financijske stabilnosti”, naglašavaju. Trenutačno, kako proizlazi iz prvog izdanja njihove publikacije, na domaćem terenu nema znakova za alarm. Od globalnih rizika na koje treba obratiti pozornost, navode potencijalne eskalacije trgovinskih napetosti, usporavanje globalnog gospodarstva, Brexit bez dogovora i kibernetičke rizike.
Mirovinci puni gotovine. Važu rizike ulaganja u strane dionice
Vlada je nedavno imenovala po jednog člana nadzornih i revizorskih odbora za četiri obvezna mirovinska društva koji će zastupati interese građana (članova), a Hanfa ta imenovanja mora odobriti vodeći računa o njihovoj stručnosti. Imenovani su Stjepan Mandić za AZ, Danijel Nestić za Erste, Kristjan Staničić za PBZ CO te Zvonimir Savić za Raiffeisen. “Bit će prisutni na sjednicama, vidjeti što se događa i moći javno istupati, pa i nama prijaviti ako smatraju potrebnim. Dosad je to bio zatvoreni krug, a mirovinska društva u vlasništvu banaka upravljaju s naših 100 milijardi kuna”, rekao je jučer predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman, odgovarajući na upit novinara o efektu tih imenovanja na budući nadzor mirovinskih fondova.
U hrvatskom sektoru financijskih usluga, koje čine 32 posto ukupne imovine financijskog sustava, dominiraju mirovinski fondovi koji su uvelike dosad ulagali i zarađivali na hrvatskim državnim obveznicama. Trenutno mirovinci imaju, napomenuo je Žigman, dosta gotovine, a ona im ne donosi prinos. Menadžeri fondova su oprezni oko izbora smjera u kojem će ići s ulaganjima u inozemstvu, a i kod kuće traže nove prilike. “Bolje nikakav dobitak nego visoki gubitak”, njihov je sada rezon, komentira Žigman i dodaje da su cijene dionica u svijetu visoke.