Sporna ideja

Zakon o doprinosima: Marić je prepoznao problem 'direktora', ali rješenje nije dobro

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

21.8.2018. u 8:55

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

21.8.2018. u 8:55

Zagreb, 060717.
Vlada.
Redovita sjednica Vlade.
Na fotografiji: Zdravko Maric.
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
Davor Pongračić / Hanza Media

Zdravko Marić, ministar financija

Pobunjenicima protiv izmjena Zakona o doprinosima pridružila se i udruga Lipa, nazvavši prijedlog ministra financija Zdravka Marića “zaostatkom razmišljanja iz doba u kojem je vladala arbitrarnost planskog gospodarstva i dogovorne ekonomije”. Takvim etiketiranjem očito nastoje dignuti kritiku na višu razinu.

“Duhovit” doprinos javnoj raspravi o tom zakonskom prijedlogu dao je i direktor Arhivanalitike Velimir Šonje koji piše kako ne zna je li on vlasnik, direktor ili radnik, “ili sam nešto poput mace iz kutije; i mogu li znati što sam, dok promatrač - država - ne proglasi što sam”. I što sve to znači za socijalne doprinose koje bi trebao plaćati?

Zloporabe 

Prema prijedlogu ministra Marića, samozaposleni u vlastitim tvrtkama koji su ondje istodobno i direktori, a dosad su doprinose uplaćivali prema minimalno propisanom koeficijentu, od iduće bi godine trebali uplaćivati više. Koeficijent za utvrđivanje minimalne osnovice za obračun doprinosa više ne bi bio 0,65 posto, nego bi se prosječna plaća množila sa 1,1. Na taj način, kazao je Marić, spriječile bi se zloporabe propisa i njihova bi se osnovica izjednačila s onom za osiguranike s osnova samostalne djelatnosti.

No, sama riječ zloupotreba i činjenica da će netko plaćati veće poreze, bez obzira što paket od devet zakona donosi rasterećenje od oko 2,5 milijardi kuna, očito su dovoljni da se povede žustra javna rasprava, kako među “kraljevima” društvenih mreža, tako i na političkoj sceni. Jedan porezni stručnjak s višegodišnjim iskustvom, međutim, ističe da stvari nisu crne-bijele jer članovi uprava nisu ugrožena kategorija koja ne bi trebala pridonositi financiranju javnih rashoda u Hrvatskoj.

- Ministarstvo financija i Porezna uprava dobro su uočili problem, ali ga nisu znali dovesti do kraja. Budući da je riječ o krupnom pitanju, nije dovoljno samo propisati osnovicu za plaćanje doprinosa - kaže taj porezni stručnjak, ističući da se u ovom trenutku ne želi upuštati u javnu raspravu. A kakva su to krupna pitanja? Navodi kako imamo slučajeve da je netko član Uprave u svom društvu i zaposlenik sa svim socijalnim pravima, a pritom ne plaća doprinose ni na punu osnovicu.

Također, postavlja se pitanje u koliko društava jedna fizička osoba može biti član Uprave. U Hrvatskoj je moguće da jedna fizička osoba bude član Uprave, da je odgovorna i da je zakoniti zastupnik, da sklapa poslove i odgovara pred sudbenim i državnim tijelima u više od 50 društava.

To nije izoliran primjer, nego pojava, navodi naš sugovornik. Pritom navodi da je članova uprava 173.000, a to nije mala brojka.

- Ministar Marić jedini se usudio taknuti u problem koji je uočio, ali za njegovo rješavanje potrebno je puno više - navodi. To uključuje izmjene Zakona o radu, Zakona o zdravstvenom i mirovinskom osiguranju, pa i Zakona o trgovačkim društvima.

Tumačenja

S obzirom da je cilj javne rasprave upravo to da svi iznesu svoje mišljenje, ministar Marić kaže da će uzeti u obzir prijedloge i kritike i da će sljedećih dana iznijeti i argumente u prilog svom prijedlogu. No, ističe da je bilo pogrešnih tumačenja, primjerice, da će se morati povećavati i plaće direktora, iako je riječ samo o osnovici za doprinose. U svakom slučaju, on ocjenjuje da će povećanje troška biti znatno manje nego što se spominje.

Premda se u obrazloženju tog zakonskog prijedloga koristi riječ “zloupotreba”, čime se poduzetništvo stavlja u negativan kontekst, ona sigurno nije najsretnija za uvođenje zakonske izmjene.

Zakoni

Stoga Marić posebno ističe da cilj nije kažnjavanje, nego uvođenje reda i elementa solidarnosti. Iako još ne želi iznositi pojedinosti, među onima koji su upoznati s njegovim prijedlogom ipak se mogu čuti razlozi koji su ih motivirali na taj prijedlog. Među ostalim, to je činjenica da su neki direktori prijavili da u svojim tvrtkama rade jedan sat tjedno, neki rade kao direktori u više od 20 poduzeća, a neki zdravstveni i mirovinski sustav koriste znatno više nego što u njega uplaćuju....

- Ako je dvije trećine onih koji su prijavljeni kao direktori, a ostvaruju pravo na osiguranje po drugoj osnovi, bilo da su zaposleni u drugom poduzeću, da rade kao obrtnici ili imaju OPG, onda tu nešto nije u redu - objašnjava jedan službenik u Poreznoj upravi. Ipak, ostaje činjenica da naši zakoni takvo što omogućuju i da će uvijek biti onih koji dobro znaju plivati među propisima. U rješavanje te neobične direktorske prakse očito će se trebati uključiti i ostali ministri izmjenama zakonskih propisa.