Najkonkretniji program dosad

Zaposleno je ili će se zaposliti čak 5.705 žena koje se brinu za starije i nemoćne osobe

AUTOR:

  • Gradonačelnik.hr

OBJAVLJENO:

30.4.2019. u 12:37

AUTOR:

  • Gradonačelnik.hr

OBJAVLJENO:

30.4.2019. u 12:37

Female carer wearing slippers to elderly female patient
Getty Images/iStockphoto

Ilustracija

Program “Zaželi” jedan je od najboljih i društveno najkorisnijih programa iskorištavanja fondova EU u Hrvatskoj. Uz to što osigurava posao ženama iz teže zapošljive skupine (starije od 50 godina, žrtve obiteljskog nasilja, beskućnice, žene s invaliditetom), njime se osiguravaju briga i skrb za one kojima je to najpotrebnije - stare i nemoćne.

Osim toga, nezaposlenim ženama uključenima u projekt omogućava se besplatna edukacija te stjecanje znanja i vještina kojima i nakon završetka dvogodišnjeg projekta mogu biti konkurentne na tržištu rada ili pokrenuti vlastiti posao. Jer, potreba za gerontodomaćicama, osobama koje će starima i nemoćnima skuhati, obaviti kućanske poslove, nabaviti potrepštine i, u krajnjoj liniji, malo s njima popričati, itekako je velika, a ponuda je još uvijek nedovoljna.

Službene brojke

Nakon što smo krajem prošle godine istražili koji su gradovi najuspješniji u korištenju ovog programa, provjerili smo kako se on dalje koristio i koji gradovi su se uključili. A službene brojke Ministarstva rada kažu da je do kraja ožujka iz Europskog socijalnog fonda kroz ovaj program povučeno gotovo milijardu kuna, a zaposleno je ili će se zaposliti čak 5705 žena koje se brinu za više od 27 tisuća korisnika. Poziv za program je trenutno obustavljen, dok se ne riješe postojeće aplikacije.

U sklopu programa koji se financira novcem EU, do početka travnja 2019. sklopljeni su tako ugovori za financiranje ukupno 274 projekata, što je 60 više nego u studenom prošle godine, kada smo zadnji put pisali o tome. No, zanimljivo, nitko od gradova koji su se u međuvremenu uključili u projekt nije ostvarenim iznosom nadmašio i “poremetio” poredak najuspješnijih, pa je Grad Bjelovar i dalje prvak projekta “Zaželi”.

Od 274 projekta njih 173 su prijavile jedinice lokalne i regionalne samouprave s partnerima, dok su ostatak iskoristile civilne udruge, također često u partnerstvu s gradovima. No, u ovoj analizi fokusirali smo se, kao i uvijek, na projekte koje su kao glavni korisnici prijavili gradovi.

Najviše je sredstava dakle, više od 9,95 milijuna kuna, povukao Grad Bjelovar. Zaposleno je 77 dugotrajno nezaposlenih žena iznad 50 godina, i to na dvije godine. Svaka od njih vodi brigu o četiri starije osobe ili osobe s invaliditetom, dakle ukupno je riječ o 308 korisnika. Gerontodomaćicama su nabavljeni bicikli, a svi korisnici svaki mjesec dobivaju i paket pomoći s potrepštinama za kućanstvo. “Ono što treba napomenuti je da su, kada se kretalo u projekt, mnogi bili sumnjičavi prema njemu, no dobra provedba i organizacija dovela je do toga da imamo sve veći broj potencijalnih korisnika za pomoć u kući”, kaže gradonačelnik Dario Hrebak.

 

Slavonski Brod i Đakovo

Na drugome je mjestu, po svoti koja je povučena, Grad Slavonski Brod s 9947 milijuna kuna. Grad Đakovo je za svoj program povukao 9,75 milijuna kuna. Zaposleno je 65 žena, koje su na korištenje dobile bicikle, a pomoć pružaju za 260 korisnika. “Iznos od odobrenih skoro 10 milijuna kuna nije zanemariv, kao i činjenica da se kroz projekt u dvije godine korisnicima i zaposlenim ženama povećava kvaliteta života. Nadamo se da ćemo zaposlenim ženama pomoći da se kroz ovaj projekt dodatno usavrše ili prekvalificiraju kako bi bile konkurentnije na tržištu rada”, rekao je gradonačelnik Đakova Marin Mandarić.

Među najuspješnijim gradovima u korištenju ovog programa su, nadalje, Zabok, koji je povukao 9,3 milijuna kuna, Valpovo 9,2 milijuna, Split 8,3, Vukovar 7,4, Našice 7 te Županja i Vinkovci po 6,7 milijuna kuna.

Vinkovci

Gradonačelnik Vinkovaca Ivan Bosančić kaže da su i ranije provodili projekte pomoći u kući za starije i nemoćne kroz mjeru javnih radova, ali da je projekt “Zaželi” za njih od iznimne važnosti jer je usmjeren na najveći problem na tom području - zapošljavanje. “Ovaj projekt ima dvostruki cilj, zapošljavanje teško zapošljivih žena, koje su prema svim statistikama u nepovoljnijem položaju na tržištu rada, te smanjenje socijalne isključenosti i osamljenosti osoba starije životne dobi, koji je na dobrobit cijeloj zajednici”, ističe Bosančić.

Od projekata potpisanih u novoj “rundi”, potkraj prošle godine, najviše je, 6,5 milijuna kuna, povukao Grad Belišće, u kojem će do lipnja 2021. godine biti zaposleno 40 žena koje će nakon edukacije, od svibnja, skrbiti o 160 korisnika. Inače, Grad Belišće već sudjeluje u provedbi jednog projekta iz programa “Zaželi”, kao partner Matice umirovljenika, koja je nositelj projekta. “Iz osobnih priča žena koje već rade na prethodnom projektu, kao i krajnjih korisnika, doista možemo reći da je program ‘Zaželi’ jedan od najuspješnijih programa koji se financiraju iz Europskog socijalnog fonda, gdje se na vrlo konkretan način pomaže onima kojima je pomoć potrebna i osnažuju se žene kojima je pristup tržištu rada otežan”, kazala nam je zamjenica gradonačelnika Belišća Ljerka Vučković.

Osim Belišća, među gradovima koji su od studenoga prošle godine potpisali ugovore su još i Metković, u vrijednosti od 5,3 milijuna, Orahovica, u vrijednosti malo manje od 5,2 milijuna te Drniš, sa 2,9 milijuna kuna.

Osječko-baranjska i Vukovarsko- srijemska prednjače

Prema podacima Ministarstva rada i mirovinskog sustava, najveći broj projekata iz programa “Zaželi” prijavljen je u Osječko-baranjskoj županiji, njih čak 50, od kojih su 33 prijavile jedinice lokalne i regionalne samouprave, a 17 nevladine organizacije. U njima se zaposlilo ili će se tek zaposliti 1143 žene koje spadaju u kategoriju teže zapošljivih žena, a skrbit će o čak 5408 korisnika. Sama Osječko-baranjska županija krajem prošle godine ugovorila je 8,6 milijuna vrijedan projekt zapošljavanja 46 teže zapošljivih žena i žena s nižom razinom obrazovanja te je tako osigurala pomoć i skrb za 184 krajnjih korisnika.

Druga županija po broju projekata koji su dobili financiranje je Vukovarsko-srijemska, na trećem je mjestu Splitsko-dalmatinska županija, četvrta Sisačko-moslavačka županija, a peta Brodsko-posavska županija s 21 projektom, od kojih su 13 potpisale jedinice lokalne i regionalne samouprave, a osam nevladine organizacije.