Nema više Kemoplasta

Zaključen stečaj nekadašnjeg ponosa zadarske industrije

AUTOR:

  • Božana Sviličić,
  • Ivica Nevešćanin

OBJAVLJENO:

22.3.2019. u 10:56

AUTOR:

  • Božana Sviličić,
  • Ivica Nevešćanin

OBJAVLJENO:

22.3.2019. u 10:56

HANZA MEDIA

Tvrtka Kemoplast, koja je nekada zapošljavala gotovo 400 radnika, i uz Polikem i Vinilplastiku bila ponosni član tzv. zadarskog vinilnog lanca, više ne postoji. Predsjednica Trgovačkog suda u Zadru Ardena Bajlo zaključila je u četvrtak, pet godina od pokretanja, stečaj nad zadarskom tvrtkom koja je bila specijalizirana za proizvodnju PVC cijevi, jedina takve vrste u Hrvatskoj. S tvrtkom nestalo je i nekoliko desetaka radnih mjesta koje je tvrtka imala prije pokretanja stečaja, ali i obveze prema radnicima koji su potraživali oko 4,5 milijuna kuna zaostalih plaća i drugih obveza, no isplaćeno im je ukupno nešto malo manje od pola milijuna kuna.

Stečaj Kempolasta vodio je Milan Bariša Obradović koji je uspio prodati proizvodnu zgradu u gospodarskoj zoni Grabi za 21.455.700,00 kuna, zbog čega mu je određena novčana nagrada u iznosu od 630 tisuća kuna.

- Likvidacija Kemoplasta je klasična hrvatska privatizacijska i stečajna priča. Propala je tvrtka koja nije trebala, devastirana je zahvaljujući pogrešnim poslovnim odlukama srpsko-slovenskih vlasnika – komentira Zadarskom.hr Vedran Uranija, pravni zastupnik zadarskog SSSH koji se godinama s radnicima borio za njihova potraživanja nakon proglašenja stečaja. Na koncu su radnici od propale tvrtke uspjeli naplatiti manje od četvrtine svojih potraživanja.

- Kemoplast je bio brend regije i Hrvatske, bila je to jedina tvrtka u Hrvatskoj koja je proizvodila plastične cijevi. Preseljenjem u poslovnu zonu Grabi osigurali su prostor i uvjete za razvoj, imali su odličnu radnu snagu, imali su budućnost. Ali sve to nije bilo dovoljno vlasnicima koji su tvrtku odvukli u propast. Tvrtka je ušla u enormna zaduživanja zalažući svu svoju imovinu, broj radnika se drastično smanjivao, a država se nije dovoljno snažno uključila u spas tvrtke. Sindikat je s radnicima pokušao spasiti tvrtu, pogotovo u fazi predstečaja, kad smo se zalagali za preustroj, ali vlasnicima očito nije cilj bila proizvodnja nego nešto drugo – kaže Uranija i dodaje da se radnička potraživanja nisu mogla namiriti u potpunosti jer je sva imovina bila fiducijarno zadužena.

Završno ročište vjerovnika održano je 6. ožujka, a prethodno je sutkinja Bajlo dala suglasnost za završnu diobu i završni račun stečajnom upravitelju, pošto je stečajna masa u cijelosti unovčena. Poslovna zgrada i dvor veličine 31.807 metara četvornih u Poslovnoj zoni Grabi u Poličniku procijenjeni na iznos od 42 milijuna kuna unovčen su na javnoj dražbi 5. rujna 2017. kada su prodane razlučnom vjerovniku Croatia banci d.d. Zagreb za iznos od 21.455.700 kuna. Croatia banka je potom na ime troškova utvrđenja tražbine u korist stečajne mase Kemoplasta uplatila 1.072.785 kuna.

Pokretnine procijenjene na iznos od 4.912.452,46 kuna su, prema izvještaju stečajnog upravitelja, samo djelomično unovčene, za 1.041.492,48 kuna. Nije unovčen dio namještaja rađen prema narudžbi, uredska oprema, dvije portalne dizalice koje su ugrađene u zgradu i angažirana snaga struje od 704.234 kuna.

Iako je postupku priznato ukupno 40.692.129,13 kuna tražbina prvog i drugog isplatnog reda, gdje su bile uključene neisplaćene plaće radnika, otpremnine, naknade za neiskorišteni godišnji odmor, te prijevoz, Agencija za zaštitu radničkih potraživanja isplatila je za ukupno 21 bivšeg radnika 495.922,99 kuna.

Tražbina bivšeg direktora Kemoplasta Roberta Podbevšeka u iznosu od 93 tisuće kuna na ime otpremnine osporena je jer je utvrđeno da je radni odnos prekinut sporazumno.

Zbog propasti tvrtke radnici su više puta prosvjedovali zahtijevajući od nadležnih državnih institucija da im se što prije osigura isplata plaća, da se ubrza stečajni postupak, te da se pronađe kvalitetan investitor, koji bi pokrenuo proizvodnju u poslovnoj zoni Grabi u Poličniku i koji bi preuzeo obveze prema radnicima, Croatia banci i Hypo leasingu, koji su najveći vjerovnici.

Račun blokiran 600 dana

Prijedlog za pokretanje stečajnog postupka podnijela je Financijska agencija 30. travnja 2014. godine zbog 600 dana blokiranog računa i duga od nekoliko desetaka milijuna kuna.

Stečaj je pokrenut nakon što je propala predstečajne nagodbe za koju je ključno bilo stajalište najvećega vjerovnika, Croatia banke, koja je bila protiv plana financijskog restrukturiranja.

Najveći vjerovnik bila je država koja je potraživala oko 20 milijuna kuna kroz Croatia banku.