Intervju s Ivanom Bilušom

'Za kunska plaćanja uskoro će trebati sekunde, a naknada će se mjeriti lipama'

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

30.9.2019. u 9:00

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

30.9.2019. u 9:00

Zagreb, 170919.
Hrvatska narodna banka, Trg burze 3.
Ivan Bilus, izvrsni direktor Sektora platnog prometa HNB-a.
Foto: Ronald Gorsic / CROPIX
Ronald Goršić / CROPIX

Ivan Biluš, izvršni direktor Sektora platnog prometa HNB-a

Nedavno je počela službena primjena europske Direktive o platnim uslugama PSD2, čime počinje nova faza u razvoju financijskih usluga koja, među ostalim, donosi otvaranje banaka novim igračima na tržištu.

Što direktiva znači za korisnike i kako su se za nju pripremile banke, za Jutarnji list govori Ivan Biluš, izvršni direktor Sektora platnog prometa Hrvatske narodne banke.

Što se sada konkretno mijenja u svakodnevnom životu građana koji posluju s bankama?

- Direktiva o platnim uslugama (PSD2) stupila je na snagu početkom 2018. godine i prenesena je u hrvatsko zakonodavstvo Zakonom o platnom prometu u srpnju 2018. Nekoliko važnih odredbi direktive i pripadajući regulatorni tehnički standard stupili su na snagu 14. rujna 2019. Njima su povećani zahtjevi sigurnosti prema bankama i ostalim pružateljima platnih usluga, a odnose se na iniciranje i obradu elektroničkih plaćanja, tzv. pouzdanu autentifikaciju klijenta te zahtjeve za sigurnu komunikaciju između pružatelja platnih usluga. Pružatelji platnih usluga morat će primjenjivati još pouzdaniji postupak autentifikacije klijenta koji inicira elektroničku platnu transakciju s udaljenosti, primjerice s pomoću internetskog ili mobilnog bankarstva, kartičnim plaćanjima u internetskoj trgovini i slično. Budući da su se u Hrvatskoj i prije primjenjivali visoki standardi sigurnosti u internetskim plaćanjima, naši građani neće niti primijetiti velike promjene. Katkad će morati pri zadavanju plaćanja preko interneta obaviti određene dodatne radnje vezane uz autorizaciju, pogotovo u inozemnim internetskim trgovinama koje su do sada primjenjivale različite prakse. Sve su procedure usmjerene na smanjenje prijevarnih radnji, odnosno na povećanje razine sigurnosti plaćanja koja obavljaju građani. Štoviše, kod transakcija koje su se u praksi pokazale kao niskorizične, banke će moći primjenjivati jednostavnije oblike autentifikacije korisnika, primjerice kod beskontaktnih plaćanja, plaćanja malih iznosa, cestarine na samoposlužnom uređaju i slično. Vezano uz plaćanja karticama na fizičkim prodajnim mjestima, namjera je europske regulative pripremiti tržište za prelazak s potpisa slipa na sofisticiranije i sigurnije metode autorizacije kartičnih plaćanja kao što su PIN-ovi, biometrija i slično.

To znači zamjenu potpisa, kao dominantnog načina autorizacije, PIN-om?

- Namjera je regulatornoga tehničkog standarda uvođenje PIN-a umjesto potpisa. To zahtijeva zamjenu kartica, ali i prilagodbu u cijelom lancu sudionika u procesu kartičnog plaćanja. Taj proces zahtijevat će dodatno vrijeme, bit će pod nadzorom europskih nadležnih tijela, pa i HNB-a, a svima nam je cilj izbjeći situacije da zbog različitih praksi diljem EU dođe do odbijanja kartičnih plaćanja.

Što se sada očekuje od pružatelja platnih usluga u smislu njihove međusobne komunikacije?

- Već neko vrijeme na europskom tržištu prisutne su dvije nove usluge: iniciranja plaćanja i informiranja o računu. Nakon odabira proizvoda u internetskoj trgovini i ulaska u proces plaćanja, osim plaćanja karticama, kupac će moći odabrati novu mogućnost, a to je plaćanje s vlastitog računa na račun trgovca, i to preko treće strane. S druge strane, usluga informiranja o računu omogućuje korisniku usluge dobivanja agregiranih informacija o stanju i promjenama na njegovim računima u više banaka, može mu pružiti analizu izvršenih plaćanja, predlagati ekonomičniju potrošnju, sugerirati neke povoljnije marketinške ponude i slično. Ta usluga može podrazumijevati i davanje jednokratnih izvješća o računu korisnika za potrebe procjene kreditne sposobnosti u procesu odobravanja kredita. Budući da pružatelji novih usluga, tzv. treće strane, pristupaju računima klijenata u bankama, bilo je potrebno osigurati sigurniji pristup i komunikaciju između pružatelja novih usluga i banaka nego što je to bilo do sada.  Glavni je cilj stvaranje svih pretpostavki da te nove usluge zaista zažive u praksi na cijelom tržištu EU i da budu sigurne, a da se istodobno spriječe potencijalne tehničko-tehnološke prepreke na koje bi novi igrači mogli nailaziti kod banaka na putu razvoja svojih usluga.

Očekuje se odgoda primjene novih pravila koja se odnose na kartično poslovanje. Na koje razdoblje i zašto?

