'Zabrana plastičnih vrećica nanijela bi dodatan udarac hrvatskom gospodarstvu'

Zabrana plastičnih vrećica za nošenje, o kojoj se već duže govori u javnosti te se uskoro očekuje nova zakonska regulacija po tom pitanju, Hrvatskoj bi u stvari donijela više negativnih posljedica nego željenih rezultata.

„Prvenstveno, bez stvarne potrebe bi se ugrozilo oko 800 radnih mjesta, u tvrtkama koje se često nalaze u manje razvijenim regijama, a zabrana bi predstavljala dodatni udar na ovu granu industrije, povrh zahtjeva EK o smanjenju korištenja istih. Plastične vrećice imaju brojne prednosti nad onima od drugih materijala, a njihov potencijalan utjecaj na zagađivanje okoliša može se uvelike minimizirati uspostavom sustava kružnog gospodarstva.“ – izjavio je Danijel Drčić, vlasnik i direktor tvrtke Optiplast.

Hrvatska je prošle godine proizvela 26.586 tona plastičnih vrećica, izvezla 15.755 tona, a uvezla preko 10.200 tona, što čini vrlo mali udio u ukupnoj europskoj količini. EU ne predlaže zabranu laganih plastičnih vrećica od 15 do 50 mikrometara, nego države članice trebaju poduzimati mjere za postizanje održivog smanjenja njihove potrošnje, dok implementacija EU Strategije za plastiku u kružnom gospodarstvu zahtjeva ugradnju reciklata u sve nove proizvode od plastike, ne samo vrećice. Odgovorna potrošnja vrećica više bi nas približila cilju smanjenja, a zabrane jednokratnih vrećica više nikome ne padaju na pamet zbog situacije s pandemijom korona virusa. Sve su češći primjeri diljem svijeta kako brojni gradovi odustaju od ranije donesenih zabrana uporabe plastičnih vrećica, a sve zbog prijeko potrebne zaštite građana. Zadnji u nizu je San Francisco, koji tako potiče građane da upotrebom jednokratnih vrećica smanje potencijal širenja virusa.

Privatni album

„Plastika nije neprijatelj. Brojne informacije koje se mogu pronaći na internetu često naprosto nisu istinite i nemaju uporište u znanosti. Plastične vrećice su za neke primjene nezamjenljive, primjerice za nošenje svježeg mesa ili voća i povrća, a alternative koje se nude često su ekološki nepovoljne, opasne, nehigijenske i skuplje. Umjesto tankih i laganih vrećica od polietilena visoke ili niske gustoće, sada se nude deblje, teže i skuplje jednokratne papirnate i biorazgradljive plastične vrećice te višekratne plastične torbe od polietilena, polipropilena ili poli(etilen-tereftalata) za čiju se proizvodnju troši više goriva, vode i sirovina, dok bi se prve mogle adekvatno zbrinuti i reciklirati u centrima za gospodarenje otpadom.“, izjavila je Maja Rujnić Havstad, s Katedre za preradu polimera Fakulteta strojarstva i brodogradnje.