- Spomenuti je tehnički standard vrlo zahtjevan i od pružatelja platnih usluga traži vrijeme i resurse. Osim toga, kako bi se standard zaista primijenio u praksi, potrebno je uskladiti sve dionike, a ne samo banke. Govorimo o trgovcima, imateljima kartica, prihvatiteljima i izdavateljima kartica i pružateljima informatičkih usluga. Na razini EU procijenjeno je da postoji mogućnost da dio tržišta ne uspije zadovoljiti manji dio odredaba o povećanoj razini sigurnosti, s naglaskom na plaćanja platnim karticama u internetskim trgovinama. Kako bi se izbjegla situacija nejednakih praksi diljem EU, kao i eventualni slučajevi odbijanja kartičnih transakcija zbog različitih praksi i različitog stupnja spremnosti u zemljama članicama, s naglaskom na prekogranične transakcije, nadležno europsko regulatorno tijelo ostavilo je prostor za fleksibilniji pristup nadzornih tijela u zemljama članicama. Europski regulator teži, sa svim nacionalnim nadležnim tijelima, zajedničkom pristupu sa što manje neizvjesnosti za sudionike, bilo da se radi o plaćanjima karticama na fizičkim prodajnim mjestima ili s udaljenosti. HNB će, u svojoj ulozi nadzornog tijela, postupati upravo rukovodeći se tim načelom.

Jesu li sve domaće banke spremno dočekale stupanje direktive na snagu?

- Kao i ostale banke u EU, naše su također morale zadovoljiti postrožene regulatorne zahtjeve. Pripreme su bile značajne, ali banke su spremno dočekale stupanje na snagu novih odredaba. Velika većina učinila je to razvijajući posebno sučelje ( Application programming interface, API) za komunikaciju s pružateljima novih usluga. Ono mora biti jednako sučeljima kojima se služe klijenti kada samostalno pristupaju bankinim online uslugama.

Koliko se banaka odlučilo za suradnju s fintech partnerima, a koliko je njih samo nadogradilo vlastite sustave kako bi se uskladile s regulativom? Što stoji iza njihovih različitih strategija?

- Sve su banke morale nadograditi vlastite sustave u smislu sigurnog pristupa računima svojih klijenata od strane pružatelja novih platnih usluga. U svrhu razvoja konkurentnosti na tržištu plaćanja, banke su tako obvezne omogućiti pristup ‘trećim stranama’ - računima za plaćanje svojih klijenata ili podacima u vezi s tim računima na temelju suglasnosti koju je klijent dao ‘trećoj strani’ - bez obzira na svoju stratešku opredijeljenost. Strategije su banaka različite, a mogu se podijeliti u tri skupine. U prvu pripadaju one koje same neće biti proaktivne, nego će pasivno čekati hoće li se neki od pružatelja novih usluga povezati na njihov sustav kako bi njihovim klijentima pružio neku od novih platnih usluga. Takvih će banaka svakako biti najviše. U drugoj, manjoj skupini su banke koje će se proaktivno odlučiti za jednog ili više njima zanimljivih partnera među novim fintech tvrtkama, ponuditi im suradnju i pokušati postići sinergiju iz tog partnerskog odnosa. Na kraju, najmanju skupinu činit će banke koje se strateški opredijele za potpuno proaktivnu otvorenost prema fintech tvrtkama, trećim stranama i open banking modelu u cjelini, prepoznajući to kao potencijalnu komparativnu prednost, priliku za iskorak na tržištu i novi poslovni model. S takvim strategijama prednjače nordijske i baltičke banke te one iz Velike Britanije.

Koliko je poznato, od fintech kompanija, licencu HNB-a za obavljanje financijskih usluga zasad je dobio samo Corvus Pay. Koji su uvjeti i kakav je interes novih igrača na tržištu da je ishode?

- Podnositelj zahtjeva mora osigurati pouzdano i stabilno upravljanje tvrtkom, mora prikazati održiv poslovni plan, dokazati svoju financijsku snagu, sposobnost upravljanja rizicima, tehnološku pripremljenost i drugo, a sve s ciljem zaštite korisnika. Iako zahtjevan, proces izdavanja odobrenja usklađen je u svim državama članicama EU i smatramo da ne bi trebao biti prepreka fintech sektoru za pristup tržištu pružanja platnih usluga. Do danas smo u HNB-u zaprimili dva zahtjeva, od čega je jednom podnositelju izdana licenca za pružanje platne usluge iniciranja plaćanja, a drugi je zahtjev na početku procesa obrade. Osim toga, u ovom trenutku imamo nekoliko tvrtki koje se interesiraju i prikupljaju dokumentaciju u svrhu službenog podnošenja zahtjeva HNB-u. Međutim, ne treba zaboraviti da licencirani pružatelji spomenutih usluga iz drugih članica Europske unije mogu te usluge pružati i hrvatskim korisnicima uz vrlo jednostavnu proceduru notifikacije.

Može li se očekivati da će od svega toga korisnici imati određene koristi?

- Nadamo se da će se tržište nastaviti dinamično razvijati i da će povećana konkurentnost pružatelja usluga donijeti dodatne koristi potrošačima. Nevezano uz odredbe PSD2, u Hrvatskoj se priprema uvođenje instant-plaćanja koja će se izvršavati putem novog platnog sustava. On će omogućiti brza plaćanja u kunama između klijenata, bez obzira na to imaju li račune u istoj banci ili u različitim bankama, s vremenom izvršenja od samo nekoliko sekundi, i to 24 sata na dan, sedam dana u tjednu, 365 dana godišnje.

Bez naknada?

- Naknade koje plaćaju korisnici uvijek su stvar tržišta, u ovom slučaju pružatelja takvih platnih usluga, odnosno banaka. Međutim, možemo jamčiti da će se cijena koju će banke plaćati platnoprometnoj infrastrukturi, odnosno platnom sustavu za izvršavanje instant-platnih transakcija mjeriti u lipama.

Kada bi to instant-plaćanje moglo zaživjeti u praksi?

- Očekujemo da će to biti u proljeće sljedeće godine.

Tagovi